Svjetski omjer duga i BDP-a naglo je porastao na 356 % u 2020. godini, pokazuju izvješća.

Globalni dug
37 komentara

Institut za međunarodne financije procijenio je da je prošlogodišnji međunarodni odgovor na koronavirus značajno pridonio svjetskom dugu, koji se u 2020. godini popeo na najvišu razinu, od 281 bilijuna dolara.

U 2020. godini omjer duga i bruto domaćeg proizvoda (BDP) svjetske ekonomije povećao se za 35 postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu, točnije na 356 %, prema novom izvješću koje je objavio Institut za međunarodne financije (IIF).

Istraživanje je izdvojilo međunarodni odgovor na krizu COVID-19 prošle godine kao glavni razlog skoka, koji je iznosio 24 bilijuna dolara duga javnog i privatnog sektora. Ukupni svjetski udio donio je nevjerojatnih 281 bilijuna dolara, prema IIF-u.

“Uspon je bio veći od porasta zabilježenog tijekom globalne financijske krize 2008. godine. Još 2008. i 2009. godine porast udjela svjetskog duga bio je ograničen na 10, odnosno 15 postotnih bodova”, dodaje se u izvješću.

Istraživanje je spomenulo vladine programe poticaja kao primarne pokretače takozvane planine svjetskog duga.

Programi su doprinijeli barem polovici deficita, nakon čega su slijedila poduzeća, banke i kućanstva koja su dodala 5,4 bilijuna dolara, 3,9 bilijuna dolara, odnosno 2,6 bilijuna dolara.

Očekuje se da će se dodatnih 10 bilijuna dolara svjetskog duga ostvariti kasnije ove godine, upozorio je IIF nakon izvještaja američke agencije za kreditni rejting S&P Global Ratings, koji je tvrdio da će “gotovo polovica razvijenih suverena (14 od 32) uspjeti svoje omjere duga u BDP-u staviti na solidan silazni put do 2023. godine.”

Izvještaj je također ukazao na tržišta u razvoju, gdje bi se u “27 od 60 najvećih država dug trebao smanjivati, a u dodatnih 13 bi trebalo ili stabilizirati ili malo smanjiti do 2023. godine.”

Predviđanja dolaze nekoliko mjeseci nakon što su se dužnosnici Grupe 20 najindustrijaliziranih država dogovorili o produživanju Inicijative za obustavu duga (DSSI) i na zamrzavanje službenih plaćanja najranjivijih zemalja svijeta za dodatnih šest mjeseci, do lipnja 2021., zbog oštrih ekonomskih kontrakcija, potaknutih događanjima vezanim za Covid-19.

Međunarodni monetarni fond (MMF) sa svoje je strane tada upozorio da bi svjetski gospodarski oporavak mogao izgubiti zamah. Prema MMF-u, iako bi 2021. mogao donijeti rast od 5,2 posto, predlaže se da će oporavak biti ”djelomičan” i nejednak.”

bdpCOVID-19dug
Pretplatiti se
Obavijesti o
37 Komentari
Najstariji
Najnoviji Najviše komentiran
Inline povratne informacije
Pogledaj sve komentare
Jednostavno receno
3 godine prije

Znači da smo (mislim na čitav ljudsku rod) dužni vanzemaljci? Pa sad recite da ne postoje vanzemaljci ili nas netko vuče za nos.

nekoime
3 godine prije

To je i bio cilj krize, bankari su naštampali previše novaca, pa ge je trebalo “oprati” državnim zaduživanjem. Opet moji antisemitski stavovi.

Son of Alerik
3 godine prije

Fiancijski slom, propast, sudnji dan, krah svjetskog monetarnog sustava, neodrživost duga i ponzijeve sheme…da, da, to slušamo već desetljećima. Recimo – Jugoslavija je s 22 milijarde dolara bila prezadužena zemlja, a današnje razvaline Jugoslavije s preko 350 milijarda eura duga nisu prezadužene. Kako to? Tko je komu dužan? Svatko svakomu. Tko je konačni vlasnik duga? Vlasnik valute. Tko je vlasnik eura? To su vlasnici ECB. Vlasnik dolara? To su vlasnici FED-a. Postoje sekundarni vlasnici duga. To su oni koji recikliraju dolare, eure (od deset najvećih banaka na svijetu, prva četiri mjesta pripadaju kineskim bankama). Recikliraju ih na način stvaranja novih dolara, eura na osnovu posjedovanja starih koji su nastali kao dug uzet od izvornih vlasnika ECB-a i FED-a. Trenutna bitka se vodi između sekundarnih vlasnika duga i primarnih koji gube tlo pod nogama. Dug se može povećavati sve do kamate koja se može plaćati. Za Hrvatsku koja je dužna cca… Čitaj više »

3 godine prije zadnji put uredio Son of Alerik
Istražuj
3 godine prije

“…Institut za međunarodne financije procijenio je da je prošlogodišnji međunarodni odgovor na koronavirus značajno pridonio svjetskom dugu…” DUGU – kome…????? Naravno tzv “centralnim bankama” tj VLASNICIMA tih tzv “centralnih banaka“… Svojedobno su se ove tzv “centralne banke” zvale institucija “dvorski zidov“… U svakom slucaju – VLASNICI su isti… Dakle vlasnici ovog “svjetskog duga” – jesu vec svima nama poznati kamatari i “filantropi” poput familije Rotschild ili Rockfeller… E zanimljivo je sada, kada su “demokratski izabranici” – USUDILI predloziti – otpisivanje ovog ogromnog duga “dvorskim zidovima” – koji je nastao zbog pLandemije… Sta je na to – rekla Rotschildova Upravnica tzv Evrope – Christine Lagarde…? Hladno je rekla: Otkazivanje ovog duga je – nezamislivo….!!!! https://www.eudebates.tv/debates/eu-policies/economy/cancelling-ecb-public-debt-is-inconceivable-christine-lagarde/ Dakle otkazivanje DUGA “dvorskim zidovima” (vlasnicima tzv “Centralnih banaka”) – u potpunosti je NEZAMISLIVO…!!!!! Rotschild, Rockfeller i ostale familije vlasnici ove institucije “dvorski zidov” (tzv “Centralne”, a u nekim bananama “Narodne” banke…) – ZAHTIJEVAJU KRV GOYIMA.…… Čitaj više »

3 godine prije zadnji put uredio Žx
DZD
3 godine prije

Svaki od 7 milijardi ljudi duguje 40000 dolara!!! I dojenčad, i dijete od dvije godine i beskućnik. Kome duguju???

© 2024 – Portal Logično

POVEZANE VIJESTI