Talibani pozdravili „velikog susjeda“ Kinu, ponovili obećanje da neće dozvoliti teroristima bazu u Avganistanu

Kineski preduzetnici i menadžeri državnih preduzeća nedavno su izjavili kineskim medijima da, iako su mogućnosti za ulaganja u Avganistanu velike, opasnost od nasilja i američkih sankcija učinila ih je nepoželjnim.

Talibani su ponovili svoja obećanja o borbi protiv terorizma u Avganistanu, nastavljajući da udovoljavaju obećanjima o kineskim investicijama u infrastrukturu u novom intervjuu za kineske medije.

„Spremni smo da razmijenimo mišljenja sa Kinom o tome kako napredovati u smislu jačanja naših međusobnih odnosa, uspostavljanja mira u regionu i njene pomoći u obnovi Avganistana“, rekao je portparol talibana Suhail Shaheen za South China Morning Post u ponedeljak .

„Kina, naša velika susjedna država, može imati konstruktivnu i pozitivnu ulogu u obnovi Avganistana, kao i u ekonomskom razvoju i prosperitetu naroda Avganistana“, dodao je on.

Na sastanku u Tianjinu u julu, kineski ministar inostranih poslova Wang Yi rekao je lideru i suosnivaču talibana Mullah Abdul Ghani Baradaru da se ta grupa mora “odlučno obračunati” sa istočnoturkestanskim islamskim pokretom (ETIM), terorističkom grupom iz Xinjianga kojoj su talibani dali utočište u prošlosti. On je ranije ovog mjeseca dodao da se talibani “moraju potpuno distancirati od svih terorističkih snaga jasnim stavom i poduzeti mjere za borbu protiv međunarodnih terorističkih organizacija koje je klasificiralo Vijeće sigurnosti UN”.

Suhail je u ponedjeljak ponovio obećanje grupe rekavši da su talibani “dali jasnu poruku svima da niko ne može koristiti tlo Avganistana protiv susjednih i drugih zemalja”. Grupa je dala slična obećanja Sjedinjenim Državama i Pakistanu, obećavajući da će prekinuti svoju podršku Al-Kaidi i Tehrik-i-Taliban Pakistan.

Iran i Tadžikistan su se više usredsredili na formiranje inkluzivne i stabilne vlade u Avganistanu koja će predstavljati sve etničke i vjerske manjine, iako su to isto rekli i Peking i Islamabad.

Nakon četiri decenije rata, centralnoazijska država uglavnom leži u ruševinama, s razorenom infrastrukturom i ekonomijom koja se dobrim dijelom temelji na izvozu opijata. Dvadeset godina tog vremena provedeno je pod američkom okupacijom i ratom protiv pobune koji je rezultirao sa do pola miliona mrtvih Avganistanaca, prema procjenama projekta Costs of War na Univerzitetu Brown. Ta okupacija okončana je u utorak rano ujutro kada je posljednji američki vojni avion napustio glavni aerodrom u Kabulu usred noći, kao rezultat pregovora o miru s talibanima.

Talibani su neočekivano prekinuli saradnju sa američkim snagama u obezbjeđivanju aerodroma tokom posljednje faze povlačenja nakon što su 15. avgusta zauzeli Kabul, glavni grad zemlje i najveći grad, bez borbe.Dok su gomile ljudi pokušavale ući na međunarodni aerodrom Hamid Karzai, Daesh-Khorasan, grupa Islamske države neprijateljski nastrojena prema SAD i talibanima, izvela je prošle sedmice niz smrtonosnih terorističkih napada u kojima je poginulo skoro 200 ljudi, uključujući 13 pripadnika američke vojske.

Međutim, nakon što su SAD za odmazdu izvele zračne napade na Daesh-K u kojima je ubijen i veliki broj civila, talibanski zvaničnici su osudili svoje američke kolege jer ih nisu obavijestili i dozvolili im da se suoče sa prijetnjom.

Kada su posljednje američke snage otišle, talibani su preuzeli kontrolu nad aerodromom, koji trenutno nije u funkciji. Prema Middle East Eye, oni su sklopili sporazum sa turskom i katarskom vladom prema kojem će ove dvije zemlje upravljati aerodromom kao konzorcijum i priznati talibane kao legitimne vladare zemlje. Nije bilo jasno šta su talibani ponudili zauzvrat, ali zvaničnici su odbili da komentarišu razgovore.

Glasnogovornik političke kancelarije talibana Mohammad Naim rekao je u utorak za Sputnik da je nastavak rada aerodroma “jedan od naših prioriteta” i nadaju se da će se to dogoditi “što je prije moguće”.

Bivša avganistanska vlada koju podržavaju SAD nadala se da će pristupanje Šangajskoj organizaciji za saradnju (SCO), evroazijskom vojnom, političkom i ekonomskom bloku čiji članovi okružuju Avganistan sa gotovo svih strana, pomoći stabilizaciji zemlje, posebno povećanjem trgovine i zaposlenosti. Talibani su pokazali sličan interes za ulaganja u infrastrukturu, kao i za dobijanje međunarodnog priznanja – koje su izbjegavali tokom svoje prve vlade od 1996. do 2001. – ali još nije jasno kako će odgovoriti SCO, koji će se sastati u Dušanbeu sljedećeg mjeseca.

Yue Xiaoyong, nedavno imenovani kineski specijalni izaslanik za Avganistan, rekao je u subotu kineskom novinskom portalu Guancha.cn da su „već radili sa zemljama u regionu – na sjeveru Avganistana mnoge zemlje Centralne Azije su dio Inicijativa Pojas i put, koja je veoma uspješna. Imamo i mnogo projekata koji poboljšavaju povezivanje. ”

„Iz dugoročne i konstruktivne perspektive, Kina je spremna da bude dio mirne obnove Avganistana. Nismo samo spremni da otvorimo, razvijemo i izgradimo njihovu zemlju, već smo i spremni da sa njima razvijemo situaciju u kojoj svi pobjeđuju“, dodao je on.