Terirostički napadi u Iranu i Indiji – Kome odgovara da je kriv Pakistan i kako izbjeći rat?

Protekli tjedan su se u Iranu i Indiji dogodila dva velika teroristička napada, po svemu sudeći s istom pozadinom. Islamističke terorističke skupine iz Pakistana, ili povezane s pakistanskim islamistima, prvo su provele napad na pripadnike Iranske revolucionarne garde u južnoj iranskoj pokrajini Sistan-Balučistan, pri čemu je ubijeno 27 iranskih vojnika.

Iran je pozvao susjedni Pakistan da strogo kazni militante koji su ubili 27 pripadnika njegove Revolucionarne garde u napadu u blizini granice dviju država, te upozorio da u suprotnom može očekivati vojnu operaciju Teherana kojom će “kazniti teroriste”, prenose iranski državni mediji.

Zapovjednik Iranske revolucionarne garde, Mohamad Ali Džafari, upozorio je i Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate da bi se mogli suočiti s “mjerama odmazde”, jer podržavaju militantne sunitske skupine koje su napale iranske snage sigurnosti. Rijad i UAE odbacuju ove optužbe, iako je lakodokazati da sve ovakve terorističke skupine, koje su aktivne od Maroka do Indonezije, dobivaju sredstva iz zaljevskih monarhija.

“Ako Pakistan ne ispuni svoje obaveze, Iran na temelju međunarodnog prava zadržava pravo suprotstavljanja prijetnjama na svojim granicama, te će se osvetiti i kazniti teroriste”, riječi Džafarija prenosi iranska novinska agencija IRNA.

Samo dan poslije, u četvrtak, bombaš samoubojica se zabio u autobus koji je prevozio indijske policajce u pokrajini Kašmir, ubivši njih 44. Ovaj je napad dodatno podigao tenzije s Pakistanom, iako se dolaskom novog pakistanskog premijera Imrana Khana predviđalo razdoblje bolje suradnje sa susjedima, uključujući Indiju.

Napad u Kašmiru je provela islamistička militantna skupina Jaish-e-Mohammed, sa sjedištem u Pakistanu. Skupina je preuzela odgovornost za napad na konvoj rezervnih snaga na autocesti u pokrajini Džamu i Kašmir, prenose lokalni mediji.

Kašmir je regija s većinskim muslimanskim stanovništvom oko koje se Indija i Pakistan spore desetljećima. Obje svojataju cijeli njezin teritorij, a svaka od zemalja vlada dijelom Kašmira.

Indija optužuje Pakistan da pruža materijalnu podršku militantima. Islamabad odbacuje optužbe i tvrdi da pruža samo moralnu i diplomatsku podršku muslimanima Kašmira u njihovoj borbi za samoopredjeljenje.

Indijske snage su se sporadično borile protiv islamističkih militanata u Kašmiru, ali su napadi autobombama bili rijetki, što ukazuje na širenje metoda provedbe terorističkih napada u stilu ISIL-a, koji je sve prisutniji u području Središnje Azije.

“Najstrože osuđujem ovaj kukavički napad. Žrtve naših hrabrih pripadnika snaga sigurnosti neće biti uzaludne. Cijela nacija stoji rame uz rame s obiteljima hrabrih mučenika”, napisao je na Twitteru indijski premijer Narendra Modi.

Cui prodest?  – Tko ima koristi od napada i kako smiriti napetosti

Nakon ova dva napada se logično zapitati tko od njih ima koristi. Oba su napada provedena kako bi odgovonost snosio Pakistan i oba su bila pripremljena do savršenstva da uzrokuju maksimalan broj žrtava među vojnicima IRGC i indijskih snaga.

Napad na iranske vojnike se dogodio kada je iranski predsjednik Rohani u Sočiju o Siriji razgovarao s ruskim predsjednikom Putinom i turskim kolegom Erdganom, a napad u Indiji nakon završetka anti-iranskog cirkusa u Varšavi i s početkom Sigurnosne konfernacije u Münchenu.

Indija je otvoreno optužila Pakistan da podupire terorizam. Za sada, New Delhi ekonomski kažnjava susjedne muslimane, ali povijest govori da je put od glasnih izjava do artiljerijskie paljbe vrlo kratak. Tko ima koristi od prvog sukoba nakon ulaska obje nuklearne sile u Šangajsku organizaciju za suradnjui skorog ulaska Irana? Hoće li Moskva, kao jedina sila koja traži da se stišaju strasti, moći zaustaviti rat između dvije Rusiji prijateljske zemlje u toj organizaciji?

Indijski premijer Narendra Modi obećao je da će oštro odgovoriti na teroristički napad u Kašmiru, ali ne optužuje skupinu Jaish-e-Muhammad, koja je preuzela odgovornost za napad, već Pakistan.

“Odgovarit ćemo u skladu s tim. Našim susjedima nećemo dopustiti da nas destabiliziraju”, rekao je indijski premijer.

U drugom komentaru je Modi je rekao: “Oni koji su počinili ovaj odvratni čin platit će visoku cijenu!”

Napad koji je izazvao indo-pakistansko pogoršanje se dogodio u četvrtak. Meta terorista je bio indijski vojni konvoj. Poginulo je 44 osobe. Odmah nakon izvješća o napadu je službeni Islamabad snažno je odbacio bilo kakve insinuacije koje su bez istrage napad pokušale povezati s Pakistanom, izvijestio je u petak najveći pakistanski list Dawn.

“Uvijek smo osuđivali nasilje bilo gdje u svijetu”, navodi se u priopćenju ministarstva vanjskih poslova Pakistana. To očito nije uvjerilo susjede i antipakistanska kampanja je krenula kao lavina.

Za sada, New Delhi odgovara Islamabadu ekonomski i diplomatski. Indija namjerava lišiti Pakistan svih trgovinskih povlasticama iz pravila Svjetske trgovinske organizacije. To su carinske povlastice, porezne olakšice, itd. Indijske vlasti povukle su svog veleposlanika u Islamabadu, Ajay Bisaria.

“Indijska vlada je u petak pokušala izolirati Pakistan i pokazati njegovu ulogu u pomaganju terorizma”, piše The Times of India.

Izvori vodećih indijskih medija kažu da se ministar vanjskih poslova Vijay Keshav Gokhale sastao se s oko 25 čelnika diplomatskih misija u New Delhiju. To su sve zemlje stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a, kao i sve zemlje Južne Azije i drugi važni partneri, kao što su Japan, Njemačka, Republika Koreja i drugi. Štoviše, izvor za Times of India uvjerava: “Svi šefovi misija nemaju nikakvih sumnji o ulozi koju je Pakistan odigrao u raspoređivanju i podršci skupine Jaish-e-Muhammad koja je počinila teroristički napad.” Navodi se da su diplomati poduprli zahtjev da Pakistan prestane financirati terorističke skupine.

Treba reći da Pakistan ne u žuri sa simetričnim odgovorom. Novoizabrani čelnik Pakistana, Imran Khan, uz svu svoju odlučnošt se suzdržava od komentara. No, kao što promatrači kažu, ovaj populistički vođa bi se s vremenom mogao naljutiti. U prosincu se Imran Khan požalio da je Pakistan promijenio mišljenje o graničnim pitanjima, ali se Indiji očito ne žuri.

“Sadašnje pogoršanje odnosa između Indije i Pakistana je čak i jedinstveno, jer dugo vremena nije bilo nečeg sličnog. Dugo su zemlje pokušavale pronaći načine za približavanje, normalizaciju odnosa, posebno u pogledu “Kašmirskog pitanja”, rekao je Georgij Asatrijan, stručnjak ruskog Vijeća za međunarodne poslove.

Ali sada je pakistanski vođa, koji je tijekom izbora obećao da će prijateljski riješiti problem Kašmira s Indijom, zapravo optužen da izravno podupire izbijanje rata.

Separatistička i islamistička skupina Jaish-e-Muhammad se od 1998. godine bori se za odcjepljenje Kašmira, nastanjenog uglavnom muslimanima iz Indije. Ta struktura je povezana s Al-Qaidom i bori se na vrlo neobičan način. Teroristi su debitirali otmicom zrakoplova Indian Airlinesa u Kandaharu. Nakon toga je militant skupine Jaish-e-Muhammada osumnjičen da je napao zgradu indijskog parlamenta 2001. godine.

Sljedeće godine je pakistanski predsjednik Pervez Musharraf, kao dio rata protiv terorizma kojeg je proglasio Washington, zabranio Jaish-e-Muhammad. Pakistanski premijer Nawaz Sharif, koji je bio naklonjen detantu s Indijom i gradio dobre odnose sa svojim kolegom Narendrom Modi, slijedio je istu taktiku. Unatoč tome, New Delhi je uvjeren da susjedi nisu samo simpatizirali separatističke islamiste, već su pružali “dom” ovoj skupini.

Sada Jaish-e-Muhammad ima šansu da zapali novi sukob. Koncept indo-pakistanskog sukoba nije ništa novo. Hinduistički i muslimanski dijelovi bivše britanske Indije prošli su već tri rata, dva zbog Kašmira, a treći zato što je Indija podržavala borce za nezavisnost Istočnog Pakistana, sada Bangladeša.

Srećom, svi su se ratovi dogodili prije nego su obje zemlje stekle nuklearno oružje. Ali i nakon toga se dogodilo nekoliko “malih ratova”, primjerice , gotovo dvadesetogodišnji sukob u planinama Karakoruma i Kargilski rat u Kašmiru 1999. godine. Manjih incidenata je bezbroj, a posljednji se dogodio kad su Indija i Pakistan bili na rubu rata 2016. godine.

Ali svi gore navedeni sukobi imaju značajne razlike od onoga što bi se sada moglo dogoditi.

“Prvo, ovo je prvo pogoršanje nakon što su se Indija i Pakistan pridružili Šangajskoj organizaciji za suradnju (SCO), alternativi globalističkim prozapadnim skupinama. Za SCO je ovo ozbiljan udarac, jer su dvije zemlje tek nedavno postale članice ove organizacije. SCO treba još “probaviti” članstvo Indije i Pakistana. Doista je veliki izazov približiti stavove dvije zemlje, rekao je Georgij Asatrijan.

Možemo pretpostaviti koliko je velik interes Sjedinjenih Država za sadašnje pogoršanje. Prvi je potkopavanje Šangajske organizacije za suradnju, a drugi je neizravan udarac Kini, koja sve više postaje glavni geopolitički protivnik Sjedinjenih Država.

Kina i Pakistan imaju vrlo bliske odnose, a danas Pakistan ima bliskije odnose s Pekingom nego s Washingtonom.  Pakistan ima kompliciran odnos s Washingtonom, gotovo Hladni rat nakon vrlo teških izjave Trumpa koje su dovele do toga da su se Pakistanci našli pod još jačim utjecajem Pekinga.

“Islamabad, sa svoje strane, možda gurne i Peking u još jači sukob s Indijom”, smatra stručnjak.

Poznato je da su Indija i Kina prilično oštri konkurenti, da su brojni objekti, uključujući i luke, u konkurentskom okruženju među zemljama. Što se tiče Sjedinjenih Država, one će sigurno stati na stranu Indije, a afganistansko pitanje će ovdje igrati važnu ulogu. Naime, Indija igra vrlo važnu ulogu u novoj američkoj strategiji za Afganistan.

Druga razlika sadašnjeg indo-pakistanskog pogoršanja odnosa je da se situacija unutar Indije značajno promijenila. Neki protivnici Narendre Modija okrivljuju premijera za pokušaj stvaranja Hindu Rashtre, države Hindusa, to jest, da pokušava isključiti muslimane iz političkog života.

Očito je da je Pakistan svjestan svake moguće prijetnje za 165 milijuna indijskih muslimana od milijarde hindusa.

Ne isključuje sa se i da se ovim napadom  na neki način pokušava utjecati na rezultate općih izbora koji će se održati u travnju i svibnju 2019. Možda su napadi usmjereni na učvršćivanje muslimanske zajednice i da ih se uvjeri da uopće nije potrebno glasovati. No, to je tek jedna od verzija.

U svakom slučaju, ne treba očekivati nište pozitivno. Može doći do pogoršanja koje može okončati pokušaj normalizacije odnosa i pronalaženje izlaza iz dugogodišnje pat pozicije. To znači povratak na stari indo-pakistanski rat i konstantne okršaje na granici, incidente i tako dalje.

Što Rusija može učiniti u ovoj situaciji? Prema riječima stručnjaka Andreja Volodina, Moskva nije u položaju da utječe na odnose između Indije i Pakistana”.

“Naše indijske kolege i prijatelji nam uvijek govore da su odnosi s Pakistanom stvar dvije države”, kače Volodin.

“Stoga, neki u Rusiji naš stav nazivaju neprincipijelnom i ne vjeruju da ne možemo ništa učiniti u ovoj situaciji”, dodao je ruski stručnjak.

Georgij Asatrijan misli drugačije. “Rusija ima veliko iskustvo u posredovanju”, podsjeća stručnjak.

“Usput, Rusija danas ima vrlo dobre odnose s Pakistanom, a odnosi s Indijom su vrlo bliski. Stoga Rusija, kao neutralna sila, može posredovati. Ovo je vrlo dobra prilika za diplomaciju da se pokaže u svom punom sjaju, bilo u okviru SCO ili na bilateralnoj osnovi, samo kako bi se pozicije dvije zemlje zbližile. Konflikti i radikalizam će i dalje biti tu, a Rusija, obzirom na njeno sirijsko iskustvo, zašto ne bi pokušala približiti Islamabad i New Delhi”, tvrdi Georgij Asatrijan.