Težak udar izraelskoj ekonomiji

Rat, odnosno genocid nad Palestincima, odvija se već sedam mjeseci. Do sada je, prema izvorima palestinskog ministarstva zdravlja, UN-a, raznih nevladinih i organizacija za ljudska prava, ubijeno više od 30.000 civila, najviše žena i djece.

Uz to, palestinska infrastruktura je skoro pa u kompletnosti uništena. Na terenu se odvija humanitarna kriza, a bolnice više nisu u funkciji. Medicinske potrepštine su u nestašici, što bitno ugrožava živote ljudi u Gazi.

S druge strane, počinilac ovih brutalnih zločina, režim u Tel Avivu, nije imun na stradanja i efekte rata sa Hamasom, iako se izraelsko stradanje ne može porediti sa palestinskim.

Ono čime je Izrael najviše pogođen jeste ekonomija. Naime, jedan od najugroženijih sektora je turizam koji je paraliziran prema različitim izvještajima koji se pojavljuju u medijima.

Činjenica je da je jedan od glavnih izvora prihoda i ekonomske cirkulacije u Izraelu turistička industrija.

Prema veb-stranici OECD-iLibrary.org, 2022. godine turizam je direktno činio 2,8 % BDP-a i oko 2,5 ukupne zaposlenosti, što uključuje 141.000 direktnih poslova i 230.000 ukupnih poslova vezanih za turizam, što čini otprilike 6 % ukupnog broja zaposlenog stanovništva. Takođe, prihodi od međunarodnog turizma Izraelu su oko 5,8 milijardi dolara, što je 5 % ukupnog iznosa izraelskog izvoza.

U 2022. broj turista koji su posjetili Izrael ponovo je porastao, dostigavši 2,6 miliona ljudi nakon recesije koju je sektor doživio u godinama izbijanja koronavirusa. Dok je Izrael primio 4,1 milion stranih turista u 2018, ovaj broj je dostigao 4,5 miliona ljudi na svom vrhuncu u 2019. godini.

Međutim, turistička industrija je naglo opala nakon akcije Oluja Al Aksa 7. oktobra i rata u Gazi koji je uslijedio.

Rat i njegove posljedice uticale su na obustavu turizma, jer je sigurnost, zapravo, najvažnija potreba turista. Ovo pitanje je još važnije kada su u pitanju teritorije na kojima se nalazi Al-Kuds i sveta džamija Al-Aksa zbog njihovog vjerskog značaja.

U danima rata ubijeno je najmanje 25 američkih turista. Izraelsko ministarstvo vanjskih poslova zatražilo je od američkih putnika da “preispitaju” svoje putovanje u Izrael i Zapadnu obalu i savjetovalo ih da “ne putuju” zbog “terorizma, građanskih nemira i oružanih sukoba” u Pojasu Gaze. Situacija za turiste u Izraelu i dalje je rizična i zapaljiva.

Statistike pokazuju da je Izrael u januaru posjetilo samo 58.600 turista, što predstavlja pad od 77 % u odnosu na 257.400 turista koji su posjetili Izrael u istom mjesecu prošle godine. Prema mjesečnim podacima koje je objavio izraelski Centralni biro za statistiku (CBS), u januaru je zabilježeno samo 500 jednodnevnih posjeta Izraelu, što je pad od 96 % u odnosu na 14.000 u januaru 2023. godine.

Takođe, mnogo manje Izraelaca putuje u inostranstvo, a većina međunarodnih avio-kompanija tek treba da ponovo uspostavi letove za Izrael.

U januaru 2024., 281.400 Izraelaca putovalo je u druge zemlje, što pokazuje pad od više od 50 % u poređenju sa 611.100 u januaru 2023.

CBS je prošlog mjeseca objavio godišnje podatke o turizmu za 2023., pokazujući nagli pad na kraju godine jer je rat počeo tokom najprometnijeg turističkog kvartala u godini, koji uključuje i božićne praznike.

Nakon što je počeo rat, mnoge međunarodne avio-kompanije obustavile su svoje letove prema Izraelu, a mnoge od njih još uvijek ne namjeravaju ukinuti obustavu. Dan nakon operacije Hamasa 7. oktobra koja je pokrenuta u znak odmazde za izraelske zločine na okupiranim teritorijama, izraelsko ministarstvo turizma naredilo je obustavu aktivnosti obilazaka, usmjeravajući turiste da borave u hotelima ili na kruzerima i jahtama.

Iako je aerodrom Ben-Gurion i dalje otvoren, nekoliko avio-kompanija obustavilo je letove prema okupiranim teritorijama. Mnogi hoteli su zatvoreni. Također, zatvoreni su parkovi prirode, otkazane ture obilazaka historijskih znamenitosti a luksuzni kruzeri su napustili izraelske luke.

Također, kriza rada utjecala je i na sektor turizma. Bjekstvo nekoliko hiljada stranih radnika, zatvaranje fabrika, bijeg od stranih investicija, kao i intenziviranje migracija doseljenika i profesionalne klase, uključujući ljekare, izložili su uslužni sektor kolapsu.

Inbal Baum, hotelijer i vlasnik kompanije za proizvodnju hrane u Izraelu, kaže da restorani trenutno ne mogu ponovo da se otvaraju jer su njihovi zaposleni pozvani da služe vojsku.Inbal također dodaje da su svi kuhari sada u vojsci na frontu.

Leon Avigad, još jedan izraelski hotelijer,kaže da se bori s mogućnošću zatvaranja hotela na duže vrijeme. Polovina od 27 hotela njegovog brenda, Brown Hotels, koji se nalaze u Al-Kudsu, Tel Avivu i Grčkoj, zatvoreno je i može koštati milione šekela za ponovno otvaranje.

Širom Izraela i okupirane Zapadne obale, hoteli su prazni, a najmanje 6 kompanija obustavilo je svoje obilaske do glavnih destinacija poput Al-Kudsa i Tel Aviva.

Jedan hotelijer kaže da je, pošto je većina izraelskih hotela prazna, jedan od najvećih lanaca hotela u Izraelu, Isrotel, na ivici privremenog zatvaranja. “Oslanjamo se na turizam za život. Imali smo kovid krizu i oporavljali smo se i čekali povratak turista. Sada je sektor turizma u kolapsu.”

Elyas al-Arja, čelnik Arab Hotels Union, kaže da je 90 % hotela na Zapadnoj obali prazno. Na početku rata, lanci hotela Dan i Isrotel rekli su da su hotelske kapacitete ustupili onima koji bježe iz graničnih područja s Gazom.

Zapravo, nastavak rata ne samo da je doveo do uništenja Palestine, već i, prema dokumentima koji su dati u ovom izvještaju, izraelski turistički sektor tone u paralizu u nedostatku jasnih izgleda za završetak rata. Ovo je samo jedna od mnogih šteta koje Izrael proživljava ovih mjeseci.

Izvor: pisjournal.net