Tko ima koristi od smrti ruskog veleposlanika u Turskoj?

Turska je prva izrazila sućut obitelji jučer ubijenog ruskog veleposlanika Andreja Karlova u Ankari. Nitko nije očekivao takav napad, a Turska se, sve do jučer, ipak smatrala sigurnom zemljom za ruske diplomate, jer likvidacija veleposlanika Rusije nije mala stvar.

No, stvari se mijenjaju. Bez sumnje je svrha terorističkog napada pogoršati dijalog između Moskve i Ankare. Hoće li nalogodavci napada u tome uspjeti?

Terorističko ubojstvo ruskog veleposlanika je za Moskvu presedan u svjetskoj praksi. Zbog likvidacije Andreja Karlova je otvaraju mnoga pitanja. Turske vlasti istražuju kako se sve moglo dogoditi, kao i ciljeve i motive terorističkog napada. Zašto je ubojica ispalio devet hitaca u Karlova i onda se “obratio publici”? Gledajući snimku ubojstva, neminovno je postaviti takva pitanja.

Terorist koji je ubio Andreja Karlova je potom uzvikivao “Allahu Akbar!”, “Ne zaboravi Aleppo!”, “Ne zaboravite Siriju!”, “Sve dok naša braća ne budu sigurna i vi nećete biti sigurni!”

Jesu li ove poruke rečeno namjerno i igralo se na kartu vjerskog fanatizma kako bi se sakrila istina? Je li obraćanje publici također dio ovog igrokaza? Vjerojatno jest.

Identitet ubojice govori puno toga. Riječ je o bivšem policajcu iz Ankare, Mevlutu Mertu Altintasu, koji je s policijskom iskaznicom i pištoljem ušao na izložbu i pucao na ruskog veleposlanika. S leđa, iz neposredne blizine, ispalio je u Karlova nekoliko smrtonosnih hitaca. Teroristički napad islamističkog fanatika ili dobro pripremljeni atentat?

Direktor ruskog Centra za orijentalne studije, međunarodne odnose i javnu diplomaciju, Vladimir Avatkov, rekao je:

“Turska je zemlja simbola. Možda nam to pomogne da sve lakše shvatimo. Možda u Karlova nije slučajno pucano u leđa. Ovaj čin se može dvojako tumačiti. Prvo, nekome je bila potrebna žrtva prije rusko-turskih pregovora, a drugo, napad je morao biti obavljen s leđa.”

Andrej Karlov je ubijen uoči važnih pregovora u formatu Rusija-Turska-Iran. Netko je opet htio potkopati ove pregovore i pogoršati odnose između Rusije i Turske? Da, iako se ne isključuje faktor osvete militanata terorističke skupina Al-Nusra Front, koja ima dovoljno veliku radikaliziranu bazu u Turskoj.

Važno je napomenuti da Avatkov ne isključuje takvu verziju, ali kao provokaciju izvana. Kome je cilj potkopati rusko-tursku suradnju?

Poznatom muslimanskom kleriku Fethullahu Gülenu i utjecajnim krugovima u Sjedinjenim Državama sigurno jest, jer bi novom zavadom dvije sile, Rusija i Turska, sigurno bile oslabljene. Zavaditi dva jaka suparnika je, između ostalog, stara taktika Britanaca.

Da je ubojica mogao djelovati u skladu s uputama jedne od “ćelija” iz kruga ljudi koje kontrolira Güllen je rekao i gradonačelnik Ankare, Melih Gökçek.

Čak bi i Erdoganu odgovarala ova verzija, ali ne treba zaboraviti da Güllenov pokret Hizmet djeluje i ima škole i u zemljama Središnje Azije, a aktivan je i u bivšim zemaljama Sovjetskog Saveza s većinskim muslimanskim stanovništvom, od kojih su neke u izuzetno dobrim odnosima s Rusijom. Bi li se Fethullah Gülen usudio organizirati ovaj atentat i ugroziti “poslove” u zemljama poput Uzbekistana, Tadžikistana, Kazahstana i Turkmenistana, kojima također prijeti islamski terorizam i oslanjaju se na pomoć Rusije. Ako je istina da iza atentata stoji Gülen, možda ovaj put Kazahstan i Kirgistan neće braniti škole pokreta Hizmet, kao što se dogodilo u kolovozu ove godine kada su odbili zahtjev Turske za njihovim zatvaranjem.

Kako prenosi portal Hizmet News, oglasio se i Fethullah Gülen, koji je iz svoje vile u Pennsylvaniji (SAD) odbio bilo kakvu povezanost s napadom na veleposlanika Karlova, a taj je čin nazvao “gnusnim terorističkim činom terora” i pozvao tursku vladu da uhiti sve koji su pomogli napadaču.

Fethullah Gülen je pisanom izjavom odgovorio na optužbe “kako postoje vrlo jakih znakovi da je napadač koji je ubio veleposlanike pripadao njegovom pokretu” i negirao sve navode.

Urednik portala Sputnik na turskom jeziku, Tiral Kerimov, vjeruje da je iza ubojstva Karlova stoje vjerske organizacije koje podržavaju islamiste u Siriji.

Po njegovom mišljenju, turski radikali su htjeli kazniti Rusiju jer se umiješala u sukob u Siriji i htjeli su je kazniti zbog pomaganja Assadu.

Isto mišljenje dijeli i glavni urednik časopisa “Problemi u nacionalnoj strategiji” Ajdar Kurtov.

Što danas možemo čuti? Da su na Rusiju ljuti sirijski islamisti, određene snage u Sjedinjenim Državama i klerik Gülen.

No, zaboravljaju se interesi Katara i Saudijske Arabije. Ove zemlje kao odgovorne za atentat prepoznaje predsjednik ruskog “Instituta za Bliski istok” Jevgenij Satanovski.

Satanovski vjeruje da su sve verzije o namjeri da se ubojstvom veleposlanika Karlova u Ankari utječe na rusko-turske odnose zapravo pogrešne.

“Razloge treba tražiti u izlazu iz sirijske slijepe ulice, što ne odgovara glavnih sponzorima rata u Siriji – Kataru i Saudijskoj Arabiji. Vrlo je vjerojatno da su nalogodavci i financijeri ubojstva ruskog veleposlanika Saudijci”, tvrdi Satanovski.

Ovo je vrlo lako moguće, ako se sjetimo da su prema više izvora Saudijci bili umiješani u terorističke napade u Volgogradu u Rusiji, prije održavanja Zimskih olimpijskih igara u Sočiju. Nakon tih napada je tadašnji šef obavještajnih službi Saudijske Arabije, princ Bandar bin-Sultan otputovao u Moskvu i ponudio Putinu zaštitu igara. Ruski je predsjednik ponudu odbio, ali je Rijadu poručio “da će, ako se bilo što dogodi tijekom ZOI u Sočiju, odgovornu smatrati Saudijsku Arabiju, sa svim posljedicama.

Dakle, Saudijci imaju “običaj” vršiti pritisak na ovaj način, a hoće li likvidacija veleposlanika Karlova otkriti saudijske sponzore, još treba vidjeti.

Iako je najvjerojatnije da su Saudijci bili umiješani u teroristički napad, ipak je teško zanijekati činjenicu da zaštita veleposlanika očito nije bila na potrebnoj razini. Turske vlasti i snage sigurnosti nisu mogli osigurati njegovu sigurnost u vrijeme dok se nalazio izvan zgrade veleposlanstva.

Osim toga, Karlov je održao govor u trajanju od pet minuta, prije nego je napadač u njega ispalio nekoliko smrtonosnih hitaca. Postavlja se pitanje kako je Mevlut Mert Altintas ušao s oružjem u prostoriju u kojoj je bio ruski veleposlanik? Previše je neobičnih stvari u cijelom slučaju, a istraga je u tijeku.

Jedno je ipak sigurno, a to je da do napada ne bi došlo da nema sponzora terorizma u Siriji. Dakle, među tom družinom treba tražiti nalogodavca. S druge strane, napad ne smije zaustaviti proces normalizacije političke situacije u Siriji. Andrej Karlov je žrtva terorizma, ali će odgovor će biti drugačiji. Sudeći po obraćanju javnost ruskog predsjednika Vladimira Putina, ubijeni ruski veleposlanik će biti osvećen. Gdje i kako, znat će se nakon što Kremlj dobije sve potrebne informacije, kao što je bilo nakon obaranja putničkog zrakoplova nad Sinajskim poluotokom od strane bobaša samoubojice, kada su ubijene 224 osobe, većinom ruski turisti.