Tko je pokopao BRICS? – Blok je živ i funkcionira

Iako se činilo da će nakon institucionalnog svrgavanja bivše brazilske predsjednice Dilme Rousseff skupina BRICS slabjeti i izgubiti svoj značaj, čak ni dolaskom novog brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara se još uvijek ne događa ništa spektakularno. Skupina koju čine Brazil, Rusija, Indija, Kina u Južna Afrika i dalje funkcionira kao blok zemalja za lakšu trgovinsku razmjenu i poslovanje, iako se mora priznati da je u ovom trenutku teško govoriti o bilo kakvoj političkoj integraciji, što nikada nije ni bio deklarirani cilj ovog heterogenog saveza.

Skupina je osnovana u lipnju 2006. u sklopu Gospodarskog foruma u Sankt Peterburgu uz sudjelovanje ministara gospodarstva Brazila, Rusije, Indije i Kine, a kasnije im se pridružila Južna Afrika. Osim predsjedničkih skupova na vrhu na godišnjoj razini, blok sastanke se održavaju i na razini ministara vanjskih poslova, ministara financija i drugih.

Stručnjaci nisu predvidjeli buduću koordinaciju ekonomskih politika između zemalja skupine. Štoviše, nije se pretpostavljalo da zemlje BRICS-a tvore neku vrstu ekonomskog bloka ili službenog trgovinskog saveza poput Europske unije.

Međutim, s vremenom su se pojavili znakovi da zemlje BRICS-a teže formiranju političkog kluba i da svoju rastuću ekonomsku moć transformiraju u veći geopolitički utjecaj. Od rujna 2006. je započela uspostava političkih odnosa između zemalja bloka, a na 61. sjednici Ujedinjenih naroda je održan je sastanak ministara vanjskih poslova četiriju zemalja tada još uvijek skupine BRIC.

Danas, trinaest godina poslije, nakon dogovora o uspostavi zajedničke razvojne banke i fonda deviznih rezervi, Nova razvojna BRICS banka je 27. veljače priopćila da je na kineskom međubankovnom tržištu uspješno plasirala obveznice u vrijednosti od 3 milijarde juana, oko 450 milijuna dolara.

Obveznice su plasirane 25. veljače u dvije tranše s rokom dospijeća od 3 godine za 2 milijarde juana i 5 godina za 1 milijardu juana. Prinos na obveznice će se kretati po stopama od 3% odnosno 3,32%.

“NBR je uspješno prikupila 3 milijarde juana po vrlo atraktivnim kamatnim stopama. Cijene obveznica su dobar odraz visoke kreditne kvalitete Nove razvojne BRICS banke”, izjavio je Leslie Maasdorp, potpredsjednik i glavni financijski direktor banke.

“Velika nam je čast biti prvi međunarodni izdavatelj Pandinih obveznica”, rekao je Maasdorp.

Da pojasnimo, obveznice u juanima se nazivaju i tzv. Pandine obveznicama. To su vrijednosni papiri stranih tvrtki izdani u Kini u kineskom juanu. Posebnost ovih obveznica je da prikupljeni novac mora ostati u Kini, a za njihovo povlačenje je potrebno je posebno odobrenje nadležnih tijela u Pekingu.

Potražnja za obveznicama je premašila  ponudu za više od 3 puta. Primljeno je preko 20 zahtjeva iz domaćih državnih, zajedničkih i ruralnih banaka, dioničkih društava, stranih banaka i suverenih fondova. Narudžbe su uravnotežene na kopnene i offshore ulagače. Za prvu tranšu trogodišnjih obveznica je iz kontinentalne Kine bilo 56% ulagača, Europe 21%, Singapura  8%, Makao  8% i Hong Kong 7%. Drugu tranšu su uz Kinu, Europu, ulagače iz Hong Konga kupili i japanski ulagači.

“Vrlo smo zadovoljni rezultatima izdavanja obveznica u juanu. Banka je uspjela diversificirati svoju bazu investitora, a ohrabruje nas činjenica da značajan dio naše baze investitora dolazi iz regija izvan kontinentalne Kine. Geografska distribucija odražava veliku potražnju kod globalnih investitora za kineske obveznice u nacionalnoj valuti”, izjavio je Leslie Maasdorp.

BRICS banka je prva inozemna institucija koja je dobila odobrenje od obvezničkog programa od strane Nacionalne udruge institucionalnih ulagača kineskog financijskog tržišta. Ukupan iznos programa je 10 milijardi juana, protuvrijednosti oko 1,5 milijardi dolara.

U srpnju 2016. je banka uspješno plasirala prvo izdanje “zelenih obveznica” u iznosu od 3 milijarde juana.

Nove razvojna BRICS banka je stvorena uz ravnopravno sudjelovanje po 20% dionica Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južne Afrike s ciljem mobilizacije resursa za infrastrukturne projekte i održivi razvoj BRICS zemalja i drugim tržištima u nastajanju i zemljama u razvoju.

BRICS zemlje grupe stvaraju jedinstveni platni sustav

Pet dana poslije, 1. ožujka ove godine, objavljeno je da će poseban internetski sustav omogućiti plaćanje kupnje u svim zemljama bloka putem mobilne aplikacije, bez obzira na valutu koja stoji na računu.

Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika  rade na stvaranju jedinstvenog platnog sustava koji će se zvati BRICS Pay.

Projektom se planira razviti poseban internetski sustav koji će kombinirati sustave plaćanja svih zemalja uključenih u zajednicu. Pomoću mobilne aplikacije instalirane na pametnom telefonu će se moći plaćati kupnja u bilo kojoj zemlji, bez obzira na valutu na korisničkom računu. Prvi koji će već početkom travnja imati priliku ovakvog plaćanja će biti stanovnici Južne Afrike.

Stručnjaci vjeruju da će pokretanje takvog sustava smanjiti ovisnost o transnacionalnim platnim sustavima, a razlog zbog kojeg su zemlje bloka složne za pokretanje obog projekta su rastuće geopolitičke napetosti.

U projektu može sudjelovati i Ruski fond za izravna ulaganja, a BRICS Pay su odmah podržali partneri iz Kine i Indije, koji imaju stručnost i tehnologije za provedbu ovog projekta.

“Ruski fond za izravna ulaganja je spreman razmotriti sudjelovanje u sustavu financiranja zajedno s partnerima u bloku BRICS”, izjavio je za televizijski kanal Rusija-24 Kiril Dmitrijev, generalni direktor spomenutog ruskog fonda.

Zemlje skupine BRICS i institucije bloka protiv MMF-a i Svjetske banke

Kao što vidimo, političke promjene ne koče aktivnosti institucija ovog bloka, kojem je suđeno da ne može propasti sve dok su na njegovom čelu Kina kao ekonomska sila i Rusija kao vojna.

U novom svijetu u kojem dominira nesigurnost vodstvo Kine je skupinu BRICS vidjelo kao najveće dostignuće, kako za Kinu tako i za ostale zemlje – Brazil, Rusiju, Indiju i Južnoafričku Republiku, ali i instrument kojim će se uspješno suprotstaviti unutarnjim i vanjskim izazovima koji prijete zemljama članicama skupine brzorastućih gospodarstava.

Ono što kinesko vodstvo smatra najvećom prijetnjom su izazovi i problemi s kojima se suočava ovih pet zemalja, a kao ključni problem se navodi nesigurnost nacionalnih valuta što bi moglo dovesti do socijalne nestabilnosti. Podsjetimo da je to bio glavni razlog poziva na “deamerikanizaciju” svijeta, što se kasnije pretvorilo u termin “dedolarizaciju”, kojeg je za vrijeme američke krize oko izglasavanja proračuna za fiskalnu 2014. godinu putem kineske državne agencije Xinhua uputio analitičar Liu Chang.

Goldman Sachs, Morgan Stanley i State Department su od početka protiv BRICS-a

Oprez Pekinga nije bezrazložan i nije riječ samo o tečaju nacionalnih valuta u odnosu na dolar. Razlog je studija koju je 2007. izradila američka investicijska banka Goldman Sachs čiji je glavni zagovornik kasnije postao Ruchir Sharma, čelnik Odjela za rastuća tržišta investicijske banke Morgan Stanley.

Ruchir Sharma u članku “Broken BRICS” za časopis Foreign Affairs navodi kako je potrebno investirati u nova rastuća tržišta i time potkopati gospodarski i politički utjecaj kojeg svojim nezadrživim gospodarskim rastom imaju zemlje članice skupine BRICS. Slabljenje BRICS-a bi, prema Sharmi, omogućilo oporavak i gospodarski rast ostalim zemljama u svijetu.

Goldman Sachs i Morgan Stanley su tada odlučili da je investicije najbolje preusmjeriti u skupinu “Next Eleven”, 11 zemalja među kojima su Meksiko, Indonezija, Nigerija, Turska, Egipat, Pakistan i druge. To bi, naravno, za posljedicu imalo da bi pod upravljačkom palicom Wall Streeta skupina BRICS dobila ozbiljnu konkurenciju u heterogenoj skupini od 11 svjetskih zemalja koje povezuje isključivo makroekonomska statistika Goldman Sachsa i odluka o preusmjeravanju investicija iz Morgan Stanleya.

Usporedo s preusmjeravanjem investicija, potkopavanje utjecaja kineskog i ruskog gospodarstva na globalnoj razini se tada vidjelo u sporazumima TTIP i TPP, koje je Trump odbacio i krenuo u otvoreni trgovinski rat protiv Kine i nastavlja vršiti pritisak sankcijama na Rusiju.

Osim trgovinskih povlastica, carinama ili sankcijama, potpuno nevažno, Americi je prioritet i energetska neovisnost, ali i da postane veliki izvoznik energije.

Nema nikakve sumnje da su strateška partnerstva Sjedinjenih Država s brojnim svjetskim zemljama pod izgovorom slobodnog tržišta višestruki izazov za BRICS, ali u prvom redu za dvije gospodarske sile u ekspanziji kao što su Kina i Rusija.

Dakle, imamo situaciju u kojoj su američka administracija, Goldman Sachs i Morgan Stanley na istim pozicijama i argumenti govore kako nema riječi o nikakvim teorijama zavjere nego o jasnoj sprezi Washingtona i Wall Streeta i ciljevi se moraju ostvariti pod bilo koju cijenu.

Za Kinu je BRICS puno više od skupine za gospodarsku suradnju

Ekonomski analitičari su često špekulirali o iskrenim namjerama Kine unutar skupine, iako je za Peking je BRICS više od gospodarskog partnerstva. Za Kinu je BRICS entitet koji omogućava probitak na globalnoj razini u geoekonomskom i geostrateškom smislu. Svaku sumnju o suzdržanom ili proračunatom pristupu partnerima unutar skupine razbija izvješće o radu 18. kongresa Komunističke Partije Kine iz 2012. godine u kojem su se odredile smjernice strategije Kine za sljedećih nekoliko godina.

KP Kine tada naglašava kako su isključivo Ujedinjeni narodi, skupina G20, BRICS i Šangajska organizacija za suradnju međunarodne institucije u kojima Kina mora učiniti sve kako bi što više ojačale. To su za Kinu skupine u kojima će zemlja najbolje ostvarivati strateške interese i poboljšati svoju poziciju u odnosu na sile koje joj se suprotstavljaju na globalnoj razini.

Trenutni pad gospodarskog rasta u skupini BRICS se ne može sakriti, ali Kina poduzima sve mjere kako bi što više ojačala odnose među zemljama članicama i što više institucionalizirala samu skupinu.

Ubrzo nakon toga je dogovoreno osnivanje zajedničke BRICS Banke i Fonda deviznih rezervi koji će u konačnici iznositi 240 milijardi dolara, a sve kako bi se zemlje članice zaštitile od mogućih vanjskih napada na nacionalne valute ili koristile taj novac u hitnim slučajevima. O ozbiljnosti pristupa dovoljno govori podatak da je Kina za osnivanje BRICS Banke od početnih 100 milijardi dolara izdvojila 41 milijardu, a ostale četiri članice iznos od 59 milijardi dolara.

Nema sumnje da su potezi koje vuku članice skupine BRICS odgovor na neobjavljeni rat od strane američkih investicijskih banaka iza kojih stoje MMF, Svjetska banka i Sjedinjene Američke Države. Učinkovitost plana Goldman Sachsa i Morgan Stanleya, u čijoj provedbi im pomaže američka administracija, ovako postaju upitna, kao i privilegije Wall Streeta na globalnoj razini. Poruka zemalja skupine BRICS financijskoj oligarhiji Zapada, čak i uz trenutnu šutnju Bolsonara, je da se s njima ne žele takmičiti u okviru postojećih institucija, nego namjeravaju stvoriti svoje koje će im biti konkurencija.

Kina, Rusija, Indija, Južnoafrička Republika i još uvijek Brazil si mogu sve dozvoliti, ali da ostanu pasivni promatrači, to svakako ne i ohrabruje činjenica da su nakon ranije osnovanih institucija pokrenute nove inicijative.

Heterogenost skupine BRICS

Već smo naveli kako je u samom vrhu Komunističke Partije Kine odlučeno da je BRICS za Kinu jedan od ključnih prioriteta. Naravno da unutar skupine postoje različita mišljenja o zajedničkim institucijama i normalno je da svaka zemlja ima svoje ambicije koje kroz skupinu želi ostvariti u najvećoj mogućoj mjeri. Indija i Brazil su često bili zabrinuti zbog dominantne pozicije Kine unutar skupine u gospodarskom smislu, tako da Indija, koja je bila idejni tvorac BRICS Banke, želi da banka ima jaču ulogu u infrastrukturnim projektima, dok se Kina želi više posvetiti trgovini unutar skupine. Rusija opet želi da BRICS postane platforma zajedničkog nastupa na globalnoj razini u svim segmentima i da se stvori mehanizam za stratešku suradnju širokog spektra, uključujući geostrateški.

Odnosi Kine i Indije su uvijek bili kompleksni i kao takve ih treba promatrati. Od izuzetnog je značaja to što je kineski premijer Li Keqiang za prvo službeno putovanje u inozemstvo u svibnju 2013. odabrao upravo Indiju, čime nije mogao poslati jasniju poruku. Kineski premijer je indijskim visokim dužnosnicima poručio da Kina nije prijetnja Indiji, niti je želi ograničavati ni u čemu. Obećao je da će za indijske proizvode ukloniti i posljednje barijere na kineskom tržištu, sve kako bi se Indija lakše suočila s neravnotežom u trgovinski odnosima u svijetu.

U Indiji postoji određeni krug poduzetnika i indijske elite u kojoj je primjetno rastuće nepovjerenje prema Kini i mnogi od njih preferiraju savez sa Sjedinjenim Državama kako bi se obuzdao azijski div.

Istraživanja koja je proveo australski Lowy Institute govore kako čak 80% Indijaca u Kinezima vidi sigurnosnu prijetnju, ali da je to iracionalno razmišljanje govori podatak da je Kina najveći trgovinski partner Indije i indijsko gospodarstvo gotovo da u potpunosti ovisi o plasmanu svojih proizvoda na kinesko tržište.

Stoga je posjet kineskog premijera Li Keqianga bio dobar potez, dok je s druge strane kineski predsjednik Xi Jinping za prvi službeni posjet bio odabrao Moskvu. Stvari su više nego jasne, a Brazil, ako slučajno odluči istupiti iz bloka, to će učiniti na vlastitu štetu. No, trenutno nema nikakvih naznaka da će se to dogoditi.