Trump prijeti BRICS-u s ogromnim carinama – Tko će najviše patiti?

“Pronađite drugu budalu”: Bivši američki predsjednik upozorava zemlje BRICS-a, ali tko će zapravo snositi najveće posljedice?

Bivši američki predsjednik Donald Trump uputio je upozorenje skupini zemalja BRICS, koje su se otvoreno izjasnile o suprotstavljanju dominaciji dolara u globalnoj trgovini. Ako ideja zaživi, Trump je obećao uvesti “100% carine”, odsijecajući ih od “prekrasnog američkog gospodarstva.” Koja će zemlja najviše osjetiti pritisak? RT istražuje ekonomske veze i ovisnosti kako bi otkrio koje su nacije na udaru.

Prijetnja

“Zahtijevamo od ovih zemalja da se obvežu da neće stvoriti novu BRICS valutu niti podržati bilo koju drugu valutu koja bi zamijenila moćni američki dolar, ili će se suočiti sa 100% carinama i mogu očekivati da se oproste od prodaje na prekrasnom američkom tržištu,” napisao je Trump u subotu na Truth Social.

“Mogu potražiti drugu ‘budalu.’ Nema šanse da će BRICS zamijeniti američki dolar u međunarodnoj trgovini, a svaka zemlja koja to pokuša trebala bi se oprostiti od Amerike,” dodao je.

Upozorenje je došlo samo nekoliko dana nakon što je Trump, čija je inauguracija predviđena za 20. siječnja 2025., obećao uvesti carine na Kanadu, Meksiko i Kinu nakon preuzimanja dužnosti. Kina je već bila meta njegove retorike. Trump je prethodno prijetio uvođenjem carina od 60% do 100% na uvoz iz te zemlje – međutim, taj teret morali bi snositi američke tvrtke i potrošači koji kupuju iz Kine, jer bi oni morali platiti nove troškove.

Kina je bila izvorni član BRICS bloka, koji je u početku uključivao Brazil, Rusiju, Indiju i kasnije Južnu Afriku, ali se od tada proširio i uključio Egipat, UAE, Etiopiju i Iran. Turska, Azerbajdžan i Malezija podnijeli su zahtjeve za pridruživanje BRICS-u, a nekoliko drugih zemalja također je izrazilo interes za pridruživanje.

Neki članovi žele smanjiti svoju ovisnost o američkom dolaru, koji dominira globalnim financijama kao svjetska rezervna valuta od završetka Drugog svjetskog rata, pokrećući preko 80% međunarodne trgovine.

U listopadu je ruski predsjednik Vladimir Putin zagovarao suprotstavljanje američkoj sposobnosti korištenja dolara kao političkog oružja. Pojavio se na pozornici ovogodišnjeg BRICS summita držeći ono što je izgledalo kao prototip novčanice bloka. Međutim, naglasio je da cilj BRICS-a nije potpuno napuštanje sustava SWIFT kojim dominira dolar, već stvaranje alternative.

“Mi ne odbijamo, ne borimo se protiv dolara, ali ako nam ne dopuste da radimo s njim, što možemo učiniti? Tada moramo tražiti druge alternative, što se i događa,” rekao je Putin.

U 2023. godini, brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva otvoreno je doveo u pitanje zašto bi globalna trgovina trebala kružiti oko dolara. Istovremeno, visoki ruski dužnosnik nagovijestio je da zemlje BRICS-a aktivno istražuju stvaranje vlastite valute – potencijalno prepisujući pravila međunarodne trgovine.

Trump, svjež nakon izborne pobjede potaknute dijelom njegovim obećanjem o uvođenju strogih carina na strani uvoz, udvostručio je svoj čvrsti stav prijeteći cijelom BRICS bloku sa 100% carinama ako nastave sa svojim valutnim planovima. Tko preuzima najveći rizik?

Rizici za BRICS

Iran

• Izvoz u SAD: Minimalan, zbog postojećih sankcija.
• SAD kao izvozno odredište: Nije značajan partner.
• Procjena rizika: Nizak. Postojeće sankcije već su ograničile trgovinu, pa bi dodatne carine imale zanemariv utjecaj.

Etiopija

• Izvoz u SAD: Ograničen, prvenstveno poljoprivredni proizvodi.
• SAD kao izvozno odredište: Nije među prvih pet partnera.
• Procjena rizika: Nizak. SAD je tržište za etiopsku robu, ali je ukupni obujam trgovine skroman, što smanjuje potencijalni utjecaj.
• Rusija

Izvoz u SAD: Fokusiran na mineralna goriva i plemenite metale.
SAD kao izvozno odredište: Nije među prvih pet partnera.
Procjena rizika: Nizak do umjeren. Iako je SAD značajno tržište, Rusija ima diversificirani izvozni portfelj i trenutna geopolitička situacija ne dopušta Moskvi da trguje sa SAD-om kao prije eskalacije u Ukrajini 2022., što može ublažiti dodatne carinske utjecaje.

Egipat

• Izvoz u SAD: Uglavnom tekstil i poljoprivredni proizvodi.
• SAD kao izvozno odredište: Nije među prvih pet partnera.
• Procjena rizika: Umjeren. SAD je ključno tržište za egipatski tekstil, pa bi carine mogle negativno utjecati na ovaj sektor.

Južna Afrika

• Izvoz u SAD: Vozila i minerali su glavni izvoz.
• SAD kao izvozno odredište: Nije među prvih pet partnera.
• Procjena rizika: Umjeren do visok. Automobilski sektor, važan dio južnoafričke ekonomije, mogao bi se suočiti sa značajnim izazovima zbog carina.

Ujedinjeni Arapski Emirati

• Izvoz u SAD: Uglavnom naftni proizvodi, aluminij i plemeniti metali.
• SAD kao izvozno odredište: Nije među prvih pet partnera.
• Procjena rizika: Umjeren do visok. Ključni izvozni sektori poput aluminija mogli bi doživjeti veliki udarac, narušavajući trgovinsku bilancu UAE-a.

Indija

• Izvoz u SAD: Izvoz uključuje farmaceutske proizvode, tekstil i strojeve.
• SAD kao izvozno odredište: Glavni izvozni partner.
• Procjena rizika: Visok. SAD je važno tržište za indijsku robu. Carine bi mogle poremetiti više industrija, posebno IT usluge i tekstil.

Brazil

• Izvoz u SAD: Sirova nafta i zrakoplovi su vodeći izvoz.
• SAD kao izvozno odredište: Drugi najveći izvozni partner.
• Procjena rizika: Visok. Zemlja ima značajnu ovisnost o američkom tržištu, posebno za robu visoke vrijednosti poput zrakoplova. To čini Brazil vrlo ranjivim na carine.

Kina

• Izvoz u SAD: Izvoz obuhvaća elektroniku, strojeve i tekstil.
• SAD kao izvozno odredište: Najveći izvozni partner.
• Procjena rizika: Vrlo visok. Kao najveći izvoznik u SAD, Kina bi se suočila sa značajnim ekonomskim posljedicama od 100% carine, utječući na brojne sektore. Izvan konteksta BRICS-a, Trump je već prijetio Kini carinama, pa Peking možda već razmatra svoje opcije, sa ili bez alternative dolaru.

Dok zemlje BRICS-a razmišljaju o izazivanju američke ekonomske dominacije, trebale bi biti oprezne, jer SAD drži snažnu trgovinsku poziciju, posebno pod asertivnim politikama predsjednika elekta Trumpa. SAD ostaje glavno izvozno odredište za ključne članice BRICS-a – Kinu, Indiju i Brazil. Te zemlje se snažno oslanjaju na američka tržišta. Snažna ekonomska poluga Amerike, u kombinaciji s Trumpovom poviješću agresivnih trgovinskih taktika, pozicionira Washington da vrši značajan pritisak na pojedine članove skupine.

Rizici za SAD

Ako se uvedu, Trumpove carine ne bi utjecale samo na određena gospodarstva BRICS-a, već i na sam SAD. Evo kako bi se to moglo odvijati:

Viši troškovi za američke potrošače

• Kina: Kao najveći izvoznik u SAD, 100% carina na kinesku robu (elektronika, strojevi, tekstil) dovela bi do ozbiljnog povećanja cijena.
• Utjecaj: Viši troškovi za osnovnu potrošačku robu doprinijeli bi inflaciji. Troškovi života za Amerikance bi porasli, što bi nerazmjerno pogodilo kućanstva s niskim i srednjim prihodima.

Poremećaji u opskrbnom lancu

• Indija i Brazil: Indija je ključni dobavljač farmaceutskih proizvoda, a Brazil izvozi sirovu naftu, poljoprivredne proizvode i zrakoplovne komponente.
• Utjecaj: 100% carine dovele bi do nestašica ili povećanih troškova u kritičnim industrijama poput zdravstva i zrakoplovstva. Američkim proizvođačima bilo bi vrlo teško brzo zamijeniti ovaj uvoz.

Odmazde carinama

• BRICS+ zemlje vjerojatno bi odgovorile odmazdnim carinama na američki izvoz, uključujući poljoprivredne proizvode, strojeve i tehnologiju.
• Utjecaj: Američki poljoprivrednici i proizvođači morali bi se suočiti sa smanjenim pristupom ključnim međunarodnim tržištima. To bi smanjilo njihovu konkurentnost i dovelo do potencijalnih gubitaka radnih mjesta u tim sektorima.

Geopolitičke posljedice

• Ekonomska izolacija: Ciljanjem BRICS-a, SAD riskira ubrzavanje njihovih napora za dedolarizaciju globalnog gospodarstva, što bi s vremenom smanjilo moć dolara.
• Utjecaj: To bi moglo narušiti položaj SAD-a u globalnim financijama, smanjujući njegovu sposobnost korištenja ekonomske težine za utjecaj na geopolitiku.

Volatilnost tržišta dionica

• Kombinacija inflacije, poremećaja u opskrbnom lancu i pada međunarodne trgovine vjerojatno bi poslala financijska tržišta u kaos.
• Utjecaj: Investitori bi se mogli povući, dovodeći do volatilnosti cijena dionica i potencijalno usporavajući poslovna ulaganja.

Američke industrije koje bi najviše osjetile pritisak su sljedeće:

Elektronika i tehnologija

• Glavni izvor: Kina
• Utjecaj: Kina čini značajan udio uvoza elektronike (poput pametnih telefona, računala i poluvodiča), a 100% carina dramatično bi povećala troškove. Domaće tehnološke tvrtke teško bi pronašle povoljne komponente, što bi dovelo do viših potrošačkih cijena i usporene inovacije.

Farmaceutska industrija

• Glavni izvor: Indija
• Utjecaj: Indija je glavni dobavljač generičkih lijekova i aktivnih farmaceutskih sastojaka za SAD. Carine bi povećale troškove zdravstvene zaštite, potencijalno stvarajući nestašice i povećavajući ovisnost o skupim alternativama.

Automobilska industrija

• Glavni izvor: Južna Afrika i Brazil
• Utjecaj: Južna Afrika izvozi vozila i dijelove, dok Brazil opskrbljuje čelikom i aluminijem. Carine bi poremetile opskrbne lance, povećavajući troškove proizvodnje automobila i kamiona te podižući cijene za potrošače.

Zrakoplovna industrija

• Glavni izvor: Brazil
• Utjecaj: Brazilska zrakoplovna industrija, posebno Embraer, opskrbljuje dijelovima i zrakoplovima američke tvrtke. Carine bi poremetile ovu suradnju, povećavajući troškove za zrakoplovne prijevoznike i proizvođače u zrakoplovstvu.

Poljoprivreda i hrana

• Glavni izvor: BRICS zemlje
• Utjecaj: Uvoz poput kave (Brazil), čaja (Indija), voća i morskih plodova iz BRICS zemalja suočio bi se s oštrim povećanjem cijena, čineći ove osnovne namirnice skupljima za američke potrošače i remeteći lance opskrbe hranom.

Iako bi uvođenje 100% carina moglo biti u skladu s Trumpovom politikom ‘Amerika na prvom mjestu’ i možda čak dati kratkoročni poticaj domaćim industrijama, dugoročni rizici značajno nadmašuju koristi. Cijene za potrošače bile bi više, opskrbni lanci bi bili poremećeni, a BRICS bi mogao uzvratiti – sve to moglo bi kočiti gospodarski rast SAD-a, povećati inflaciju i oslabiti dominaciju dolara.

Izgledi

Bi li BRICS mogao suzbiti carine?

Da, i postoji nekoliko strategija koje bi mogli koristiti. Prvo, mogli bi ojačati trgovinske veze unutar bloka, smanjujući ovisnost o američkim tržištima. Dodatno, mogli bi istražiti dublje trgovinske odnose s nesvrstanima nacijama. Korištenje lokalnih valuta u trgovini moglo bi dodatno potaknuti BRICS da nastavi stvaranje platnog sustava izvan dolara.

Zemlje koje se najviše oslanjaju na američki uvoz mogle bi pokušati subvencionirati pogođene industrije kako bi održale njihovu konkurentnost dok prelaze na alternativna tržišta. Povrh toga, članice BRICS-a mogle bi povećati svoj globalni ekonomski utjecaj prikazujući američke carine kao otrovne za stabilnost globalne trgovine.

Je li dedolarizacija zapravo moguća?

Ideja smanjenja ovisnosti o dolaru u međunarodnoj trgovini i financijama dobiva na zamahu. Međutim, čak i ako zemlje BRICS-a pokušaju ići naprijed s tom strategijom, to neće biti lako, jer je dominacija američkog dolara duboko ukorijenjena u povjerenju, likvidnosti i širokoj upotrebi imovine denominirane u dolarima. Njegova zamjena, ili čak smanjenje njegove upotrebe u svjetskoj trgovini, zahtijeva ne samo novu tehničku infrastrukturu, već i široko rasprostranjeni sporazum globalnih trgovinskih partnera o njezinom usvajanju. Nedavni razvoji – povećana trgovina u lokalnim valutama i rasprave o valuti BRICS-a – odražavaju ozbiljnu namjeru, ali put koji predstoji vjerojatno će biti spor. Za sada, skupina može dati prioritet malim koracima, poput stvaranja i implementacije neovisnih digitalnih platnih platformi.

Matematički model objavljen 2023. u ‘Applied Network Science’ predviđa da BRICS ima snažan potencijal za uspostavljanje dominacije u međunarodnoj trgovini kroz jedinstvenu valutu. Prema ovoj studiji, temeljenoj isključivo na trgovinskim tokovima i isključujući političke čimbenike, oko 58% zemalja već bi preferiralo valutu koju podržava BRICS u odnosu na američki dolar (19%) ili euro (23%).

Bi li Trump zaista mogao uvesti carine?

Čini se umjereno mogućim. Protekcionističke politike u skladu su s njegovim predizbornim obećanjima, a njegov prethodni mandat pokazao je da je bio spreman koristiti carine za postizanje svojih političkih i ekonomskih ciljeva – na primjer, trgovinski rat s Kinom. Međutim, potencijalno povećanje cijena moglo bi dovesti do javnog nezadovoljstva, što bi moglo odvratiti od tog poteza. Američki saveznici u Europi i drugim regijama također bi se mogli protiviti carinama ako one destabiliziraju globalnu trgovinu i ekonomske odnose. Važno je napomenuti da je Trump prethodno koristio prijetnje kao geopolitički alat bez stvarnog provođenja istih. Možda koristi sličnu taktiku i ovaj put.