U atmosferi trgovinskog rata između Sjedinjenih Država i Kine raste i trgovinska razmjena između dvije najveće ekonomije na svijetu, što je prilično zbunjujuće.
Naime, trgovinska razmjena između Kine i Sjedinjenih Država je u razdoblju od siječnja do travnja ove godine porasla za 13% u odnosu na isto razdoblje prošle godine i iznosila 191,5 milijardi dolara, navodi se u izvješću Carinske uprave Narodne Republike Kine.
Isporuke robe iz Kine u SAD su porasle za 13,9% i dosegle vrijednost od 135,9 milijarde dolara. Američki uvoz u Kinu je porastao za 11,6% i bio je 55,6 milijarde $.
Kina u bilateralnoj trgovini s Amerikom opet ostvaruje trgovinski suficit, iako je predsjednik Donald Trump pokušao učiniti sve da se on smanji.
Tako je Kina u trgovini sa SAD-om u travnju ostvarila pozitivni trgovinski od 22,1 milijardu dolara, što je 43,8% više u odnosu na ožujak.
U ožujku je u trgovini s američkim “partnerima” kineski trgovinski suficit pao na 15,43 milijarde dolara, dok je u veljači bio 20,96 milijardi dolara.
Podsjetimo, Kina je najveći kupac američke soje, kulture koja čini oko trećinu ukupnog usjeva u SAD-u.
Početkom travnja 2018. je Washington objavio listu uvoznih artikala i roba iz Kine u vrijednosti od oko 50 milijardi dolara na koje se planiraju uvesti carine od 25%.
Kao odgovor, Kina je u manje od 24 sata odlučila uvesti recipročne carine od 25% na 106 vrsta američkih roba, uključujući i soju, također u vrijednosti 50 milijardi dolara godišnje.
Prije toga je Peking uveo carine na američka voća, ginseng, orahe, vino i svinjetinu, što je bio odgovor mjeri Bijele kuće da uvede carine na uvoz čelika i aluminija.
Trgovinski rat između dva najveća svjetska gospodarstva je eskalirao dolaskom američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je nakon ranije odlučenih mjera uputio svoju administraciju da razmotri mogućnost uvođenja dodatnih carina na robu iz Kine vrijedne 100 milijardi dolara.
Kina: “Borit ćemo se do kraja i pod svaku cijenu”
Kina je odgovorila kako će se oduprijeti američkom protekcionizmu “do kraja i pod svaku cijenu”.
Službene statistike o trgovinskoj razmjeni između dvije zemlje, koja raste unatoč trgovinskom ratu u tijeku i recipročnom uvođenju carina na ključne robe u izvozu, govore kako Trumpovi savjetnici za ekonomska i trgovinska pitanja nisu dobro procijenili situaciju.
Upravo zbog ovog neočekivanog trenda i povećanja kineskog suficita u trgovini s američkim “partnerima” stručnjaci smatraju “kako je eskalacija trgovinskog rata neizbježna”.
Trumpov tim je osmislio ove mjere kako bi ublažio i smanjio enorman suficit kojeg Kina ostvaruje u trgovini sa Sjedinjenim Državama, ali su rezultati očigledno kontraproduktivni.
Povećanje pozitivne bilance Kine je posebno važno u kontekstu intenzivnih pregovora između administracije Donalda Trumpa i Pekinga u kojima američka strana želi smanjiti trgovinski jaz između dviju zemalja.
Podsjetimo, američki pregovarači zahtijevaju od Kine smanjenje američkog trgovinskog deficita za najmanje 200 milijardi dolara do kraja 2020. godine. Peking se, iz očitih razloga, ne slaže s ovakvim željama Washingtona.
Sve mjere koje Sjedinjene Države obećavaju da će uskoro uvesti i sve prijetnje u izjavama raznih dužnosnika Kinu svakako brinu, ali ne ostaju bez odgovora.
U teoriji, Peking problem vrlo lako može riješiti devalvacijom valute, a taj signal je već poslan američkoj strani. Sredinom travnja je Narodna banka Kine ublažila monetarnu politiku, nakon čega je dolar počeo jačati, a juan slabiti.
Uz sve to, Kina postupno prodaje američke državne obveznice. Kinezi u bilo kojem trenutku mogu povećati prodaju, čime bi potaknule taj trend na tržištu. Tada bi prinosi na američke državne obveznice porasli, što bi imalo izrazito negativan utjecaj na financijski status Sjedinjenih Država, koje se nose s enormnim dugom od 20 000 milijardi dolara. Ako bi se Kina odlučila na ovako drastičan korak, to bi dovelo do turbulencija na tržištima dionica i izrazito negativno bi se odrazilo ne samo na SAD, nego i na globalnu ekonomiju.
Stoga, ako Trumpova uprava nastavi s politikom pritiska ucjena i nametanja carina, možemo očekivati simetrične i dobro proračunate odgovore Kine, kojoj nije u cilj urušiti američko gospodarstvo, nego obuzdati hegemonističke ambicije Washingtona.
Trumpove carine američki partneri vide kao put ka pravom ratu – Kina će odgovoriti po svaku cijenu
Washington će platiti visoku cijenu za pokretanje trgovinskog rata protiv Kine
Eh, dobra stara vremena admirala Perija kada se sa par topovnjača moglo objasniti neposlušnom japanskom carstvu da se otvori i prihvati ekonomska i trgovinska pravila igre skrojena po mjeri SAD-a. Ma nisu ni današnja vremena loša kada su u pitanju manje i slabije države, gotovo da su kao i Perijeva, ali sve je manje takvih, a sve više jakih kojima se na taj način ne može niti smije “objašnjavati” ekonomsko i trgovinsko gradivo (a voljeli bi), i u budućnosti će ih biti sve više. Vrijeme eksplozije i ekspanzije (širenja) za SAD je prošlo, nastupa vrijeme implozije i skupljanja. Neumitni univerzalni zakon Svemira.
Ma kinezi ce nas sve poist za dorucak. Eu bi tribala isto sibat jake carine kinezima i naravni ukinut sankcije rusima.
Mislim da je naslov promašen jer nametnute carine djeluju jedva mjesec dana s tim da trgovina razmjena za travanj sadrzi vecinom ugovore potpisane prije nametanja carina. Za donosenje bilo kakvih zakljucaka o posljedicama trgovinskog rata potrebno je značajnije vrijeme.
“”…ključne tačke „Trampovog ultimatuma“ glase:
1. Kina mora smanjiti carine do referentnih američkih carina.
2. Kina mora ukinuti ograničenja za američke investicije u određene sektore svoje ekonomije.
3. Kina mora obustaviti sajbernapade na SAD.
4. Kina mora pojačati zaštitu američke intelektualne svojine.
5. Kina mora likvidirati državne subvencije za svoje kompanije u sferi visokih tehnologija.
Sve ovo pretpostavlja da Sjedinjene Države ništa ne menjaju u svojim pozicijama, da svi kineski ustupci treba da budu – jednostrani.
Sastavni deo ultimatuma je pretnja da će Kina – ako ne pristane – izgubiti dostup američkom tržištu i suočiti se sa ekonomskim sankcijama.
Agencija Bloomberg objavila je još dva dodatna Trampova zahteva: Peking mora odustati od tužbi (protiv SAD) koje je podneo Svetskoj trgovinskoj organizaciji i od svih mogućih kontramera povodom američkih ekonomskih sankcija…””