Trumpov trgovinski rat protiv Kine i mogućnost stvaranje saveza Rusije, Indije i Kine  

Američki predsjednik Donald Trump je jučer, uoči odlaska u Osaku na summit skupine G20 koji će se održati ovaj vikend, izjavio kako će nametnuti dodatne carine Kini ako ne postigne trgovinski sporazum s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom.

„Nametnut ću dodatne carine, vrlo značajne carine ako ne uspijemo postići sporazum“, rekao je Trump u intervjuu za Fox Business Network.

SAD su započele trgovinski rat s Kinom koji je eskalirao nametanjem carina na dio uvoza kineske robe u SAD, na što je Kina odgovorila carinama na američke poljoprivredne i druge proizvode, ali i supstitucijom uvoza iz Sjedinjenih Država.

Usprkos upozorenjima američkih stručnjaka i vlasnika velikih kompanija da carine donose više štete nego koristi Sjedinjenim Državama, Trump ne odustaje od pritiska i poručio je u jučerašnjem intervjuu da je Kina upoznata s američkim zahtjevima koji bi omogućili postizanje trgovinskog sporazuma. Ako se oni nisu promijenili od posljednje runde pregovora održane u svibnju u Washingtonu, malo je vjerojatno da će Kina pristati na nepovoljne ugovore.

U slučaju nepostizanja sporazuma s Pekingom, Trumpov plan je ograničiti poslovanje s Kinom. Upitan da komentira potez kompanija koje su svoju proizvodnju preselile iz Kine u Vijetnam, Trump je poručio „da je Vijetnam prema Sjedinjenim Državama još gori nego Kina“.

Trgovinska osovina Rusija, Indija i Kina?

I dok Reuters javlja kako će Trump i Xi Jinping održati susret na marginama summita G20 u Osaki u subotu ujutro, kineski mediji nisu htjeli detaljnije komentirati noćas najavljeni susret.

S druge strane, državna glasila kao Global Times ili agencija Xinhua su puno pozornosti posvetili drugom sastanku, onom kojeg će kineski vođa održati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i indijskim premijerom Narendrom Modijem.

Kina je u ponedjeljak potvrdila kako će kineski predsjednik Xi Jinping u Osaki nazočiti neformalnom sastanku s čelnicima Rusije i Indije. Prema izvješćima medija, tijekom summita Šangajske organizacije za suradnju u glavnom gradu Kirgistana, Biškeku, indijski premijer Narendra Modi je ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu iznio ideju o drugom rusko-indijsko-kineskom sastanku. S obzirom na nedavne trgovinske napetosti triju zemalja sa Sjedinjenim Državama, ovaj će trilateralni će sastanak nedvojbeno privući veliku pozornost.

Naravno, ovo nije prvi put da će čelnici tri svjetske sile održati sastanak tijekom summita G20. Ovakav je sastanak održan i ranije, a vođe tri zemlje su se susretale na multilateralnim sastancima lidera skupine BRICS i tijekom summita G20 u Buenos Airesu prošle godine.

Međutim, dok je Indija zajednički raspravljala o suprotstavljanju trgovinskom protekcionizmu s Rusijom i Kinom tijekom posljednjeg summita G20, Narendra Modi je održao i sastanak s čelnicima SAD-a i Japana kako bi razmijenili mišljenja o važnim temama kao što su pomorska sigurnost. U određenoj mjeri, Indija je dosljedno uspjela održavati ravnotežu između svojih susjeda u Euroaziji i američkog indo-pacifičkog bloka, kako bi dobila određene koristi od obje strane.

Valja napomenuti da Indija ima strateško partnerstvo sa Sjedinjenim Državama, a Washington na New Delhi, iako pretjerano, računa kao na „glavnog obrambenog partnera“.

Međutim, vizija strateške suradnje SAD-a je prilično čudna. Naime, usprkos opetovanim ponavljanjima kako je Indija za SAD važan obrambeni saveznik u indo-pacifičkoj regiji, to nije spriječilo SAD da otvori novi front u globalnom trgovinskom ratu i učini Indiju svojom najnovijom metom. Američka vlada nedavno je ukinula trgovinske povlastice za Indiju koje su od carina izuzimale indijske robe vrijedne 54 milijarde dolara. Kao odgovor na to, Indija je najavila da će nametnuti carine odmazde za ciljane američke proizvode koje se prodaju u Indiji.

Što se tiče Rusije i Kine, SAD su već nametnule nekoliko krugova sankcija Rusiji, dok su Kina i SAD sada u trgovinskom ratu koji pokriva gotovo svu robu između dva gospodarstva. Kao odgovor na to, Kina i Rusija ranije ovog mjeseca dogovorile su se da će podići svoje odnose na razinu sveobuhvatnog strateškog partnerstva za koordinaciju u novom razdoblju, čineći tako dvije zemlje međusobno pouzdanim partnerima.

Kakva god bila svrha Modijevog prijedloga da se održi drugi rusko-indijsko-kineski sastanak, ovaj put se očekuje da će trilateralni pregovori donijeti konkretnije rezultate, posebno u pozadini trenutnog trgovinskog rata.

Ako trilateralni sastanak želi stvoriti okvir za pragmatičniji pristup trgovinskim i ekonomskim pitanjima između tri zemlje, Kina je mišljenja kako se to ne može postići sloganima o zajedničkom suprotstavljanju trgovinskom protekcionizmu, već da takva suradnja zahtijeva specifične planove i mjere.

Na primjer, kako poboljšati međusobnu povezanost u okviru Šangajske organizacije za suradnju ili okvira BRICS. Kineski analitičari tvrde kako su ove dvije skupine dovoljno dobri okviri za postizanje konkretnih dogovora.

Prije toga je Rusija predložila ideju o jačanju međusobne povezanosti među zemljama BRICS-a, gdje ima dovoljno prostora za tri zemlje da učine više u tom pogledu. Još jedan zanimljiv smjer je mogućnost povezivanje međunarodnog koridora „Sjever-jug“ od St. Petersburga do Irana i Indije s kineskom inicijativom „Jedan pojas – jedan put“.

Štoviše, Indija se nedavno pojavila kao posebno aktivan partner u međunarodnoj energetskoj suradnji, što je s obzirom na nove američke sankcije protiv Irana potpuno razumljivo. Indija je drugi najveći iranski kupac sirove nafte. Kina je drugi najveći svjetski uvoznik LNG-a, a Indija je četvrta. Dvije zemlje su također veliki uvoznici nafte i imaju veliku kupovnu moć na globalnom energetskom tržištu.

Prema izvješćima indijskih medija, Indija i Kina planiraju uspostaviti aranžmane za stvaranje bloka kupaca kako bi se smanjio utjecaj glavnih dobavljača nafte na cijene nafte. U međuvremenu, kako bi se izbjegli financijski rizici doneseni američkim sankcijama, Rusija je, kako se izvještava, posljednjih godina naporno radila na de-dolarizacijskom programu.

U području tehnološke suradnje, iako još uvijek postoje određena ograničenja, u nekim sektorima se još uvijek mogu postići poboljšanja. Na primjer, Kina i Rusija potpisale su sporazum o suradnji u studenom 2018. godine između svojih globalnih navigacijskih satelitskih sustava, kineske tvrtke BeiDou i ruskog GLONASS-a.

Bilo bi zanimljivo istražiti i mogućnost suradnje između kineskog BeiDoua i indijskog globalnog sustava pozicioniranja. Sve ovo su teme koje će biti tema pregovora na trilateralnom sastanku vođa Kine, Rusije i Indije u Osaki, koji su diplomacije tri zemlje dogovorile na prijedlog indijskog premijera Modija, što je posebno važno u kontekstu otvaranja nove fronte u trgovinskom ratu Sjedinjenih Država protiv konkurentskih sila, ali i „saveznika“.

Uz prijetnje carinama, SAD udaraju na kineske banke

Uoči susreta Trumpa i Xi Jinpinga se Washington odlučio ne samo na prijetnje novim carinama, već i na kažnjavanje kineskih banaka, što je Peking vrlo loše primio.

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova je u utorak oštro kritiziralo američku odluku o istrazi kineskih banaka zbog navodnih kršenja američkih sankcija, kazavši kako se protivi američkoj nadležnosti.

Tri velike kineske banke mogu se suočiti s financijskom “smrtnom kaznom” zato što ih je američki sudac “proglasio da ne poštuju sud i sudske pozive u istrazi o kršenjima sankcija protiv Sjeverne Koreje”, izvijestio je Washington Post u ponedjeljak.

Kineske banke spomenute u izvješću negirale su da su pod istragom zbog sumnje na kršenje američkih zakona.

Međutim, navodna “kazna” ne može se tolerirati, čak i ako je to samo dimna bomba u trgovinskom ratu sa Sjedinjenim Državama. Kina podsjeća da strogo provodi sankcije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, ali da nije obvezna podržavati jednostrane akcije SAD-a.

Ako američka vlada zahtijeva od kineskih banaka da razmjenjuju podatke o klijentima i bankovne podatke, mora postojati uvjerljiv dokaz koji potvrđuje tvrdnju da su te banke prekršile sankcije UN-a, a ne one Washingtona. Inače će to biti nerazuman napad na kineske financijske institucije usred eskalirajućeg trgovinskog rata, podsjeća Peking.

Bez uvjerljivih dokaza, navodna “smrtna kazna” je zapravo oblik financijskog zastrašivanja. Za Peking, trgovinski rat između SAD-a i Kine, kakav god da jest,  nije borba bez pravila i postupci poput financijskog zastrašivanja su nedopustivi.

Kako se može suprotstaviti američkoj nadležnosti na kineski financijski sektor? Na mjere koje SAD usvoje protiv kineskih banaka Peking sa sličnim protumjerama može odgovoriti ciljanjem američkih financijskih institucija koje posluju u Kini, što se američkim bankarima neće svidjeti.

Ako SAD pokrenu istragu o kineskim bankama bez uvjerljivih dokaza ili nametne financijsku “smrtnu kaznu” kineskim poduzećima, zašto Kina ne bi mogla učiniti isto prema američkim financijskim institucijama? Velika ovisnost američkih kompanija o kineskom tržištu je glavni adut Pekinga u suprotstavljanju mogućim američkim financijskim sankcijama.

Bez obzira na to je li izvješće Washington Posta istinito ili ne, financijsko zastrašivanje je upozorenje Kini da što prije izradi i objavi popis nepouzdanih subjekata.

Ako se velike kineske banke suoče sa “smrtnom kaznom”, tada Peking kao nepouzdane subjekte može navesti neke američke kompanije i kazniti američke financijske institucije kao što su Citibank i Morgan Stanley za “financijsku pomoć” američkim kompanijama s kineske „crne liste“.

Kineski državni list Global Times „podsjeća“ kako Peking što prije mora izraditi rezervni plan kako bi smanjio svoju ovisnost o financijskim institucijama pod utjecajem SAD-a.

„Sadašnji globalni financijski lanci opskrbe su složena mreža, ali politika američkog unilateralizma ostavlja narode bez izbora i zemlje moraju raskinuti ove lance i težiti financijskoj neovisnosti s mjerama kao što je omogućavanje transakcija izvan globalnog sustava naplate SWIFT. Jednom kada se taj proces završi, američka financijska hegemonija bit će razbijena“, piše Hu Weijia, kineski ekonomski analitičar partijskog lista Global Times.

„Financijsko zastrašivanje sugerira da SAD preuveličavaju svoju financijsku moć, a trgovinski rat je posljednja faza američke hegemonije“, podsjeća Hu Weijia.

Kao što je običaj, kineski državni vrh ne daje previše informacija o predstojećim pregovorima Xi Jinpinga s Trumpom u Osaki i to ostavlja „neslužbenim kanalima“ kao što su kineske državne agencije i mediji u vlasništvu KP Kine. Jučer je kinesko ministarstvo vanjskih poslova konferenciju za novinare uglavnom posvetilo demonstracijama u Hong Kongu, za koje je glasnogovornik MVP Kine Geng Shuang rekao „da su potaknute iz Londona i da Velika Britanija mora prestati s uplitanjem u unutarnje poslove Kine“.

Trgovinski rat i prijetnje Washingtona neposredno uoči summita G20 u Osaki nisu bila tema na jučerašnjoj konferenciji koju je Geng Shuang održao u Pekingu, a rezultate pregovora Trumpa i Xi Jinpinga i kineskog vođe s Putinom i Modijem, koji će uvelike utjecati na globalnu ekonomiju, vidjet ćemo po završetku predstojećeg summita G20 u Japanu.