Turska mijenja dolare za zlato

Budući da je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan promijenio ustav i gotovo preuzeo sve ovlasti, stanovništvo zemlje je dramatično promijenilo stav prema glavnom plemenitom metalu – zlatu. Koji je razlog za to? Turci nikada nisu uvezli tolike količine zlata kao u posljednjih 12 mjeseci.

Kupnja poluga i kovanica, koji su glavni pokazatelj potražnje, ove godine je iznosila 47 tona. Za usporedbu, tijekom istog razdoblja prošle godine kupljeno je samo 14,8 tona, stoji u nedavnom izvješću Svjetskog vijeća za zlato (GWC).

Moglo bi se pretpostaviti da je kupnja zlata najpopularnija investicija prosječnog turskog građanina, ali to nije sasvim točno. Ispada da Središnja banka Turske također aktivno kupuje plemeniti metal. U trećem tromjesečju je kupila 30,4 tone zlata.

Vjerojatno Središnja banka Turske jednostavno provodi diversifikaciju međunarodnih pričuva, ali je vjerojatnije da se želi osigurati u kontekstu pogoršanja odnosa sa zapadnim zemljama, posebice sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Usput, prošle je godine Erdogan pozvao stanovništvo da kao ušteđevinu koriste zlato umjesto dolara, kako bi spriječili pad vrijednosti nacionalne valute.

Kako njegove riječi ne bi bile prazne priče, naredio je i Središnjoj banci Turske da se pridržava takvog kursa i da dolare zamijeni zlatom.

Od početka listopada je turska lira u odnosu na američki dolar oslabila 15%. Sada su sve valute zemalja u razvoju pod pritiskom, ali sukob između Turske i Sjedinjenih Američkih Država je stvorio dodatne motive za špekulativne napade.

Treba dodati i da je Rusija među najvećim kupcima zlata, točnije najveći. Od uvođenja sankcija Središnja banka Rusije neprestano povećava količine plemenitih metala u svojim rezervama. Osim toga, zlato najvećim dijelom kupuje od ruskih proizvođača, a ne na inozemnom tržištu.

Središnja banka Rusije je u posljednjih 10 godina ozbiljno promijenila politiku upravljanja rezervama. Smanjila je udio eura s 40% na 26% i povećala volumen zlata s vrijednosti od 8 milijardi na 73,6 milijardi dolara.

U prvom tromjesečju ove godine udio eura je u ruskim rezervama pao na rekordno niskih 25,7%, dok je udio dolara u posljednjih 10 godina, ostao je na istoj razini od 40 do 49%. Ukupno je krajem rujna Središnja banka Rusije imala rezerve vrijedne 424 milijarde dolara.

Prema dužnosnicima banke, ulaganje u euro u posljednjem tromjesečju je donijelo samo gubitke. U prva tri mjeseca ove godine su gubici od rezervi eura iznosili 0,38%, a prihod od aktive dolara je bio 0,54%.

Većina kupovine zlata od strane Središnje banke Rusije se dogodila u protekle dvije godine. Liberalni analitičari strategiju Središnje banke Rusije nazivaju “konzervativnom”, jer je udio zlata u međunarodnim pričuvama središnjih banaka u ostatku svijeta manji gotovo za pola.

Međutim, činjenice govore suprotno i Središnja banka Rusije je svojom politikom od početka sankcija osigurala brzi izlazak iz recesije, povratak trendu gospodarskog rasta i gotovo neznatnu inflaciju, koja je s 3% u rujnu ove godine pala na 2,7% u listopadu.

Turska povećanom kupnjom zlata vjerojatno ima vlastite planove, iako se oni ne razlikuju previše od ruskih ili kineskih, a podsjetimo da su u vrijeme sankcija protiv Irana turski poduzetnici bili ključna karika u takozvanom iranskom ”Zlatnom putu svile”, kada je Islamska Republika preko turskih posrednika u zlatu plaćala uvoz i učinkovito zaobilazila međunarodni platni sustav SWIFT.

U vrijeme kada Washington nameće sankcije gotovo cijelom svijetu, uvijek je dobro imati dovoljne količine zlata. Turska ne može biti izuzetak, posebno ne u atmosferi napetih odnosa s Washingtonom.