Turska objašnjava zašto ne uvodi sankcije Rusiji

Turska ne slijedi vodstvo Zapada u sankcionisanju Rusije jer se vodi pragmatičnim ekonomskim razmatranjima i “politikom ravnoteže”, rekao je portparol turskog predsjednika Ibrahim Kalin.

Kalin je u intervjuu za TV Haberturk rekao da Ankara vodi “politiku ravnoteže” kada su u pitanju odnosi sa Rusijom.

„Pošto zavisimo od inostranih izvora energije, razvijamo odnose sa Rusijom kao i sa Iranom“, objasnio je on, napominjući da Turska takođe ima dobre odnose sa SAD i drugim zapadnim zemljama.

“Mi ne uvodimo sankcije Rusiji nakon rata u Ukrajini. Naravno, moramo štititi interese naše zemlje”, rekao je on. Prema Kalinovom mišljenju, uvođenje sankcija Moskvi „više će štetiti turskoj ekonomiji nego ruskoj“.

“Zauzeli smo jasan stav. Trenutno su to prihvatili i zapadnjaci. Ne govore ništa o poziciji Turske iz geopolitičkih razloga”, tvrdi Kalin.

On je takođe naglasio da njegova zemlja ne podržava politiku uvođenja ličnih sankcija ruskim privrednicima.
“One koje na Zapadu nazivaju milijarderima nazivaju se oligarsima kada je Rusija u pitanju. Zar takvih lidera nema u SAD ili Evropi?“, upitao je Kalin.

Kalin je jasno stavio do znanja da njegova zemlja na rusku vojnu operaciju gleda kao na „invaziju“ i to „jasno i nedvosmisleno navodi“ . Međutim, on je naglasio da Turska nastavlja da razgovara i sa Ukrajinom i sa Rusijom jer „što je rat duži, to je veća cijena“. “Iskreno, nema druge zemlje koja se trudi da spoji dvije strane. To će biti primjer da se o određenim pitanjima može sarađivati ​​i u ratnom okruženju”, rekao je Kalin.

On je naglasio ulogu koju Ankara igra u pregovorima o rješenjima određenih globalno važnih pitanja, kao što je opskrba žitom iz regiona zahvaćenog sukobom.

“Ko će na kraju razgovarati s Rusijom ako svi spale mostove?” pitao je.

Kalin je priznao da ne može predvidjeti u kojem trenutku će Rusija odlučiti da prestane sa “okupacijom” ukrajinske teritorije, ali je naglasio da “rat ima kratkoročne, srednjoročne i dugoročne posljedice”.

“Moje predviđanje je da ćemo biti zauzeti ratom i njegovim posljedicama u narednih 10 godina. Rat se može završiti, ali će se njegovi efekti nastaviti na drugačiji način”, rekao je Kalin.

Prema njegovom mišljenju, svijet je suočen s novom vrstom hladnog rata, sa snažnim antiruskim sentimentom na Zapadu i širenjem „antizapadnjaštva“ u Rusiji.

“Biće masivnih tektonskih repozicija”, tvrdi Kalin.

Komentarišući razloge ruske ofanzive u Ukrajini, portparol je odbacio tvrdnje Zapada o ‘iracionalnosti’ ruskog predsjednika Vladimira Putina, rekavši da Zapad ponekad radije “iracionalizira to pitanje umjesto da se suoči s njim”.

Prema njegovom mišljenju, problemi u odnosima između Rusije i Zapada počeli su 1990-ih godina kada je Rusija, kao odgovor na promjenjivi globalni geopolitički poredak, ponudila Zapadu da sklopi “sporazum o novom balansu” koji bi odražavao te promjene. “Oni koji su htjeli da potisnu zemlje koje žele da izađu odozdo rekli su: idemo putem sukoba” , objasnio je on.

Ističući da “ovo nikada ne opravdava rusku invaziju na Ukrajinu”, Kalin je ukazao na važnost ne zanemarivanja uzročno-posljedične veze.

“Također se protivimo ovom neregularnom naređenju i ovom nepravednom [globalnom] naređenju” , dodao je.

Rusija je napala susjednu državu krajem februara, nakon neuspjeha Ukrajine da implementira uslove sporazuma iz Minska, prvi put potpisanih 2014. godine, i konačnog priznanja Donbas republika Donjecka i Luganska od strane Moskve. Protokoli uz njemačko i francusko posredovanje osmišljeni su kako bi otcijepljenim regijama dali poseban status unutar ukrajinske države.

Kremlj je od tada tražio da se Ukrajina zvanično proglasi neutralnom zemljom koja se nikada neće pridružiti vojnom bloku NATO-a koji predvode SAD. Kijev insistira da je ruska ofanziva bila potpuno ničim izazvana i demantovao je tvrdnje da je planirao da silom povrati dvije republike.