Uloga Iraka je izazivanje nestabilnosti u području, dok SAD podržavaju aktivnosti Kurda

Ne baš tako čest posjet američkog izaslanika sirijskoj regiji al-Hasakah, koju većinom drže Kurdi, i njegovo obećanje da se Turska neće miješati u sjeveroistočnu Siriju ukazuje na to da Washington napreduje s planom ujedinjenja različitih kurdskih regionalnih skupina s ciljem podjele Sirije i Iraka, rekao je turski stručnjak za sigurnost Abdullah Agar.

Dana 21. rujna, američki specijalni predstavnik i veleposlanik James Jeffrey otputovao je na sjeveroistok Sirije i održao odvojene sastanke s čelnicima Sirijskih demokratskih snaga (SDF) koje podržavaju SAD, kao i izaslanstvima tekućeg unutar-kurdskog političkog dijaloga.

Nakon summita sa sirijskim kurdskim čelnicima, Jeffrey se uputio u Erbil kako bi se sastao s Nechirvanom Barzanijem, šefom iračke regije Kurdistan. Dužnosnici su razgovarali o situaciji u Siriji i tekućim političkim pregovorima između različitih kurdskih stranaka u sjeveroistočnom području Arapske Republike.

Unutar-kurdski dijalozi i obećana pomoć SAD-a

Američki specijalni izaslanik nadzire razgovore između Kurdskog nacionalnog vijeća (ENKS) i kurdskih stranaka nacionalnog jedinstva (PYNK), koji su nastavljeni 2019. nakon što su započeti 2014. godine.

Među pitanjima o kojima su razgovarali Jeffrey i sirijski Kurdi bili su i strahovi Kurda od novih turskih vojnih operacija, tvrde kurdski mediji Rudaw. Pozivajući se na Samau Bakdashu, glasnogovornika vladajuće Stranke demokratske unije (PYD), mediji su primijetili da je američki veleposlanik rekao kurdskim čelnicima da će Washington spriječiti bilo kakav mogući upad Turske na sjeveroistok Sirije.

“Rekao je da Turska ne bi trebala napadati Siriju, istočno od rijeke Eufrat ili bilo kojeg drugog dijela zemlje koji trenutno nije pod njezinom kontrolom. Ako to učini, SAD će to  sada spriječiti i sankcionirati, jer to u prošlosti nisu učinile “, istaknuo je Bakdash.

Izjave američkog izaslanika mogu se protumačiti kao poziv na stvaranje kurdske države i vjerojatno nije bilo prethodno dogovoreno s Ankarom, kaže Abdullah Agar, sigurnosni stručnjak i umirovljeni časnik za specijalno ratovanje.

“Turska se desetljećima bori protiv terorizma”, naglašava Abdullah Agar. “Ova dugoročna borba ne može se završiti stvaranjem države Kurdistanske radničke stranke (PKK). U prošlosti je, u skladu s tadašnjom stvarnošću, vjerojatno sklopljen niz sporazuma, ali ne mislim da su bilo koji od njih dopustili stvaranje terorističke države ili bi na to dali, iako neizravno, pristanak. U ovom bi slučaju Turska jednostavno prekrižila sva svoja postignuća u borbi protiv terorizma”.

Američka strategija stavlja u opasnost teritorijalni integritet Sirije i Iraka

Prema sigurnosnom stručnjaku, davanjem kurdskim snagama gore spomenutih “jamstava”, Washington pokušava uspostaviti ravnotežu na terenu u svoju korist i nastoji integrirati oporbene kurdske strukture i formacije s PKK, koja je određena kao teroristička organizacija u Turskoj. Ovakav tijek događaja ispunjen je rizicima izazivanja podjele u Siriji, a i u Iraku, upozorava on.

Agar podsjeća da referendum o neovisnosti, koji je organizirala kurdska regionalna uprava Iraka 25. rujna 2017. nije dobio potporu Sjedinjenih Država. “Tada se Barzani žurio i kao rezultat ove žurbe izgubio je Kirkuk”, naglašava bivši komandos. “Međutim, sada kako su se vrijeme i uvjeti promijenili, situacija koja odaje dojam destabilizacije je očita”.

Snage Narodnih zaštitnih jedinica (YPG), okosnica SDF-a i PKK, Washington koristi za potkopavanje političkih struktura Sirije i Iraka i uništavanje njihove teritorijalne cjelovitosti, naglašava Agar.

“U konačnici, sve će ovisiti o djelovanju regionalnih igrača”, naglašava sigurnosni stručnjak. “Što se tiče stava Turske, vrlo je jasno: ne dopustiti PKK ili snagama koje stoje iza PKK da koriste manjine koje žive u tom području u svoje svrhe, a i spriječiti daljnji rast nestabilnosti”.

Tijekom sirijskog građanskog rata, koji je započeo 2011. godine, pretežno kurdske skupine predvođene Strankom demokratske unije nastojale su uspostaviti autonomiju na sjeveroistoku Arapske Republike. 12. srpnja 2012. Kurdsko nacionalno vijeće (KNC) i Narodna skupština zapadnog Kurdistana, koju je uspostavio PYD potpisali su sporazum o jedinstvu pod pokroviteljstvom predsjednika Iračkog Kurdistana, Massouda Barzanija.

U studenom 2013. kurdske su formacije proglasile stvaranje Autonomne uprave sjeverne i istočne Sirije (NSZ) ili Rojave, koju ni sirijska vlada ni bilo koje međunarodne države ili entiteti službeno ne priznaju. Turska samoproglašeni kurdski entitet, smješten u neposrednoj blizini turske južne granice, smatra izravnom sigurnosnom prijetnjom. Između 20. siječnja i 24. ožujka 2018. Ankara je izvela operaciju ”Maslinova grančica” u okrugu Afrin na sjeverozapadu Sirije, koju su do njihovog dolaska kontrolirali Kurdi.

U listopadu 2019. turske oružane snage i savezničke vojne skupine pokrenule su ofenzivu na sjeveroistočnu Siriju kodnog naziva ”Operacija proljetnog mira”. Međutim, Trumpova administracija uskočila je i pozvala turskog predsjednika RecepaTayyipaErdogana da zaustavi napredovanje. Do danas su SAD nastavile održavati ograničenu vojnu prisutnost u naftom bogatim područjima sjeveroistočne Sirije, podržavajući SDF u kojem dominiraju Kurdi, unatoč ranijim obećanjima Washingtona da će se povući iz tog područja.