Ukrajina i EU – Eurointegracije su farsa iza koje se kriju ucjene i argumenti sile

Vrhovna Rada Ukrajine je u prvom čitanju usvojila zakon “Kupuj ukrajinsko, plaćaj Ukrajincima”, kojeg je zamjenik ministra za ekonomski razvoj i trgovinu Maksim Nefedov nazvao megakoruptivnim i flagrantnim kršenjem sporazuma o suradnji s Europskom unijom.

Za usvajanje zakona je glasovalo 241 zastupnika. Dokument predlaže izmjene zakona o potpori za mala i srednja poduzeća, prenose ukrajinski mediji.

Maksim Nefedov je ranije u svom Facebooku napisao da je ozakonjena megakoruptivna shema koja je zamaskirana kao “potpora domaćem poduzetništvu”.

Kada bi ga promatrali kao zakon o stvarnoj potpori malom i srednjem poduzetništvu, zakon bi sam po sebi bio i dobar. Međutim, Ukrajina je posebna zemlja, pa je ovaj zakon usvojen za davanje prioriteta u poslovanju ukrajinskim oligarsima, a ne malim poduzetnicima.

“Deseci milijardi grivna se nude kako bi bili dodijeljeni oligarsima i lokalnim bogatim poduzetnicima. Argument kako ne trebamo njemačku tehnologiju za izgradnju cesta je primitivan. Radnici kompanije Avtodor po kiši bacaju asfalt u jame s lopatama. I imaju ga pravo bacati i dalje”, napisao je ministar Nefedov.

Situaciju je nazvao “potpuno sramotnom”, rekavši “kako je EU već poslala službeni dopis da je zakon kršenje sporazuma o pridruživanju”.

Europska unija i njezina tijela općenito brane ovakve zakone, čak i ako govorimo samo o promociji lokalnog poduzetništva.

Slučaj “Kupujmo hrvatsko”

Podsjetimo na slučaj Hrvatske kada je Europska unija 2006. godine kritizirala akciju  Hrvatske gospodarske komore “Kupujmo hrvatsko”, koja, navodno, nije u skladu s pravilima slobode kretanja roba. Tada su  pregovarači Europske komisije hrvatskim dužnosnicima “objašnjavali” pravnu regulativu EU u tom području.

Voditeljica hrvatske radne skupine za spomenuto poglavlje Tamara Obradović-Mazal je tada rekla da će se pri stavljanju pojedinih proizvoda na tržište morati voditi računa se ne ometa pristup proizvodima iz drugih zemalja Europske unije na hrvatsko tržište.

Za Bruxelles je kampanja “Kupujmo hrvatsko” sporna jer je vođena od strane državne vlasti, iako se HGK službeno vodi kao nevladina organizacija. Kao primjer našim pregovaračima je naveden je slučaj Irske koja je vodila sličnu kampanju “Kupujmo irsko” i prije 20 godina izgubila spor pred Europskim sudom. Hrvatska je ubrzo popustila i pokorila se diktatu Bruxellesa, što će vjerojatno biti slučaj i s Ukrajinom.

Prijetnje Kijevu šalju EU, SAD i MMF

Osim toga, prije nekoliko dana je EU već poslala upozorenje Kijevu da bi Bruxelles mogao ukinuti bezvizni režim Ukrajini.

Zbog zakona o smanjenju neovisnosti Nacionalnog ureda za borbu protiv korupcije u Ukrajini je EU pozvala na obustavi programa podrške u Kijevu i na obustavu bezviznog režima, izvijestili su ukrajinski mediji.

Strani diplomati su odbili prijedlog ukrajinskog zakona o Nacionalnom uredu za borbu protiv korupcije i pokrenuli pregovore s ukrajinskim političarima, koji su trajali gotovo do četvrtka ujutro. Bilo je čak izravnih poziva da se zaustavi program podrške za Ukrajinu, a EU je pokrenula raspravu o tome kako na dnevni red staviti suspenziju bezviznog režima, prenosi ukrajinski portal Eurointegration.

Ujutro je portal potvrdio da je vladajuća koalicija u Vrhovnoj Radi odbacila za EU sporni prijedlog zakona i da je isključen iz dnevnog reda parlamenta.

U članku se navodi kako su posljednjih nekoliko dana iz EU i SAD došle bez presedana teške izjave.

Ukrajinski portal povezuje situaciju oko spornog zakona s ratom “svih protiv svih” u ukrajinskim agencijama za provedbu zakona.

Prema spornom prijedlogu zakona, bi zastupnici imali pravo uplitati se u rad ravnatelja Nacionalnog ureda za borbu protiv korupcije (NABU), ali i tužitelja i ravnatelja Državnog ureda za istrage. Prema Bruxellesu bi antikorupcijska tijela “postala podređena vladinoj koaliciji”.

Naime, kada je usvojen, akcijski plan Bruxellesa za liberalizaciju viznog režima za Ukrajinu je uključivao i “kriterije za suzbijanje korupcije”, što je bilo najteže za provesti. Kijev je morao stvoriti neovisne institucije za istraživanje koruptivnih kaznenih djela visokih dužnosnika, uključujući agenciju NABU.

U mehanizmima suspenzije bezviznog režima je EU uključivala “neispunjenje dogovorenih reformi”. Da je prijedlog zakona usvojen, Europska unija bi započela postupak suspenzije bezviznog režima.

Podsjetimo  da je u međuvremenu dopis Kijevu poslala i čelnica Međunarodnog monetarnog fonda Christine Lagarde, koja je pozvala ukrajinske vlasti da osiguraju neovisnost Nacionalnog ureda za borbu protiv korupcije i Specijaliziranog tužiteljstva za borbu protiv korupcije.

U utorak su SAD zaprijetile Kijevu ukidanje međunarodne podrške u vezi s uhićenjem nekih članova Ureda za borbu protiv korupcije u zemlji. Nakon Washingtona je isti poziv Ukrajini uputila u Europske unija.

Situacija u kojoj se našla Ukrajina je ogledan primjer kako funkcionira proces eurointegracija. Ne postoje dijalog i pregovori, nego diktat i ucjene.

Hrvatska je svojevremeno, gotovo u tajnosti, ispregovarala sva potrebna poglavlja, pristala na sve uvjete, čak i one koji nisu usko vezani za pravne stečevine Europske unije. Danas, krajem 2017. godine, vidimo rezultate takve vrste “partnerskog odnosa”.

Hoće li Kijev ukinuti sporni zakon kojeg je usvojio? Naravno da hoće. Europska unije ne dozvoljava bilo kakav oblik samovolje, posebno ne ako se radi o potencijalnom gubitku profita, što zakon  “Kupuj ukrajinsko, plaćaj Ukrajincima” očigledno jest, čak i ako bi profit odlazio ukrajinskoj oligarhiji mafijaškog tipa.