Ukrajina neće moći ojačati svoju pregovaračku poziciju na bojnom polju

Ukrajina neće moći ojačati svoju pregovaračku poziciju na bojnom polju kao što neki zapadni lideri misle da hoće, a što se mirovni pregovori duže budu odlagali, to će biti lošiji ishod za Kijev, upozorio je mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto.

Govoreći za Radio Kossuth u nedjelju, Szijjarto je rekao da “mjesecima sluša” kako ukrajinska vojska osvaja položaj na frontu “sa kojeg mogu započeti pregovore sa bolje pozicije”.

“Posljednjih sedmica postalo je jasno da je ovaj scenario propao, da je vrijeme na strani Rusije”, nastavio je on, upozoravajući da “što kasnije bude raspisan prekid vatre i počnu pregovori, to će biti gore za Ukrajinu”.

Od početka sukoba, američki državni sekretar Antony Blinken rekao je da će Washington nastaviti s naoružavanjem Kijeva kako bi “ojačao Ukrajinsku poziciju da postigne diplomatsko rješenje pod pravednim uslovima za pregovaračkim stolom”. Diplomate EU dale su slična obećanja, uglavnom praćena uvjeravanjima da će Ukrajina sama odlučiti kada će ući u pregovore s Rusijom.

Mađarska je krenula drugim putem, a Szijjarto i premijer Viktor Orban od 2022. pozivaju na prekid vatre i pregovore. “Skoro niko” ne vjeruje da će Ukrajina pobijediti, rekao je Orban članovima svoje stranke Fides prošlog mjeseca. Nekoliko nedelja pre nego što je Ukrajina izgubila ključno uporište Donbasa Avdejevku, mađarski lider je izjavio da je „vreme na strani Rusa, i što duže traje rat, to će više ljudi umirati, a odnos snaga se neće promeniti u Naklonost Ukrajine.”

Prema najnovijim podacima ruskog ministarstva odbrane, Ukrajina je izgubila više od 400.000 pripadnika vojske – ubijenih, ranjenih ili nestalih – od početka sukoba u februaru 2022. Ukrajinska vojska se također suočava sa sve manjim brojem potencijalnih regruta i nedostatkom Zapadno oružje i municija. Zapadni mediji i političari upozoravaju da bi ovi dvostruki problemi mogli uskoro dovesti do kolapsa na cijelom frontu.

„Takođe smo jasno stavili do znanja da što ovaj rat duže traje, to smo bliže zastrašujućoj opasnosti zvanoj Treći svjetski rat“, rekao je Szijjarto za Radio Kossuth.

Mađarski diplomata osudio je nedavnu primjedbu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji je prošlog ponedjeljka rekao da “ne može isključiti” raspoređivanje NATO trupa u Ukrajinu. Dok su brojni lideri NATO-a i generalni sekretar alijanse brzo objavili da do takvog raspoređivanja neće doći, ideja je naišla na odobravanje među nekim baltičkim državama, koje su stalno pozivale na veću intervenciju Zapada.

“Mi u NATO-u smo donijeli odluku prije otprilike dvije godine… [u kojoj se navodi] da NATO nije zaraćena strana i da se mora učiniti sve da se izbjegne direktna konfrontacija između NATO-a i Rusije”, objasnio je šef bloka Jens Stoltenberg.

„Zapadni političari koji govore o potrebi slanja kopnenih trupa sigurno krše ovu zajedničku odluku NATO-a“, nastavio je. “Naš stav je jasan i nedvosmislen: nećemo slati oružje ni vojnike.”

Moskva je istakla da je i dalje otvorena za mirovne pregovore, ali nije dobila nikakve “ozbiljne” prijedloge od Kijeva ili Zapada. Svaki potencijalni dogovor, rekao je prošlog mjeseca portparol Kremlja Dmitrij Peskov, moraće uzeti u obzir “novu realnost” da Ukrajina više ne posjeduje Donjeck, Lugansk, Herson i Zaporožje.