Ukrajina poziva Njemačku da uvede „preventivne kaznene mjere“ Rusiji i ukine Sjeverni tok 2

Sjeverni tok 2 – gasovod vrijedan 10,5 milijardi dolara, dužine 1.230 kilometara koji ide od Rusije do sjeveroistočne Njemačke duž dna Baltičkog mora, završen je i spreman za rad na jesen. Međutim, uprkos smanjenju isporuke gasa sa kojim se suočava Berlin i ostatak Evrope, njemački regulatori su odložili njegovu sertifikaciju barem do proleća.

Berlin bi trebalo da odustane od projekta Sjeverni tok 2 kao jedne od „teških” mjera koje kolektivni Zapad treba da preduzme protiv Rusije da spriječi zaoštravanje krize u Ukrajini, izjavio je ukrajinski ambasador u Njemačkoj Andrij Melnik.

„Da bi spriječili novu rusku invaziju, naši partneri u Evropi i SAD bi morali da preduzmu veoma oštre preventivne kaznene mjere protiv Moskve prije nego što Putin proširi svoju vojnu intervenciju, a ne poslije, kada bude prekasno“, rekao je Melnik novinarima njemačke medijske grupe Funke u ponedjeljak.

„Konačno napuštanje gasovoda Sjeverni tok 2 trebalo bi da bude dio ovog paketa“, naglasio je diplomata.

Melnik nije razjasnio šta bi Njemačka – ćije više od četvrtine ukupne potrošnje energije zavisi od prirodnog gasa, i koja se suočila sa rastućom potražnjom za čistim fosilnim gorivom nakon smanjenja zavisnosti od uglja i nuklearne energije, dobila od ukidanja Sjevernog toka 2, posebno usred hladne zime sa kojom se Evropa suočava.

Sredinom decembra, njemačko udruženje operatera podzemnih skladišta gasa saopštilo je da su rezerve u zemlji pale ispod 60 odsto, što predstavlja „istorijski nizak nivo“ u poređenju sa prethodnim godinama, i upozorilo da će zalihe do februara pasti dalje na potencijalno opasne nivoe.

Pošaljite oružje odmah

U svom intervjuu njemačkim medijima, Melnik je takođe pozvao Berlin da odustane od „apsolutno za osudu“ veta na isporuku novog oružja Kijevu.

„Imamo puno pravo na samoodbranu“, rekao je ambasador. „Samo trenutno povećanje isporuke odbrambenog naoružanja Ukrajini kako bi se povećala njena odbrambena sposobnost predstavljalo bi pravu ’promjenu igre‘“, rekao je on.

Melnik je nastavio da pokušava da optuži Njemačku za njenu istorijsku odgovornost za Drugi svjetski rat, sugerišući da Berlin danas ima istu vrstu obaveze da pomogne Ukrajini kao što je morao da pomogne Izraelu – koji je decenijama primao milijarde dolara reparacijske pomoći. Podrška Berlina je istorijska dužnost Njemačke kao njena „vječna istorijska odgovornost prema Ukrajini zbog nacističke tiranije“, tvrdi diplomata.

„Njemačka ima istu istorijsku odgovornost za Ukrajinu kao i za Izrael. Stoga se očekuje masovna vojna podrška Njemačke Kijevu kako bi osujetili Putinov predstojeći napad i spriječili ga“, rekao je Melnik.

Melnik nije nesklon davanju kontroverznih izjava. Prošle godine, diplomata je upozorio da će Ukrajina možda morati da skine prašinu sa planova za izgradnju nuklearnog oružja za borbu protiv „ruske agresije“ ako joj ne bude dozvoljeno da uđe u NATO.

Posljednjih mjeseci došlo je do dramatične eskalacije tenzija između Rusije i Zapada zbog krize u Ukrajini. Kijev i njegovi saveznici tvrde da je Moskva koncentrisala „do 100.000 vojnika“ na granici u mogućim pripremama za „invaziju“. Kremlj je odbacio ove tvrdnje i izražava svoju zabrinutost, kao garant sporazuma iz Minska o ukrajinskom miru, da Kijev možda priprema vojnu operaciju da pokuša silom da riješi zamrznuti građanski sukob na istoku zemlje.