Ukrajinac Zelenski odobrio strategiju za „povratak“ Krima od „vojne protivnice“ Rusije, a kao ključni cilj imenovao članstvo u NATO

Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski potpisao je dekret kojim je Rusiju izričito imenovao za „vojnog protivnika“ svoje zemlje i optužio Moskvu za „agresivnu spoljnu i vojnu politiku“ koja može dovesti do sukoba u Evropi.

Novi dokument, objavljen u četvrtak, iznosi plan Kijeva za „povratak“ zemljišta za koje vjeruje da ga je Rusija ilegalno okupirala, istovremeno naglašavajući potrebu za sprječavanjem svake moguće eskalacije.

Dekret definiše punopravno članstvo u NATO kao jedan od spoljnopolitičkih ciljeva zemlje, napominjući da Ukrajina ne želi da postigne „vojni paritet“ sa Moskvom, već umjesto toga želi da radi zajedno sa blokom koji predvode SAD.

Strategija definiše još jedan od ciljeva države kao okončanje „ruske privremene okupacije dijela ukrajinske teritorije“.

„Na nacionalnom nivou, Rusija ostaje vojni protivnik Ukrajine i vrši oružanu agresiju na Ukrajinu“, navodi se u dekretu, optužujući Moskvu za okupaciju Krima, Sevastopolja i Donjecka / Luganska, a takođe i za korištenje „vojnih, političkih, ekonomskih, informativnih, psiholoških, svemirskih, sajber i drugih sredstava„ da ugroze nezavisnost zemlje.

Krim je ponovo priključen Rusiji u martu 2014. godine, nakon referenduma. To glasanje nisu priznali Ukrajina i veći dio svijeta, pri čemu većina država gleda na region kao na ilegalno okupiran od Moskve. Prošle nedjelje je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova nazvala napore Kijeva da „vrati poluostrvo“ kao „nelegitimno“ i „prijetnju agresijom“.

Donjecka i Luganska oblast su dvije oblasti na istoku Ukrajine i čine Donbas. Na njemu se odvija građanski rat skoro sedam godina, a separatisti sada kontrolišu velike površine zemlje. Iako Rusija ne priznaje te otcjepljene države, Kijev optužuje Kremlj da ih podržava.

Izvan Ukrajine, u dokumentu se takođe tvrdi da Rusija ugrožava nacionalnu bezbjednost drugih država, naime u regionima Crnog mora i Baltika, i rizikuje da izazove međunarodni oružani sukob u Evropi.

Dalje, otkriveno je da vojska zemlje očekuje da napusti vojnu obavezu, zamjenjujući je profesionalno naoružanim osobljem.

Ranije ove godine, Ukrajina je postala dio NATO Inicijative za interoperatibilnost partnerstva, zajedno sa Australijom, Finskom, Gruzijom, Jordanom i Švedskom. Vojni blok je zemlju takođe prepoznao kao zemlju članicu pretedenta.