Ukrajinski ministar upozorava Berlin: „Rusi vas mogu ostaviti bez plina kad zažele“

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Vadim Pristajko upozorio je Njemačku na energetsku ovisnost o Rusiji zbog izgradnje Sjevernog toka 2.

Pristajko je uputio upozorenje Berlinu u intervjuu kojeg je dao za njemački internetskom portalu RND.

„Vi Nijemci gradite Sjeverni tok 2  kako biste postali neovisniji o isporuci plina kroz Ukrajinu. Ali ako Rusi odluče da vas više ne žele opskrbljivati plinom, plinovodi u Baltičkom moru će odmah biti prazni”, rekao je Pristajko kao odgovor na pitanje o potpori njemačke savezne vlade projektu Sjeverni tok 2.

Iako ništa što kažu ukrajinski političari ne može iznenaditi, Vadim Pristajko bi trebao znati da moderna Rusija, ranije SSSR nikada nisu Europu opstavili bez plina, čak ni u vrijeme najvećih kriza tijekom Hladnog rata. To se posebno nije dogodilo s Njemačkom, koja je Moskvi za vrijeme „komunizma“ i posljednjih trideset godina uvijek bila pouzdan partner u energetskom sektoru.

Istina, Gazprom je 2015. nakratko prekinuo isporuke plina Ukrajini jer Kijev nije platio plin na vrijeme, čime je bio ugrožen tranzitni sustav za EU i govorilo se o “velikoj opasnosti” od poremećaja isporuke, do čega na kraju nije došlo.

Nešto slično se dogodilo 2009, ali i tada krivnjom Kijeva, što znači da Sjeverni tok 2 može samo povećati energetsku sigurnost Njemačke i susjednih zemalja, koje više neće ovisiti o hirovima ukrajinskih vlasti i dobivat će plin izravno iz Rusije.

Podsjetimo, usred zime 2009. je Rusija u potpunosti prekinula opskrbu Europe plinom preko Ukrajine, i tada zbog spora između Moskve i Kijeva oko opskrbe plinom.

Prekinuta je opskrba ruskim plinom Austrije, Slovačke, Češke i Rumunjske, zbog čega su te tri zemlje bile na popisu država članica EU koje su na zimskim temperaturama, mahom ispod nule, ostale u potpunosti bez ruskog energenta.

Zamjenik predsjednika Gazproma Aleksandar Medvedev, koji tada hitno otputovao Berlin, potvrdio je informaciju o prekidu isporuke plina i da je ona uslijedila nakon što je Ukrajina zatvorila posljednju od četiri velike pumpne stanice plinskog terminala na granici Ukrajine i EU.

Tim potezom je Kijev htio ucijeniti Gazprom, koji je 1. siječnja 2009. prekinuo dostavu plina Ukrajini zbog duga i neriješenog pitanja nove cijene plina za 2009. godinu. Rusija je tada Europi isporučivala 40 posto od ukupne količine uvezenog plina, koji je gotovo u cijelosti prolazio Ukrajinom.

Dakle, u oba slučaja su Kijev i Naftogaz kao ulog u obračunu s Gazpromom koristili energetsku sigurnost EU, ali je i 2009. i 2015. Kijev morao popustiti nakon nekoliko telefonskih poziva iz europskih prijestolnica. Gazprom je u oba slučaja ostao pri stavu da se dugovi plaćaju i sporazumi se moraju poštovati, što je za ukrajinske političare, bivše i sadašnje, očito nejasan koncept u državnim i poslovnim odnosima.

Na kraju intervjua je ukrajinski ministar vanjskih poslova Vadim Pristajko za njemački RND izjavio kako “Rusija ostaje izvor plina, ali da ukrajinska strana jamči opskrbu plinom svojim plinovodima“. Koji su to „ukrajinski plinovodi“, teško je reći, jer su sve cijevi na ukrajinskom teritoriju položene za vrijeme Sovjetskog Saveza ili kasnije s izdašnim kreditima i subvencioniranje od strane Gazproma, a ono što je ruski plinski div napustio 2014. sada propada i za nekoliko godina se više neće moći ni zvati „plinskim tranzitnim sustavom“.

Za kraj, govoreći o poduzetničkom duhu u „neovisnoj Ukrajini“, spomenimo da je krajem tjedna u zemlji izbio skandal zbog ovisnosti Ukrajine o krumpiru iz Afrike.

Zemlja koja je nekada hranila SSSR i zemlje Varšavskog ugovora je spala na to da ne može proizvesti dovoljno krumpira ni za sebe i mora ga uvoziti iz Afrike.

Čelnik Unije ukrajinskih sela, bivši predsjednik Udruženja poljoprivrednika Ukrajine, Ivan Tomič, rekao je da Ukrajina sve više ovisi o uvozu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i ne može se natjecati sa zemljama u blizini ni dalekim inozemstvom.

“Vjerojatno smo po prvi put u novoj povijesti Ukrajine doživjeli da poljoprivredni i prehrambeni sektor u najvećoj mjeri ovise o uvozu”, rekao je Tomič.

Napomenuo je da je Ukrajina danas prisiljena uvoziti krumpir čak i iz afričkih zemalja, što je sramota za zemlju.

“A razina ovisnosti o uvozu katastrofalno raste u mnogim proizvodima, posebno povrću i stočnim proizvodima”, dodao je.

Početkom prosinca ukrajinski su mediji izvijestili o povećanju uvoza krumpira u Ukrajinu za 700 puta od srpnja do studenog 2019. godine. Napomenimo da smo provjerili i ne radi se o porastu od 700%, već o 700 puta (700 раз) većem uvozu u ovako kratkom razdoblju.

Nakon svega, Vadim Pristajko možda zaista misli da će pronaći desetak ljudi u Njemačkoj koji će ozbiljno shvatiti njegova upozorenja. Ranije ovog tjedna je čak i izrazito rusofobni njemački tabloid Bild morao priznati da je izgradnja Sjevernog toka 2 „strateški interes Njemačke“.