Ulaganja u domaće projekte Rusiji donijela 30% više prihoda od američkih obveznica

Kao što smo u više navrata izvijestili, Središnja banka Rusije se u potpunosti riješila američkih državnih obveznica iz porftelja deviznih rezervi, koje su 31. prosinca 2019. vrijedile 554 milijarde dolara. Guvernerka Elvira Nabiullina i ministar financija Anton Siluanov su u okviru strategije vlade u predsjednika Putina prodali posljednjih 100 milijardi američkih državnih obveznica i sada u rezervama dominira zlato, a od valuta euro i kineski juan.

U Rusiji su mnogi kritizirali ovaj potez, tvrdeći „kako je zemlja ostala bez sigurnog izvora prihoda od prinosa američkih obveznica“.

Međutim, upravo objavljena vijest govori suprotno i da je mudrije ulagati novac u nacionalne projekte, i to nacionalnu valutu, nego sjediti i čekati prinos od američkih obveznica, ne radeći ništa.

Naime, „samo“ 125 milijardi rubalja sredstava Fonda nacionalnog blagostanja, koji ima rubalja u protuvrijednosti 124 milijarde dolara, koja su uložena u domaće projekte, donijela su 30% više prihoda od ulaganja u američke obveznice.

Podsjetimo, ovaj se fond puni novcem od prodaje nafte i u njega ide sav višak od cijene koju početkom godine, pri izradi proračuna, predvidi Središnja banka Rusije. Prošle se godine fond prilično napunio, jer su financijske vlast zemlje proračun izradile predviđajući cijenu nafte od 45 dolara za barel. Ove godine je proračun izrađen s referentnom vrijednosti nafte od 42,4 po barelu, iako se stručnjaci slažu kako će najniža prosječna cijena biti 57 dolara. Dakle, sav izvoz nafte prodan po cijeni od više od 42,4 po barelu se slijeva u ovaj fond i on se koristi za nacionalne projekte, od kojih je neke najavio Vladimir Putin u svom obraćanju pred zastupnicima ruskog parlamenta, kada je svoju i ostavku čitav vlade podnio Dmitrij Medvedev.

Osim spomenutog fonda, postoji njegov „ogranak“, Ruski fond za izravna ulaganja (RDIF), koji već ima na umu 10 glavnih projekata za koja se mogu dodijeliti sredstva iz Fonda nacionalnog blagostanja. U tom slučaju je profitabilnost projekata zajamčena.

O ovome je govorio novi ruski premijer Mišustin, pozivajući se na izjavu čelnika Ruskog fonda za izravna ulaganja Kirila Dmitrijeva izrečenu u Davosu tijekom panela “Rusija: Strateška prognoza”.

„Formirali smo preko 10 projekata, izuzetno pouzdanih, u koje bi mogli uložiti sredstva Fonda nacionalnog blagostanja. U isto vrijeme bit će zajamčena profitabilnost i jamstva za ključne tvrtke koje provode ove projekte“, rekao je ruski premijer.

RDIF je ranije uložio 125 milijardi rubalja iz Fonda nacionalnog blagostanja, a prinos je bio 30% veći od onog kojeg bi nam jamčile američke državne obveznice“, rekao je premijer Mihail Mišustin.

Kiril Dmitrijev je također rekao da Ruski fond za izravna ulaganja i ministarstvo financija zemlje ove godine namjeravaju stvoriti infrastrukturni fond vrijedan oko 600 milijardi rubalja.

“Stvaramo infrastrukturni fond koji će financirati najvažnije, velike i izuzetno perspektivne infrastrukturne projekte”, rekao je.

Na financiranje infrastrukture ići će do 20% sredstava iz ovog fonda.

“Zajedno s Ministarstvom financija dovršili smo prijedlog za stvaranje infrastrukturnog fonda u Rusiji do 600 milijardi rubalja, koji će uložiti do 20% sredstava u velike projekte u obliku financiranja infrastrukture odlukom Nadzornog odbora Ruskog fonda za izravna ulaganja i ministarstva financija Rusije”, rekao je Dimitrijev.

Uložena sredstva vraćat će se državi, uključujući porez prikupljen kroz one projekte u koje će fond ulagati.

“Vjerujemo da će ovaj fond proraditi već ove godine“, rekao je čelnik Ruskog fonda za izravna ulaganja Kiril Dmitrijev.

Ekonomski stručnjaci koji podržavaju ove prakse podsjećaju da je prinos na američke vrijednosne papire, barem od krize 2008. godine, vrlo nizak. Cijelo to vrijeme su brojni ekonomisti redovito postavljali pitanja o preporučivosti ulaganja u američke vrijednosne papire koji ne daju znatnu dobit.

Naime, postoji ogroman broj druge imovine koja je mnogo privlačnija, kako u pogledu profitabilnosti, tako i pouzdanosti, a nedavna praksa pokazuje visoke prinose od ulaganja u drugu imovinu, što samo potvrđuje izračune onih koji su bili kritičari ulaganja u američke obveznice, praktično u američki dug.

S ekonomskog stajališta ispada da se Rusija dolarske imovine trebala riješiti  već prije 10 do 12 godina. Možda su vlasti u Moskvi čekale da budu sigurne u učinkovitost svojih hipersoničnih raketa da poduzmu takav korak. Moguće je i to, jer u modernom svijetu iza ovakvih financijskih odluka mora stajati jaka armija. I tako, čim su se takve rakete pojavile u Rusiji, financijske vlasti u Moskvi su se odmah riješile američkih državnih obveznica i dolara u portfelju raznih fondova, a nacionalnu valutu ulažu u isplative i sigurne projekte, od kojih oni realizirani daju 30% veći prinos od ulaganja u američke obveznice i ležanja u hladovini čekajući prinos od nesigurnog američkog duga. Naravno, ako se na sličan korak odluči neka druga vlada, prvo mora biti sigurna da neće biti optužena za „sponzoriranje terorizma“, da „ima oružje za masovno uništenje“ ili da u najmanju ruku „krši temeljna ljudska prava svojih građana“. Kako su završili neki koji su se usudili dovesti u pitanje hegemoniju dolara, ne treba podsjećati. Zato je Rusija dokaz da ako neka zemlja želi biti suverena i sama upravljati svojim novcem, onda mora biti sigurna da se može braniti, čak i oružjem, ako bude potrebno.