Usprkos prosvjedima, njemački parlament usvojio je izmjene i dopune Zakona o zaštiti od infekcija

Početkom studenog njemačka vlada uvela je mjesečno ograničenje s ciljem suzbijanja širenja zarazne bolesti. Kafići, restorani i mjesta za zabavu bili su zatvoreni, dok su radna mjesta, škole i trgovine i dalje otvoreni. To je izazvalo val ogorčenja javnosti, što se pretvorilo u val prosvjeda širom Njemačke.

Njemački parlament usvojio je izmjene Zakona o zaštiti od infekcija usprkos velikim prosvjedima protiv mjera ograničenja, koje su nametnute zbog  koronavirusa. 415 zastupnika glasovalo je za amandmane, 236 bilo je protiv, dok je 8 zastupnika bilo suzdržano. Izmjenama će se ojačati vladina moć kada je riječ o mjerama sigurnosti od koronavirusa; održavanju društvene udaljenosti, nošenja maski, zatvaranju trgovina, restorana i drugih mjesta.

Prosvjedi u glavnom gradu Berlinu traju od ranog jutra, a policija je izjavila da na skupu sudjeluje između 5.000 i 10.000 prosvjednika. Prosvjednici su pozvali zastupnike protiv glasovanja za amandmane koji, kako kažu, krše ljudska prava. Neki od prosvjednika držali su plakate s natpisima “zaustavite ovu pandemijsku laž” i “ne prisilnom cijepljenju.”

Policija je suzavcem i vodenim topovima zaustavila prosvjednike koji su pokušali prići zgradi parlamenta. Tijekom prosvjeda u Berlinu privedeno je 190 prosvjednika. Prema policiji, prosvjednici su kršili sigurnosna pravila vezana za Covid-19 – nisu održavali mjere društvenog udaljavanja i nisu nosili maske.

Slično kao i druge zemlje širom svijeta, Njemačka je doživjela val prosvjeda protiv vladine odluke o uvođenju sigurnosnih mjera za navodno zaustavljanje širenja koronavirusa. Ljudi koji se protive uvođenju novih, sigurnosnih pravila vjeruju da su pravila o socijalnom udaljavanju, nošenju maski i zabrani javnih okupljanja neopravdana.

Iz tog su razloga vlasti odlučile uvesti izmjene i dopune Zakona o zaštiti od infekcija, koji će pravno podupirati ograničenja koronavirusa koja je uvela vlada.

Usporedbe s Hitlerom i Zakonom o omogućavanju

Vladin prijedlog izazvao je zabrinutost političara i javnosti. Ljudi su ga uspoređivali sa Zakonom o omogućavanju, amandmanom na ustav koji je donesen 1933. godine, a koji je Adolfu Hitleru i njegovoj Nacionalsocijalističkoj stranci omogućio apsolutnu vlast nad Njemačkom. U osnovi, prema tom Zakonu, Hitler je mogao donositi sam zakone, bez pristanka parlamenta.

“Zakone Reicha također može donijeti vlada Reicha. Zakoni koje donosi vlada Reicha mogu odstupati od ustava”, stoji u članku Zakona o omogućavanju.

Prosvjednici su tvrdili da će se izmjenama i dopunama zakona proširiti ovlasti kancelarke Angele Merkel i njezina kabineta. Amandmani koje je odobrio parlament prenose neke ovlasti iz zakonodavne u izvršnu vlast, vladu. Međutim, svi proglasi o koronavirusu koje je izdala vlada bit će privremeni i istječu nakon četiri tjedna.

Zakonodavci iz stranke Alternativa za Njemačku (AfD) u više su navrata tvrdili da će amandmani dati vladi Merkel diktatorske ovlasti, povlačeći time usporedbu sa Zakonom o omogućavanju.

Te su usporedbe potaknule novu raspravu o tome je li prikladno uspoređivati to dvoje.

Komentirajući Zakon o zaštiti od infekcija, Andreas Wirsching, ravnatelj Instituta za suvremenu povijest u Münchenu, rekao je kako nije trivijalna stvar kada vlada dobiva pravni temelj za ograničavanje nekih osnovnih prava koja su navedena i zajamčena u njemačkom ustavu.

Usporedba sa Zakonom o omogućavanju izazvala je šok kod nekih članova Socijaldemokratske stranke (SPD), jer su još 1933. članovi te stranke bili jedini zastupnici koji su glasovali protiv Hitlerovog amandmana. Zbog toga su neki od njih bili progonjeni i uhićivani.

“Mora postojati mogućnosti kritiziranja i prosvjeda. Ali tolerancija ne može ići toliko daleko sve do prihvaćanja da se Zakon o zaštiti od infekcija poistovjećuje s početkom nacističke diktature, sa Zakonom o omogućavanju iz 1933.”, rekao je Helge Lindh, član SPD-a.