Zbigniew Brzezinski je davno upozorio američke predsjednike Lyndona B. Johnsona i Jimmya Cartera da će “velika koalicija” Kine i Rusije ugroziti dugoročne interese Sjedinjenih Država. Mnogi su s pravom skloni vjerovati da je to vrijeme već došlo.
Međutim, govoreći na forumu Shangri-La u Singapuru prošle godine je tadašnji američki ministar obrane James Mattis opovrgnuo zabrinutost koju je 1997. godine iznio Zbigniew Brzezinski, jedan od najvećih američkih stratega dvadesetog stoljeća, kada je Brzezinski je upozorio predsjednike Johnsona i Cartera da će dugoročne interese Sjedinjenih Država najviše ugroziti “velika koalicija” Kine i Rusije, “koje neće biti ujedinjene ideologijom, već komplementarnim problemima”.
No, Jammes Mattis je rekao kako Kina i Rusija imaju “prirodno nespojive interesa”, unatoč činjenici da obje zemlje svoje odnose nazivaju “sveobuhvatnim strateškim partnerstvom”.
“Kratkoročna konvergencija se može dogoditi ako se odluče suočiti s međunarodnim sudovima ili pokušati intervenirati u određenim situacijama, ali moje je mišljenje da ne bih trošio vrijeme na odlazak u Peking. Ako bih doista mislio da je jedina opcija između nas i Kine. U čemu bi bila poanta? Imam važnijeg posla”, dodao je Mattis.
Predvidio je da dugoročno “Kina ima više zajedničkog s pacifičkim zemljama, Sjedinjenim Državama i Indijom nego s Rusijom”.
I premda se danas Mattisovo predviđanje o američko-kinesko-indijskoj “Antanti” može činiti još udaljenijim od stvarnosti nego prije godinu dana u Singapuru, neki kineski i ruski analitičari podupiru njegove sumnje u stabilnost kinesko-ruskog saveza.
Shi Ze, bivši kineski diplomat u Moskvi, sada viši suradnik u Kineskom institutu za međunarodne studije, analitičkom centru pri Ministarstvu vanjskih poslova, istaknuo je kako “Kina i Rusija imaju različita stajališta”.
“Rusija želi potpuno promijeniti postojeći međunarodni poredak. Rusija sebe smatra žrtvom trenutnog međunarodnog sustava u kojem se ne razvijaju njeno gospodarstvo i društvo. Ali Kina ima koristi od trenutnog međunarodnog sustava. Želimo ga poboljšati i modificirati, a ne potpuno promijeniti”, rekao je Shi Ze.
Ruski znanstvenik Dmitrij Želobov je nedavno sugerirao da ima malo povjerenja u jačanje kinesko-ruskog saveza. Upozorio je kako Kina postupno stvara vojne baze u središnjoj Aziji, tako da ni Rusija ni Sjedinjene Države ne bi mogle ugroziti kinesku trgovinu s Bliskim istokom i Europom. Osim toga, Kina smanjuje svoju ovisnost o ruskoj vojnoj tehnologiji. Ova se pretpostavka temelji na tvrdnji da je Kina 2017. godine stekla svoje borbene zrakoplove četvrte generacije Chengdu J-20, za koje neki vjeruju da su “tehnološki superiorniji od ruskog Su-57E”.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izgleda da je svjestan da se situacija u središnjoj Aziji mijenja. Tijekom ožujka, kada je boravio u službenom posjetu Kirgistanu, potpisao je sporazum o proširenju zračne baze Kant na 60 hektara. Baza se nalazi 20 kilometara istočno od glavnog grada Biškeka, a koristi je rusko ratno zrakoplovstvo. Putin je također pristao na plaćanje više najamnine za bazu i velikodušno kirgiškoj strani osigurao ulaganja u iznosu od 6 milijardi dolara u sektorima energije, mineralnih resursa, ugljikovodika, industrije i poljoprivrede.
Također je izdvojio 200 milijuna dolara za modernizaciju carinske infrastrukture i granične opreme kako bi Kirgistan prestao “skladištiti” kamione na kazahstansko-kirgiškoj granici, jer još uvijek ne može ispuniti tehničke zahtjeve Euroazijske ekonomske unije, na čijem je čelu Rusija.
Antikineski osjećaji i sumnje u namjere Kine u njenoj komercijalnoj i društvenoj praksi, što je uobičajeno u bivšim sovjetskim republikama u regiji, također se vide i u ruskom društvu, iako ne tako naglašeni.
S druge strane, neki ruski strahovi odstupaju od službenog mišljenja Kremlja i ruskih dužnosnika koji su posljednjih godina odbacili tvrdnje o prijetnji pretjeranog kineskog prodora u ruski Daleki istok i nepošteno korištenje resursa i zapošljavanja Kineza s ruske strane granice, obzirom da je sada trend da Rusi traže priliku u Kini, gdje su plaće veće nego s ruske strane granice u tom dijelu zemlje. Službena procjena Rusije suprotstavila bi se i Mattisovoj tezi kako Moskva i Peking nemaju mnogo zajedničkoga.
Washington, na drugoj strani, još uvijek snažno izražava strahove Brzezinskog.
“Kina i Rusija će Sjedinjene Države i njihove saveznike suočiti sa širokim rasponom gospodarskih, političkih, kontraobavještajnih, vojnih i diplomatskih izazova. Očekujemo od Pekinga i Moskve da zajedno rade na suprotstavljanju američkim ciljevima, iskorištavajući sve veće sumnje u nekim zemljama u liberalno-demokratski model”, kaže izvješću za 2019. Daniel Coats, ravnatelj američke Nacionalne obavještajne službe.
“Kina i Rusija jačaju suradnju i unutar međunarodnih tijela, kako bi oblikovale globalna pravila i standarde prema vlastitim interesima, koji su suprotnosti s interesima Sjedinjenih Država i drugih zapadnih zemalja”, naveo je Coats.
“Što će se dalje događati, ne znamo. Moguće je da će Kina i Rusija biti dugoročni suparnici Sjedinjenih Država. Međutim, sasvim je moguće da će njihov savez biti više taktički nego strateški, a odnosi između Kine i Rusije će sličiti američko-kineskim vezama i suradnji u okruženju divergencije, a ne jedinstva”, piše James Dorsey, viši suradnik na Školi međunarodnih studija Rajaratnam u Singapuru, koji citira stratega Roberta Kaplana i tvrdi “kako je budućnost došla, a ovo nije ništa drugo do novi Hladni rat”.
Njegov ishod će, bez sumnje, odrediti razina strateške suradnja Rusije i Kine, koja je danas na najvišoj razini ikada i u uzlaznoj je putanji od 16. srpnja 2001. godine, kada su predsjednici Jiang Zemin i Vladimir Putin potpisali strateški sporazum imena Ugovor dobrosusjedske i prijateljske suradnje između Narodne Republike Kine i Ruske Federacije.
U ugovoru se navode brojne aktivnosti za poduzeti koje će poslužiti kao osnova za miroljubive odnose, gospodarsku suradnju, te diplomatsko i geopolitičko oslanjanje jedne zemlje na drugu. Osim toga, članak 9. ugovora može se smatrati implicitnim savezom za obranu, dok ostali članci ugovora već tada upućuju na sve veću vojnu suradnju, uključujući razmjenu “vojnog znanja”, odnosno pristup Kini ruske vojne tehnologije .
Sporazum također obuhvaća zajednički pristup suradnji s propisima o zaštiti okoliša i očuvanju energije, te međunarodnim financijama i trgovini. Dokument potvrđuje i stav Rusije o Tajvanu kao “neotuđivom dijelu Kine” i ističe predanost da se osigura “nacionalno jedinstvo i teritorijalni integritet” u dvjema zemljama.
Ovaj je ugovor u proteklih 18 godina redefiniran i ojačan, obzirom da su sve smjernice iz starog sporazuma Moskve i Pekinga uglavnom postigle svoj cilj, a svijet se suočava s mnogim izazovima. U to je vrijeme za Kinu ključno bilo razviti i modernizirati svoje oružane snage, osigurati stabilne i prihvatljive razine pošiljki goriva, posebno nafte, a to je bilo moguće jamčiti isporukama ruske nafte. Treće, Kina je tražila od Rusije potporu za njen stav o Tajvanu, što je odmah dobila.
S druge strane, Vladimir Putin je 2001. za Rusiju nastojao osigurati izvore kapitala, kao bi podigao na noge rusku ekonomiju koja je tijekom procesa sovjetskog raspada i za vrijeme Jeljcina pretrpjela ozbiljne gubitke zbog aktivnosti međunarodnih špekulanata. Stoga je Putin s Jiang Zeminom tražio izvore zaposlenja za svoju kvalificiranu radnu snagu, snažnog i sigurnog partnera koji će kupovati rusku vojnu tehnologiju i znanje, te kupca za svoje velike rezerve nafte i prirodnog plina.
Kao što smo rekli, ovaj je sporazum već realiziran i suradnja je podignuta na višu razinu. Je li ona taktička ili strateška i može li dodatno jačati ili će se u jednom trenutku početi smanjivati, u ovom je trenutku nemoguće dati točan odgovor.
Kinez Shi Ze je izrekao najbitniji zaključak o Kini danas – “Kina ima koristi od trenutnog međunarodnog sustava. Želimo ga poboljšati i modificirati, a ne potpuno promijeniti.” Ono što Kina posljednjih godina radi jest upravo to – iskorištavanje svih prednosti liberalnih društava kako bi proguravali svoje interese, istovremeno ne dopuštajući istim tim zemljama recipročne mogućnosti za njih u svojoj zemlji. Kini odgovara i dolar kao svjetska rezervna valuta, odgovara joj ovakva SAD, ovakva Rusija koja je ovisna o izvozu sirovina. Čini se da je EU 28 pronašla dobar način komunikacije (svih vrsta) s Kinom. Njen liberalni vrijednosni sustav odolijeva kineskim trgovačkim nasrtajima. Zasad na račun SAD-a. Američki vanjskotrgovinski deficit jednako je EU 28 suficit plus kineski vanjskotrgovinski suficit. Rusija dugoročno ne može zadržati svoju poziciju uz ovakvu Kinu. Ono što Kinezi od njih trebaju jesu energenti, pritom ruski nisu jedini (otud toliki financijski angažman Kine u Venezueli). Rusi sad otkrivaju… Čitaj više »
Karte su podjeljene,pitanje je samo visina uloga.Blef nece proci.
”It’s Infinitely Easier to Kill than Control a Million People” – Zbigniew Brzezinski Kad se vidi kako neko može izjavit ovako nešto, onda bi svakome tribalo bit jasno ko i šta je taj, međutim tih kojima to nije jasno je priličan udio u čovječanstvu. Također iz toga legla di se ležu takvi su potencirane razne floskule koje se onako ”usput” pribacuju iz konteksta u kontekst ka na primjer teorija zavjere, ravna zemlja . . . a između toga i floskula kako Kineza ima miljarda ipo, prenapučeni su, i čeznu za prostranom Rusijom koja je po stanovništvu višestruko manja i samo je pitanje dana kad će se Kinezi dovoljno naoružat, ”poludit” i upast u Rusiju . . . prij koju godinu je bija val takvih koji su to govorili i pisali, međutim malo su utihnili i iz toga se jasno zaključuje kako to u stvari ovisi o samoj koncepciji propagande odnosno… Čitaj više »
Ako ne možeš u direktnom sukobu ti zarati posvađaj i zarati pa vladaj? (Uz pomoć par “anal-itičara” uspjeh je siguran!!!)
Postoje u Rusiji mnogi kojima je bliža Evropa od Kine, čak i SAD. Ima raznih analiza na prozapadnoj Novoj gazeti, Vedomosti, Eho Moskve, čak i na nekim ultrapravoslavnim portalima, ali oni ne odražavaju stavove većine niti vodstva. Isto tako i u Kini ima elite koja bi radije poslovala s Amerikom, nego se bavila “svjetskim problemima zajedno s Rusima”. Indija je u tom smislu 50-50. Ali se čini da im je uzalud trud. Xi Jinping će biti doživotni predsjednik, a sve je više dokaza da Putin sustavno i promišljeno planira smjenu generacija nakon ovog predsjedništva, iako će jedno vrijeme ostati kao “supervizor”, kao Nazarbajev, koji je to i službeno. Dakle, dvije izjave da se nitko ne opusti, vjerojatno namjerne, da se čuje odjek , više u svijetu , nego u Rusiji i Kini..
Rusija želi u potpunosti promjeniti postoječi međunarodni poredak, Kina nešto manje, Amerike ne želi ništa od toga.
Normalno da svaki subjekt želi steči korist i danas i sutra i da če sutra sigurno doči, bili mi živi ili ne
J 20 tehnološki napredniji od SU 57, a kinezi ne znaju ni motore napraviti za njega…..
evo, napokon objektivan clanak.
naglasio bih da Kina ima dva yuana, jedan kineski i jedan neiliberalni.
pitanje je koliko je Kissinger uspio duboko uvaliti gushtere shapeshiftere sedamdestih.
moglo bi se dogoditi da na Kinu imaju utjecaj ista ekipa koja upravlja dipstejtom u USA.
Mozda u svemu tome ima malo zrno istine ali ima jedno veliko ALI iz dva razloga: prvi razlog je sto vodjstvo u Pekingu zna da im treba Rusija jer ravnopravna suradnja je nemoguca sa Amerikom sto bi Kinu mnogo kostalo. Drugi razlog je taj upravo vojni sto god tko pricao o Kini i njenim ulaganjima za vojsku Kina je deeebelo iza Amerike i Rusije Amerikanci i Rusi oruzija (i to vrhunska ) prave prakticno iz glave ni iz cega a Kinezi kopiraju ono do cega mogu doci a Rusi su napravili pravu vojnu revoluciju u taktici rata, novim oruzijima i opremljenostivojnika ( koliko znam samo je Ruska vojska skoro kompletna opremljena opremom vojnik buducnosti odn ratnik 2 sada dodaju nove komponente za ratnik 3) imaju i Amerikanci Land Warior ali neznam dokle su stigli. Dzaba je Kinezima put svile da nije bilo Ruskih intervencija po Siriji,Venezueli i africi i tko… Čitaj više »
Pošto je Rusija demografski najmanja u toj trijadi ono što je njoj najviše potrebno je DEMOGRAFSKI rast!
I to što veći, recimo 30 promila (ili 3%). Takav priraštaj imaju muslimanske države.
Uz takav priraštaj se stanovništvo udvostruči za 25 gopdina!
To nije lako dostići, jer je potrebno promjeniti sistem vrijednosti u glavama ljudi ali i imati gospodarski rast da sve to nahrani i školuje.
Ali nije nemoguće: većinu tog prirasta mogu dostići prirodnim prirastom a ostalo “vraćanjem dijaspore”: Rusa i ostalih ex-SSSR naroda je na zapadu na miljune.Rusija ima svojim povratnicima mnogo toga za ponuditi.
Veličina unutarnjeg tržišta je u ekonomskoj teoriji jedna od ključnih pretpostavki razvoja.
Da Rusija ima stanovnika kao USA (320 m) bila bi sama sebi dostatna.ž
Amerika može činiti to što čini jer je razvije i velika. Valjda nam bolje sjedne ako kažemo da je Amerika po stanovništvu i gospodarski kao 4 Njemačke.
Nebrinite se za buducnost Kinesko-Ruskih odnosa,a mnoge to brine…….Zasto?????
Kina, Rusija i EU se trebaju udružiti, ako se s komedijašima iz EU uopće tko hoće udružiti!
Što je to ( ne tko ) Mogherini?!?
Što je to ( ne tko ) Juncker?!? Pijandura koja veći dio dana duplo vidi!
Putinu treba biti ispod časti komunicirati s EU cirkusantima, neka i dalje idu putem nestanka
glavna poruka je da je rat i razaranje između rusije I kine alternativa miru i povećanju životnog standarda između rusije I kine. mislim da rusi I kinezi nisu baš toliko naivni i pored toga što ih pokušavaju takvim prikazati