„Veliki udarac ISIL-u“: Bruxelles i Kosovo udružili snage u borbi protiv „kalifata“

Europsko povjerenstvo za migracije, izbjeglicei unutarnje poslove je naredilo „vladi“ Kosova da Bruxellesu podnosi mjesečna izvješća o borcima terorista takozvane „Islamske države“ koji se vraćaju na donedavni teritorij južne Srbije. Odgovarajući sporazum su 31. listopada potpisali povjerenik EU za migracije Dmitris Avramupulos i kosovski “ministar unutarnjih poslova” Ekrem Mustafa.

„Povjerenik za migracije, unutarnje poslove i državljanstva Dimitris Avramopulos usvojio je s ministrom unutarnjih poslova Kosova Ekremom Mustafom dogovor o provedbi Zajedničkog akcijskog plana za borbu protiv terorizma na zapadnom Balkanu“, stoji na službenoj stranici Europske komisije.

Sporazum predviđa procjenu terorističke prijetnje na Kosovu kako bi se spriječio nasilni ekstremizam, te razvoja mehanizama za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma, objavila je albanska redakcija Radija Slobodna Europa.

Na temelju sporazuma će Europska unija zahtijevati Prištine da tijekom sljedeće dvije godine podnosi redovita izvješća o povratnicima iz ratne zone u Siriji i kako teče proces njihove „rehabilitacije“. Sporazumom su predviđene i pravne radnje za militante koji se smatraju odgovornim za kaznena djela koja su počinili.

U travnju ove godine se iz ratne zone Bliekog istoka na Kosovo vratilo se 110 građana. Među njima su 32 žene, 74 djece, te samo četvorica boraca „kalifata“. Što su bili svi ostali, nije navedeno, osim da su živjeli na teritoriju kojeg je zauzeo ISIL i vratili su se na Kosovo.

Prema različitim procjenama se u Siriji bori na desetke etničkih Albanaca iz samoproglešene republike Kosovo. Nema nikakvih informacija o njihovom mogućem povratku kući ili drugoj destinaciji u kojubi pobjegli iz Sirije.

Od početka sukoba u Siriji je oko 400 muškaraca , žena i djece otputovalo je u arapsku zemlju, od kojih se većina pridružila terorističkim organizacijama. Do raspada takozvanog „kalifata“ , većina kosovskih Albanaca u Siriji je živjela na teritorijima koji su bili pod kontrolom ISIL-a.

Kosovo je dalo najviše boraca islamističkim terorističkim skupinama od svih europskih država, gledajući broj stanovnika, a Kačanik, gradić na Kosovu, postao je „glavni grad terorista na Balkanu“. Ti je ranije naveo britanski Telegraph čiji su novinari posjetili Kačanik, grad s 30 tisuća stanovnika na jugu Kosova.

„U posljednje tri godine su se 24 muškarca iz Kačanika pridružila teroristima Islamske države, a ukupno je na Bliski istok s Kosova otišlo oko 300 osoba“, piše britanski list 2015. godine, kada je ISIL bio na vrhuncu snage, da bi im se kasnije pridružilo još najmanje 100 kosovskih Albanaca.

„Brojke se ne čine velikima, ali znače da je Kosovo, koje ima 1,8 milijuna stanovnika, dalo teroristima najviše boraca po broju stanovnika od svih europskih država“, piše Telegraph.

Najozloglašeniji terorist Kačanika je Lavdrim Muhaxheri, koji se otišao u „džihad“ u Siriju. On se kao posebno brutalan i krvožedan. Na Facebooku je objavljivao fotografije na kojima obezglavljuje jednog muškarca, a drugog, kao u zabavi, pogubljuje pomoć raketnog bacača.

„Zbog ovog fenomena se strahuje da bi regija zapadnog Balkana Islamskoj državi mogla poslužiti kao platforma za otvaranje nove fronte protiv Europe i Balkana“, u ljeto 2015. piše The Telegaph, a onda se u rujnu iste godine u borbu protiv terorizma u Siriji uključila Rusija. Ostatak priče je poznat.

Nakon poraza „kalifata“,vlasti Prištine su u travnju 2019. postale među prvima koje su vratile 110 svojih građana koji su ostali u raznim kampovima u Siriji.

Zanimljivo je da su Beograd prvo, a Priština nedugo potom, donijeli zakone kojim su odlazak na strana ratišta uvrstili u kazneni zakon.

U listopadu 2014. je službeni Beograd usvojio zakon prema kojem se državljani Srbije koji sudjeluju u ratovima i oružanim sukobima u drugim državama ili za odlazak organiziraju i vrbuju građane Srbije suočavaju s kaznom zatvora od šest mjeseci do 10 godina.

Zastupnici su tada tijekom rasprave ponovili poziv državljanima Srbije koji su se u tom trenutku nalazili na ratištima, uglavnom u Siriji i Ukrajini, da se u roku od najviše 10 dana vrate u zemlju kako bi izbjegli da dođu pod udar zakona prije nego stupi na snagu.

Za sudjelovanje građana Srbije u oružanom sukobu u stranoj zemlji predviđen je zatvor od šest mjeseci do pet godina, dok je teži oblik tog kaznenog djela ako je počinjeno u okviru  skupine kao što su ISIL ili Al-Qaeda i slične, predviđene kazna od jedne do osam godina.

Za vrbovanje, poticanje ili organiziranje drugih osoba da počine ova kaznena djela, organiziraju skupinu, provode obuku, osiguravaju opremu ili omogućuju logistiku i financijsku potporu ili financiranje tih kaznenih djela kazna je od dvije do 10 godina, a ove odredbe vrijede i za strane državljane koji ta kaznena djela počine na teritoriju Srbije.

Vršitelj dužnosti ministra unutarnjih poslova Kosova, Ekrem Mustafa, u razgovoru za Radio Slobodna Europa je rekao da je Kosovo „uspjelo u borbi protiv terorizma“. Istaknuo je neke zakonske izmjene koje su, prema njegovim riječima, „imale utjecaj na sprečavanje kosovskih građana da se uključe u ratove na Bliskom istoku“, iako je u odnosu na broj stanovnika Kosovo među prvima u Europi po broju stranih boraca na Bliskom istoku.

Ekrem Mustafa je rekao da su u Prištini usvojili zakon 2015. koji sankcionira sudjelovanje građana Kosova u stranim ratovima, a stvorena je i nova strategija “Antiterorizam 2017. – 2022.”, koja se, prema njegovim riječima, „uspješno provodi“.

Zakon donesen 2015. godine predviđa da građani Kosova koji sudjeluju u stranim ratovima budu kažnjeni od 5 do 15 godina zatvora. Do 2015. se s Kosova slobodno odlazilo u ratove na Bliskom istoku, a sada je Priština, navodno, pooštrila mjere u suočvanju s ovim problemom, a stvoren je i odjel koji se bavi samo strategijom protiv terorizma, rekao je Ekrem Mustafa.

Međutim problem Kosova je druge prirode, a to je priljev kapitala i vehabijske ideologije iz Saudijske Arabije koji potkopavaju ovakve inicijative i svode ih na mrtvo slovo na papiru. Stoga, sve dok se ne riješi ovaj problem, očekivati bilo kakav pomak nabolje je nemoguće, jer ga koče moć i utjecaj vehabijske petromonrahije na europske i krhke institucije takozvane „Republike Kosovo“.

RSE / EC.Europa

Korijeni vehabijske plime u Europi su stari desetljećima i račun dolazi na naplatu

ANALIZA: Poraženi “kalifat” i Zapadni Balkan

Teroristi “kalifata” se vraćaju – Europa strahuje zbog Kosova