Nakon neuspjelog summita s takozvanom Grupom Lima, skupinom latinoameričkih zemalja koje formalno podržavaju američku politiku u Venezueli, na kojem su Kolumbija i Brazil odbili ustupiti svoj teritorij za bilo kakve vojne akcije protiv susjedne zemlje, protekli tjedan se otkrilo da su SAD dobile još nekoliko negativnih odgovora od svojih saveznika.
Prvo je Turska rekla kako neće popustiti pred američkim pritiscima i ucjenama i posao s kupnjom ruskih sustava S-400 je za Ankaru gotova stvar, a zemlja bi mogla kupiti i sustave S-500, zahtjev Washingtona su odbili i Njemačka i Francuska.
Usprkos pritisku Washingtona, njemačka kancelarka Angela Merkel je odbila zahtjev američkog potpredsjednika Mikea Pencea da pošalje njemačku flotu u Kerčki tjesnac kako bi poslala signal Moskvi, javlja Bloomberg. Prema agenciji, Francuska je također odlučila slijediti primjer Berlina, tvrdeći da bi takav potez bio “neodgovorna provokacija”.
Usprkos pritisku Washingtona, njemačka kancelarka Angela Merkel je odbila odobriti pomorske manevre njemačke vojske u “dvorištu” Rusije, koji su bili osmišljeni da izazovu ruskog predsjednika Vladimira Putina, javlja Bloomberg.
Na Konferenciji o sigurnosti u Münchenu 16. veljače je američki potpredsjednik Mike Pence pozvao je Angelu Merkel da pošalje njemačku flotu kroz Kerčki tjesnac i tako pokaže Putinu da Zapad neće odustati od pristupa tim vodama koje još uvijek smatra ukrajinskim akvatorijem.
Međutim, njemačka se čelnica usprotivila, ukazujući na neprimjeren stav predsjednika Ukrajine Petra Porošenka o ovom pitanju. Angela Merkel je izjavila da je zajedno s francuskom stranom spremna poslati konvoj kroz tjesnac, ali samo u sklopu jednokratne akcije, dok je Porošenko insistirao da to neće biti dovoljno za rješavanje problema. Prema izvorima agencija, ukrajinski predsjednik želi da se tjesnac trajno otvori i da se ruska obalna straža povuče iz područja Kerčkog tjesnaca ii mosta Francuska je inicijativu odbacila, nazvavši je “neprikladnom provokacijom”.
“Rusija je zauzela Krim 2014. i od tada kontrolira tjesnac i blokira pristup ukrajinskim lukama na Azovskom moru. Prošlog studenog je ruska flota zarobila tri ukrajinska broda koja su pokušala proći kroz Kerčki tjesnac”, podsjećaju na Bloomberg.
Neuspjeh ovog američkog plana samo je jedan od pokazatelja raskola između Europe i Sjedinjenih Država. Osim toga, američki predsjednik Donald Trump pokušava uvjeriti svoje europske saveznike da zamijene američke snage na žarištima poput Istočne Europe i Bliskog istoka.
Penceov poziv da se, nakon povlačenja Sjedinjenih Država, europske zemlje angažiraju na jamčenju stabilnosti u Siriji je također odlučno odbijen. Bloomberg podsjeća da je susret američkog potpredsjednika s Angelom Merkel održan odmah nakon njezina vatrenog govora u prilog multilateralnom svjetskom poretku.
Njemačka kancelarka je tada oštro kritizirala Trumpovu prijetnju da će nametnuti carine na njemački izvoz automobila, a obećala je i da će Njemačka povećati izdatke za obranu prema standardima NATO pakta, ali vlastitim tempom, što je izazvalo pljesak visokih dužnosnika.
Merkel je također izrazila zabrinutost zbog agresivne i koordinirane američke diplomatske kampanje u zaustavljanju izgradnje ruskog plinovoda Sjeverni tok 2. Prema izvorima bliskim njemačkoj kancelarki, te su radnje bile jedan od ključnih razloga njene oštre retorike u Münchenu.
U isto vrijeme, pitanje operacija u području Kerčkog tjesnaca je nejasno i s pravnog stajališta. U rusko-ukrajinskom sporazumu iz 2003. Azovsko je more definirano kao “unutarnje vodno područje”, što znači da za ulazak u njega, oružane snage trećih zemalja moraju dobiti pristanak i Kijeva i Moskve.
Ranije su SAD u Crno more poslale razarač “USS Donald Cook”. Tada su u Washingtonu rekli da NATO i američke snage tamo grade svoju prisutnost kako bi poslali signal Vladimiru Putinu.
“Da budem iskren, oni ne vole našu prisutnost u Crnom moru. Ali to su međunarodne vode i mi tamo možemo ploviti i letjeti”, izjavio je general Curtis Scaparrotti, šef američkog Zapovjedništva za Europu (EUCOM).
Kina i inicijativa “Jedan pojas – jedan put”
Još jedan neugodan signal za SAD stiže iz Europe, ali je vezan za kinesku inicijativu “Jedan pojas – jedan put”.
Financial Timesa je u srijedu objavio kako Italija namjerava službeno podržati kinesku inicijativu. Iako se kaže da Italija još pregovara o preliminarnom sporazumu s Kinom, Washington se već suprotstavio bilo kakvom obliku suradnje s Kinom.
Financial Times navodi kako su SAD upozorile da bi projekt mogao značajno naštetiti međunarodnom imidžu Italije, a glasnogovornika Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće Garrett Marquis rekao da je “Jedan pojas – jedan put” inicijativa “napravljena od Kine i za Kinu”.
Washington sebe vidi kao velikog brata Zapada i iritiran je nadolazećom suradnjom između svog dugogodišnjeg saveznika, Italije, sa zemljom čiji uspon želi spriječiti po svaku cijenu. To također znači da će odluka Italije u određenoj mjeri utjecati na američku politiku prema Kini, jer bi Italija postala prva zemlja unutar skupine G7 koja bi postala dio inicijative “Jedan pojas – jedan put”.
Ako Velika Britanija napusti EU, Italija je treće po veličini gospodarstvo u eurozoni, odmah nakon Njemačke i Francuske. Također je glavna zemlja na Mediteranu i ima određeni utjecaj na periferna područja. Suradnjom s Kinom, Italija može dodatno poboljšati sposobnost pomorskog prijevoza i potaknuti vezu između cijele Europe i Azije. U međuvremenu bi proizvodi “Made in Italy” imali veći pristup brzorastućem kineskom tržištu, koje može biti pokretačka snaga za posrnulo talijansko gospodarstvo.
Čini se da je Washington neraskidivo zarobljen u uvjerenju o svojoj superiornosti. Taj osjećaj neće uskoro nestati, jer je rezultat dugogodišnjeg nagomilavanja snage i propadanja. Europa bi trebala shvatiti da će, ako nastavi slijediti SAD, to biti loše i za Europu i za SAD.
Tijekom protekle godine su odnosi između Kine i zapadnih zemalja doživjeli su obrate. SAD su se uključile u opstruiranje Kine u svim aspektima, bilo da se radi o trgovini ili tehnologiji, što je zadalo težak udarac i vezama Kine i Europe.
Mnoge članice EU su američki saveznici i imaju tradicionalne obrambene veze i zajedničke sigurnosne interese. Ali ti su savezi formirani za vrijeme Hladnog rata i nisu u skladu sa zahtjevima današnje Europe i svijeta.
Europa ne bi smjela dopustiti da SAD određuje njene politike prema Kini. Ako Europa bude slijedila američki kurs i stane uz SAD u suzbijanju Kine, ona će se odreći svog položaja kao važnog stupa multilateralnog svijeta, što ne odgovara europskim interesima.
Kina cijeni podršku zemalja EU njezinoj inicijativi i nada se da će putem te platforme produbiti suradnju sa zemljama EU i onima koje nisu članice bloka. Aktivnije ulaganje Kine će pomoći Europi da se približiti vanjskom svijetu.
Sudjelovanje Kine u svijetu je u posljednjih nekoliko desetljeća prošlo nekoliko obrata. Čak i kineske privatne tvrtke kao što je Huawei doživljavaju nepravedno postupanje. No službeni stav Pekinga je da će Kina nastaviti poticati suradnju na temelju otvorenosti i uzajamne koristi. Europa će imati više koristi od svojih interakcija s Kinom i naći će svoje mjesto u XXI stoljeću.
Usanski militaristički režim se nikad neće pomiriti s gubitkom Krima. Ondje je planirana vojna baza iz koje bi stalno provocirali RF i praktički joj zatvorili ulaz na topla mora, a koja bi poslužila i kao odskočna daska za upad u RF jednoga dana kad za to budu povoljne prilike. Ta zamišljena vojna baza zapravo je bila i jedan od ključnih razloga za dovođenje na vlast u Kijevu marionetskog nacionalističkog režima. Fantastičnom akcijom Rusa u proljeće 2014, referendumom i prisajedinjenjem Krima matici zemlji (kao nakon 2. sv. rata Istre Hrvatskoj), usanskim militaristima je praktički iz usta izvađen Krim. Već je bio čak zacrtan ugovor s više usanskih tvrtki za gradnju vojnih baza-luka. Možemo si samo zamisliti koliki bijes odonda vlada u vojnim i banksterskim krugovima, koliko je lukrativnih poslova propalo. Taj bijes i mržnja prema svemu što je rusko izvire zapravo najviše zbog gubitka Krima bez kojeg je pretvaranje Ukrajine u… Čitaj više »
Američke prijetnje, sankcije, ucjene i napadno zveckanje oružjem svim svojim gospodarskim/vojnim takmacima većinom na suprotnoj strani zemaljske kugle počele su donositi željene rezultate..
Ameri s jedne strane brane europljanima surdadnju s Kinom, a s druge mole Kineze kupovati njihove GMO poljprivredne ptoizvode.
P.s, Euroazijski kontinent kao jedinstveno tržište sa zajedničkom obranom zvuči prosperitetno.
a u venecueli ambasador koji radi na državnom udaru je ipak blaža provokacija….
Neosporno je da Rusiji jako dobro ide, baš radi toga treba uduplati oprez.
Washington je dobio odgovor Ne jer su saveznici uzeli kalkulator i izračunali kako odgovor Da ne donosi nikakvu financijsku korist.
Da je bilo obratno bio bi odgovor Da i plovile bi njemacka, francuska i turska flota prema rusiji, postavljali ultimatume i dijelili plijen.
treba pridodati da je njemačka, pored ovoga talijanskog pridruživanja putu svile, dopustila svojim telekomima da koriste kinesku 5G tehnologiju. očito je da amerikanci još žive u hladnom ratu
Zaboravili ste u članku spomenuti nimalo nebitnu odluku Njemačke da neće blokirati Huawei proizvode – osim ekonomske, ta odluka ima i geostratešku težinu jer se dovodi u pitanje kralježnica vojno-obavještajne suradnje između SAD-a i Njemačke. Jer SAD ima barem jedan od dva aspekta zbog kojeg bi se mogla degenerirati suradnja sa vjernim saveznikom (a domino efekt koji Njemačka svojim utjecajem na druge, manje, europske države uzrokuje također nije zanemariv): 1) prema jednoj verziji ne može se jamčiti povjerljivi prijenos informacija bez curenja prema trećoj strani, 2) druga verzija je po meni vjerojatnija – da SAD promicanjem američke opreme zapravo zadržava kontrolu nad protokom informacija u Europi – ali ne samo nadzor nad informacijama, nego i kontrolu nad sustavima koje može po potrebi deaktivirati Ono što SAD najviše svrbi kod kineskih proizvoda najvjerojatnije je gubitak monopola nad kontrolom i back-doorovima kojima ucjenjuje i kontrolira svoje “saveznike”. CIA ima cijele odjele posvećene… Čitaj više »
Amerikanci nikako da shvate da su izgubili …..da više nisu glavni … sami su sebe porazili bahačenjem i spletkarenjem ….
I puno jače i veće imperije su pale, ova eto izdržalo 1 stoljeće i već je pri kraju. Sad ovisi kad će pasti i koga će sve povući u ponor sa sobom….
Koju flotu bi Merkel trebala poslati, tako ti svega? Pa Nijemci nemaju ništa šta se može nazvati flotom. Te njihove kozmetičke akcije sa patrolnim brodovima protiv somalskih gusara koji plove u drvenim barkama na vesla samo su priče za njemačku javnost. Ako ostavimo ekonomiju po strani, u vojnom smislu Amerika ima još samo trivijalne saveznike.
Brisselske plavuse plesu na stangi a trumpeto mlati u bubnjeve. Sve jedemo GMO, hormon meso, aditive u hrani mila majka. Bojimo se rusa teska paranoja korak do ludare. Strasno jos nam uvedu 33 spola. Strasno…
Muti Merkel ne šalje svoju flotilu jer zna kako je Tata Hićina prošla 40-ih a Micron ne šalje svoju jer zna kako je Napoleon dobio po 3.14čki’.
Krajnje je vrijeme da i USrAnci dobiju po svojoj da im se konačno pokaže gdje se teoci vežu.