Weber ne želi glasove Mađara – Orban razmišlja o stvaranju novog eurobloka sa Salvinijem

Jučer je mađarski premijer Viktor Orban priopćio kako njemački političar Manfred Weber, kojeg mnogi unaprijed vide kao nasljednika Jean-Claudea Junckera na mjestu predsjednika Europske komisije, neće dobiti podršku eurozastupnika mađarskog Fidesza, što znači da će blok europskih “narodnjaka”, demokršćana i stranaka desnog centra, morati tražiti novog kandidata.

To je posebno važno zbog izjava Webera, koji je rekao da će, ako postane predsjednik Europske komisije, praktično voditi politiku američkih neokonzervativaca i militantnog krila Demokratske stranke, kako prema Rusiji, tako i protiv aktualnih trendova u EU u kojoj uspon doživljavaju nesistemske i takozvane “populističke” stranke, koje podrivaju temelje EU i “vrijednosti liberalnog, demokratskog i slobodnog svijeta”.

Orban i Weber – Od pune potpore do javnog razlaza

U članku kojeg je jučer za Hungary Today napisala Fanni Kaszás se potvrđuje namjera premijera Viktora Orbána kako Fidesz više neće podupirati Manfreda Webera kao glavnog kandidata Europske narodne stranke (EPP). To je uslijedilo nakon što su narodnjaci u EU i Orbanov Fidesz donijeli zajedničku odluku o suspenziji članstva mađarske stranke u eurobloku, te zbog nedavne Weberove izjave na njemačkoj televiziji u kojoj je tvrdio da će odbiti mjesto predsjednika Europske komisije ako mu za to budu trebali “populistički” glasovi Fidesza.

Što god mislili o njemu, Viktor Orban je i ovaj put ostao dosljedan politici koju vodi od kada je došao na čelo Mađarske.

Fideszova podrška Weberu

U listopadu je blok Europske narodne stranka saslušao dva kandidata za mjesto čelnog čovjeka na sljedećim izborima i budućeg kandidata za čelnika Europske komisije, bivšeg finskog premijera Aleksandra Stubba, koji pripada liberalnom krilu narodnjaka, te sadašnjeg čelnika EPP Manfreda Webera, zamjenika predsjednika Kršćanske socijalne unije u Bavarskoj.

Weber je tradicionalno imao pozitivne odnose s mađarskom vladajućom strankom i samim premijerom. Međutim, on je u posljednjih nekoliko mjeseci također kritizirao mađarsku vladu za zlouporabu vlasti. Weber je tada istakao da mu strpljenje istječe i rekao da u budućim raspravama Fidesz ne može očekivati bilo kakve ustupke.

Već tada j bilo je upitno hoće li Orban i njegova stranka podržati kandidaturu bavarskog političara za najviši položaj u Europskoj komisiji. No, na kraju, nakon “jedne noći promišljanja”, Viktor Orban je konačno odlučio podržati Webera kao vodećeg kandidata Europske narodne stranke.

Međutim, svima je postalo jasno da članovi EPP i Manfred Weber nisu u lakoj situaciji. Ako bi oštro kritizirali radikale, izgubili bi desničarske birače, ali ako bi zauzeli više desničarske stavove, mogli bi riskirati da ih napuste umjereni birači koji se okreću prema političkom liberalizmu.

Weber ne treba podršku Fidesza?

Prošlog mjeseca je Manfred Weber dao izjavu za njemačku televiziju ZDF u kojem je tvrdio da će se odreći mogućnosti da postane predsjednik Europske komisije ako mu za to budu trebali glasovi Fidesza.

“Kada je riječ o budućnosti Europe, želim jasno reći da je centar dominantan. Ni lijevi ekstremisti, komunisti, ali ni desničarski ekstremisti, nacionalisti”, rekao je Weber.

Weberova izjava je uslijedila nakon zajedničke odluke o suspenziji Fidesza iz bloka Europske narodne stranke. Ukupno 190 zastupnika EPP-a je glasalo za prijedlog, a tri su glasala protiv. Imenovano je tročlano povjerenstvo za procjenu kako bi se ocijenila Fideszova provedbu uvjeta dogovorenih u prijedlogu. Osim ispunjenja ultimatuma Manfreda Webera u tri točke, odbor će također ispitati poštivanje vladavine prava u Mađarskoj i Fideszovo poštovanje vrijednosti Europske narodne stranke.

Suspenzija je održala stranačku obitelj netaknutom, a istovremeno je dala svakoj stranci priliku da priča priče o svojoj “pobjedi”. EPP je donijela ispravnu odluku jer je zadržala svoje jedinstvo, ali i u smislu da će se sada skupina moći pozabaviti izbornom kampanjom za Europski parlament kao ujedinjen blok, a Fidesz i dalje može nastaviti podržavati Manfreda Webera kao glavnog kandidata Europske narodne stranke, što je potvrdio i Orban.

U intervjuu prije dva mjeseca za Welt Am Sonntag je premijer Orban izjavio da Mađarska podržava Manfreda Webera, “velikog čovjeka”, te da bi bilo dobro za Europu ako bi bavarski političar predvodio Europsku komisiju, te da će podržati Webera do samog kraja, unatoč tome što drugi čine sve što mogu da ga zamijene s drugim političarem kao predsjednika Europske komisije.

Na pitanje o nedavnim člancima u provladinim mađarskim medijima koji  kritiziraju  predsjednika EPP Josepha Daula i vođu bloka Manfreda Webera, Gergely Gulyás je rekao da, iako je u bloku postojalo neslaganje, Fidesz nikada nije osobno kritizirao glavnog kandidata EPP-a.

Fidesz povlači podršku

Ipak, jučer je premijer Orban priopćio kako “mađarska vlada i čelnik” ne mogu podržati Manfreda Webera za predsjedničkog kandidata Europske komisije, koji tvrdi da ne želi glas Mađarske.

Budimpešta trenutno niti jednog kandidata u predsjedničkoj kampanji za Europsku komisiju ne smatra prikladnim. Premijer Orban je kazao kako Mađarska “traži odgovarajućeg kandidata”, te dodao kako se može očekivati kompliciran niz pregovora prije izbora predsjednika.

Orban je rekao da su “promigracijske snage”, koje uključuju ljevicu i većinu u Europskoj narodnoj stranci, snažne, ali bi porast “antimigracijskih” snaga desnog krila EPP i stranaka na desnici strani stvorio “uravnoteženiju situaciju”.

Međutim, neki su istaknuli da vlada i Fidesz nisu isto. Weber nije govorio o “mađarskim glasovima”, on je samo odbio prihvatiti predsjedništvo koje bi osvojio glasovima Fidesza, stoga se pokušava stvoriti privid kako Weber nije rekao da ne želi podršku mađarske vlade i glasove Mađara.

Ipak, Fidesz ima većinu u parlamentu, formirao je vladu koja predstavlja Mađare na međunarodnoj sceni, tako da je odbacivanje Fidesza jednako odbacivanju Mađara, piše Hungary Post.

Što je sljedeće?

Važno je imati na umu da je konačna odluka Fideszovog mjesta u bloku EPP odgođena samo zbog suspenzije stranke. Orban je potvrdio da je mjesto Fidesza još uvijek upitno.

“Napravili smo odgovarajuću, privremenu odluku, ali nismo ništa riješili. Nakon izbora možemo slobodno odlučivati o uvjetima našeg budućeg odnosa”, rekao je Viktor Orban.

Orban je rekao da će Fidesz, ako bude imao pravo na svoje stavove unutar EPP u vezi strateških pitanja, ostati u grupi. No, kazao je, ako EPP “postane netolerantan, onda ćemo, naravno, morati naći svoje mjesto negdje drugdje”.

Mađarski premijer je naglasio da će Fidesz odgoditi donošenje odluke o članstvu u Europskoj narodnoj stranci sve do izbora za Europski parlament.

“Zbog toga stranka nije nazočila političkom sastanku kojeg je nedavno sazvao zamjenik talijanskog premijera Matteo Salvini, jer Fidesz ne želi napustiti EPP, a da ne zna ishod izbora”, rekao je Orban.

Manfred Weber ne treba Mađare – Gdje je problem? Ni Orban i Mađari ne trebaju njega

Sada se stvorila situacija da Manfred Weber više treba Orbana i Fidesz, nego Mađari njega. Naime, odmah po objavi ove vijesti je isti mađarski list objavio kako je Matteo Salvini, talijanski ministar unutarnjih poslova i predsjednik vladajuće Lige, završio posjet Mađarskoj. Iako je službeni cilj posjeta bio potvrditi suradnju u zaštiti granica između dviju zemalja, dvojica čelnika su se očito usredotočila na ono što dolazi nakon europskih parlamentarnih izbora. Dok Fidesz još uvijek nije službeno napustio Europsku narodnu stranku, komunikacija je nagovijestila potencijalni raskid. EPP se ne želi otvoriti “radikalnim desničarskim strankama”, a Fidesz ne namjerava oblikovati politiku s europskim “ljevičarima”, liberalima i zelenima.

Suradnja Orbána i Salvinija može imati vrlo zanimljive posljedice. Mađarski premijer je s pravom istaknuo da europska desnica koja se ne bori protiv migracija ne može postati jača ako je ne podrži velika zapadnoeuropska zemlja. To bi moglo biti moguće u Rimu, gdje je Liga udvostručila potporu i sada je podržava preko 30% birača. Zajedno s drugim desničarskim strankama, Salvini bi s prijevremenim izborima mogao formirati vladu u kojoj bi bio vodeća snaga. Time bi preuzeo ulogu Demokršćanske stranke, koja je dominirala političkom scenom u Italiji desetljećima nakon Drugog svjetskog rata do sredine 90-ih.

Ako se to dogodi, nepokolebljiva lojalnost prema Bruxellesu i većim integracijskim procesima bit će dovedena u pitanje.

Do uvođenja eura, Italija je bila vatreni zagovornik integracija. Gotovo pola stoljeća od rata je ekonomski razvoj Italije bio obećavajući, unatoč nekim slabim točkama njegova sustava. Od tada, dijelom kao posljedica problema prilagodbe vezanih uz zajedničku valutu, ekonomski položaj Italije je oslabio. Posljednjih dvadeset godina zemlja zaostaje za sjevernom regijom EU i nakupili su se brojni strukturni, ekonomski i socijalni problemi. Osim toga, migracijski val 2015. je ozbiljno pogodio potpuno nepripremljeno talijansko društvo, uzrokujući frustracije među ljudima i politici. To je možda objašnjenje za sve veću popularnost Salvinija.

Orbán ima nekoliko zajedničkih točaka sa Salvinijem. Prvo se slažu oko problema migracija, ali i oko obrane nacionalnih država koje se protive federalističkim ambicijama birokrata u Bruxellesu.

Ako bi Višegradska skupina, kojoj bi se pridružila Italija, formirala blok od oko 120 milijuna stanovnika, francusko-njemačka osovina bilo bi daleko teže kontrolirala države Beneluxa, a možda i Skandinavce.

Orbanova strategija je jasna. Želio bi uspostaviti savez s državama članicama EU na jugu i istoku koje se osjećaju neuspješne ili ugnjetavane od strane Bruxellesa, ili oboje. Za sada, Grčka i Španjolska ne dolaze u obzir zbog vladavine jakih ljevičarskih stranaka, ali to se lako može promijeniti.

Ovaj antifederalni europski dio bi se mogao sastojati od talijanske Lige, mađarskog Fidesza, španjolskog Voxa, njemačkog AfD-a, austrijske Slobodarske stranke, francuskog Nacionalnog okupljanja kojeg vodi Marine Le Pen i nekih drugih, manjih europskih stranaka. U ovom trenutku nije jasno hoće li se poljska vladajuća stranka Kaczynskog pridružiti bloku, jer ima potpuno različito tumačenje uloge Rusije u Europi. Dok navedene stranke ne vide prijetnju iz Moskve, poljska stranka Pravo i pravda gotovo svakodnevno upozorava na “rusku prijetnju” i moguću “agresiju s istoka”, stoga je teško da se mogu složiti oko ovog krucijalnog pitanja.

Primarno pitanje jeste je li analiza Orbana o europskim problemima i rješenjima točna. Ako je u krivu, sadašnji val uspona desnice će biti samo epizoda. Ako je u pravu, što je sada opće uvjerenje, puno više nego prije nekoliko godina, još uvijek mu predstoji zadatak uvjeravanja europskih građana i političara. Još važnije, pravilna dijagnoza nikada u povijesti nije bila automatsko jamstvo za uspjeh. Čini se da, barem prema pisanju provladinog mađarskog lista, Viktor Orban planira savez koji će biti jači od Europske narodne stranke, što bi sigurno donijelo radikalne promjene Europi.

Hungary Today