WikiLeaks puni 15 godina dok je osnivač Assange iza rešetaka kao prijetnja moćnicima

WikiLeaks obilježava svoju petnaestu godišnjicu dok je osnivač Julian Assange u zatvoru u Velikoj Britaniji gdje čeka rješenje američkog apela za njegovo izručenje Sjedinjenim Državama, gdje bi se suočio sa 175 godina zatvora zbog otkrivanja povjerljivih podataka.

WikiLeaks je Assange osnovao 4. oktobra 2006. godine, ali je postao poznat 2010. godine kada je počeo opsežno objavljivati povjerljive podatke vlada, posebno iz SAD.

Assange je uhapšen u Londonu 2019. godine zbog kršenja kaucije 2012. godine, a prijeti mu kazna bez presedana po optužbama za špijunažu. Apel američke vlade da bude izručen bit će razmatran 27. i 28. oktobra.

Bivši tehnički direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost i ugledni uzbunjivač SAD William Binney vjeruje da pokušaj da se Assange zatvori i ućutka do kraja života odražava bijes i mržnju SAD i drugih velikih vlada zbog uspjeha njegovih operacija.

“Oni [vlade] moraju po svaku cijenu ućutkati WikiLeaks u razotkrivanju zločina koje čine”, rekao je Binney. “Oni proglašavaju svoju istinu kao jedinu istinu. Prava istina je sada zločin.”

Kada vlade i njihove obavještajne agencije, dodao je, kontrolišu vodeće medije, ciljaju na druge koji pokušavaju otkriti istinu u javnosti.

“Ovo je svjetski napor da se manipuliše populacijom da uradi ono što joj se kaže”, rekao je Binney.

Najveća dostignuća

WikiLeaks je postao najpoznatiji poslije otkrivanja kršenja ljudskih prava od strane Sjedinjenih Država u Avganistanu i Iraku, zajedno sa neobjavljenim ubistvima civila. Međutim, od tada je stranica otkrila i tajne drugih vlada i korporacija širom svijeta.

Coleen Rowley, bivša specijalna agentica FBI i uzbunjivač godine časopisa Time, vidi WikiLeaks kao najbolju platformu u savremenom vremenu za poštene zvaničnike u vladama širom svijeta da razotkriju zločine i zloupotrebe od strane elite.

“Mislim da je najvažnije dostignuće WikiLeaksa bilo stvaranje načina kojim su pošteni i pristojni podređeni mogli anonimno razmjenjivati informacije o ilegalnim ili opasnim radnjama moćnih elita koje profitiraju”, rekla je Rowley.

Da je WikiLeaks postojao 2000. i 2001. godine, “postojali bi pristojni državni službenici koji bi podijelili svoja otkrića sa javnošću koja su mogla spriječiti terorističke napade 11. septembra” koji su odnijeli skoro 3.000 života, rekla je Rowley.

Nažalost, dodala je ona, korumpirani vojno-industrijski kompleks, kao i Big Pharma i drugi profiteri uskoro su pronašli načine da povrate kontrolu nad medijima kako bi spriječili da bilo kakva istina procuri o njihovim podlim aktivnostima.

“Masovni nadzor i drakonsko gonjenje uzbunjivača i izvještača/izdavača, masovna cenzura i ekstremna upotreba ispiranja mozga putem propagande zasnovane na emocijama iz korumpiranih, ugrađenih medija skoro su okončali svu nezavisnost i poštenje koje su ikada postojale u Fourth Estate”, rekla je ona.

Globalna mirovna aktivistkinja dr Helen Caldicott, osnivačica i bivša šefica Ljekari za društvenu odgovornost, dobitnika Nobelove nagrade za mir, rekla je da je Assange iskoristio svoju tehničku stručnost za isticanje slobodarskog cilja širom svijeta.

Kada je Assange bio mali, objasnila je, majka ga je vodila na neka od Caldicottinih antinuklearnih predavanja u Australiji. Ubrzajmo do 2021. godine, dodala je, i pogledajte Assangeov uticaj na svjetske stvari. Caldicott je rekla da je on razotkrio organizacije objavljivanjem njihovih tajnih dokumenata koji, po njima, “nikada nisu trebali ugledati svjetlo dana”.

“Ono što smo naučili o unutrašnjem radu CIA, NSA i brojnih drugih organizacija pomoglo je mnogima od nas da shvate svjetsku dinamiku koja se odvija iza naših leđa i navodno u potpunoj tajnosti”, rekla je Caldicott.

Nedavna otkrića da su CIA i najviši zvaničnici Trumpove administracije ozbiljno razmatrali otmicu ili čak ubistvo Assangea bili su u skladu s tim kako ih je njegov neustrašivi integritet razotkrio i razbjesnio, primijetila je Caldicott.

Profesor sa Emerita, Pravnog fakulteta Thomas Jefferson i bivša predsjednica Nacionalnog saveza advokata Marjorie Cohn dodala je da je od kritičnog značaja razumijevanje WikiLeaksovih objavljivanja ratnih zločina za period 2010-2011 koje su Sjedinjene Države počinile u Iraku, Avganistanu i Gvantanamu.

Objavljivanje alata za hakovanje CIA poznatih pod imenom „Trezor 7“ izazvalo je gnjev bivšeg direktora CIA Mike Pompea, koji je WikiLeaks nazvao „nedržavnom neprijateljskom obavještajnom službom“, rekla je Cohn.

“Ali nadamo se da će nedavna otkrića Pompeovih prijetnji Assangeu osvijetliti opasnosti koje nacionalna sigurnost predstavlja po istraživačko novinarstvo”, dodala je Cohn.