Yellen želi da se zamrznuta ruska imovina da Ukrajini

Sjedinjene Države i njihovi saveznici zamrznuli su 300 milijardi dolara ruske imovine, a ministrica financija Janet Yellen želi ih otključati i dati navedena nepokretna sredstva ruske središnje banke Ukrajini.

“Nužno je i hitno da naša koalicija pronađe način da oslobodi vrijednost ove imobilizirane imovine kako bi podržala kontinuirani otpor Ukrajine i dugoročnu obnovu”, rekla je Yellen u Brazilu, tijekom sastanka Grupe sedam zemalja ovog tjedna, prema Associated Pressu. Dodala je da postoji snažan međunarodni pravni, ekonomski i moralni razlog za napredak. “To bi bio odlučujući odgovor na rusku prijetnju bez presedana globalnoj stabilnosti”, dodala je Yellen. Ultraljevičarska ideja o izravnoj krađi novca za financiranje bitke Ukrajine s Rusijom mogla bi biti pokušaj administracije da nastavi rat usprkos zaustavljenom prijedlogu zakona o inozemnoj pomoći koji iznosi 60 milijardi dolara u Kongresu.

Te su milijarde ostale neiskorištene dok rat traje, sada u svojoj trećoj godini, dok dužnosnici iz više zemalja raspravljaju o zakonitosti slanja novca u Ukrajinu. Više od dvije trećine imobiliziranih sredstava ruske središnje banke nalazi se u Europskoj uniji. Korištenje sredstava za pomoć Ukrajini “jasno bi stavilo do znanja da Rusija ne može pobijediti produžavanjem rata i potaknulo bi je da sjedne za stol u pregovorima o pravednom miru s Ukrajinom”, rekla je ministrica financija.

Također je inzistirala na tome da je “krajnje malo vjerojatno” da bi korištenje zamrznutih sredstava naštetilo položaju dolara u globalnom gospodarstvu, “posebno s obzirom na jedinstvenost situacije u kojoj Rusija drsko krši međunarodne norme. Realno, nema alternative dolaru, euru i jen”, rekla je dalje.

U međuvremenu, glasnogovornik za nacionalnu sigurnost predsjednika Joea Bidena John Kirby rekao je na brifingu za novinare u Bijeloj kući u utorak da i dalje vjeruju da Rusija treba biti odgovorna za štetu nanesenu Ukrajini “istraživanjem mogućnosti korištenja te zamrznute imovine”. “Još uvijek trebamo više zakonodavnih ovlasti iz Kongresa kako bismo potrošili imobilizirana sredstva i moramo imati naše koalicijske partnere koji će nas pratiti”, rekao je.

Štoviše, dvostranački zakon pod nazivom “Zakon o ponovnoj izgradnji ekonomskog prosperiteta i mogućnosti za Ukrajince” kruži Washingtonom. Navodno bi koristio imovinu oduzetu od Ruske središnje banke i drugu državnu imovinu za Ukrajinu. Vodeći zastupnici pokušali su to progurati kao način pomoći u pružanju pomoći Ukrajini, ali od tada nije krenulo naprijed.

Yellenin poziv je destruktivan, čini sredstva podložnima političkom utjecaju, reagira ruski šef financija

Kao odgovor na komentare Yellen na tiskovnoj konferenciji u Sao Paulu, ruski ministar financija Anton Siluanov rekao je da bi plan mogao biti “destruktivan” jer čini rezerve zemalja osjetljivima na političke odluke. Rusija može odgovoriti “jer smo s naše strane zamrznuli pozamašnu količinu strane imovine”, uvjeravao je ministar financija u intervjuu na G-20. Siluanov je također rekao da narativ Zapada o zamrzavanju imovine potkopava “povjerenje u rezervne valute”.

Štoviše, rasprave o korištenju ruske imovine intenzivirale su se kako snage predsjednika Vladimira Putina jačaju na bojnom polju. Prema izvješću Bloomberga, SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo guraju saveznike G-7 da odmah zaplijene imovinu središnje banke, ali europske članice skupine, posebno Francuska i Njemačka, trenutno se protive tom potezu zbog pravnih razloga i zabrinutosti da bi to moglo naštetiti stabilnosti eura i postaviti opasan presedan.

Ipak, zemlje G-7 raspravljaju o opcijama. Među idejama o kojima se raspravlja je korištenje sredstava kao kolaterala za podizanje duga ili kao jamstva za zajmove. Europska unija polako napreduje u pogledu planova da se barem primijeni porez na iznenadni prihod na dobit ostvarenu imobiliziranim sredstvima. Prošle su godine fondovi omogućili dobit od 4,4 milijarde eura.

Brazil je ovog mjeseca započeo svoje predsjedanje Grupom 20 zemalja, a ministri financija sastali su se ovaj tjedan. Teme za raspravu uključuju smanjenje siromaštva, klimatske promjene i ratove u Pojasu Gaze i Ukrajini. Čelnici G20 trebali bi se okupiti na summitu u Riju od 18. do 19. studenog.