U Rusiji već neko vrijeme traju rasprave treba li ili ne posmrtne ostatke Vladimira Iljiča Lenjina ukloniti iz mauzoleja i ”sahraniti ga po drugi put”. Naravno, one nisu žučne i primitivne kao u nas, kada se govori o liku i djelu maršala Josipa Broza Tita i trebaju li ili ne ulice i trgovi nositi njegovo ime.
Ova tema se povremeno pokušava otvoriti, a za neke je pravo vrijeme da se o tome odluči na stogodišnjicu ”Oktobarske revolucije”. No, Putin ima vrlo razuman stav o ovo pitanju.
Prvo, tijelo Lenjina u mauzoleju nikome ne smeta i to je mjesto gdje iz cijele Rusije još uvijek dolaze ljudi koji odaju počast vođi revolucije iz 1917.
Da Putin donese takvu odluku ili da od Državne Dume zatraži da se izjasni o ovom pitanju, došlo bi do velikih podjela u ruskom društvu.
Lider ruskih komunista, Genadij Zjuganov, rekao je kako razumije stav Putina, koji je u više navrata odbio podržati prijedlog za ukop Lenjina i da se dira u mauzolej vođe revolucije na Crvenom trgu. Vladimir Putin u 18 godina niti jednom nije predložio uklanjanje Lenjinovog balzamiranog tijela iz mauzoleja i uvijek je odgovarao kao kada je o tome govorio posljednji put u siječnju prošle godine:
”Što se tiče ponovne sahrane Lenjina i drugih pitanja ove vrste, mislim da takvim pitanjima trebamo pažljivo pristupiti i ne poduzimati nikakve korake koji bi podijelili naše društvo. Naprotiv, potrebno je činiti sve na našem ujedinjenju. To je najvažnija stvar.”
U prosincu 2012. godine je u odgovor na slično pitanje i potrebi da se Lenjinovo tijelo sahrani u zemlju, jer, kažu, ”nije pokopan prema pravoslavnoj tradiciji”, Putin je rekao:
”Kažu da nije pokopan prema tradiciji. Otiđite u samostan, na planinu Atos, gdje su relikvije svetaca. One tamo nisu u smislu komunističke tradicije. Je li to ispravno? Ne, to je bilo u skladu s tradicijama tog vremena”, komentirao je Putin različite vrste ”tradicije”.
Govoreći na forumu mladih, predsjednik Komunističke partije Rusije, Genadij Zjuganov, rekao je kako mu je ruski predsjednik Vladimir Putin obećao da neće dopustiti ponovni ukop Vladimira Lenjina i sovjetskih vođa koji su pokopani u blizini zidina Kremlja. On je na sastanku s predsjednikom raspravljao o pitanjima ponovnih ukapanja.
Prema Zjuganovu, pod zidine Kremlja se ljudi pokapaju stoljećima. Neki su sahranjeni u katedralama Kremlj, uglavnom bivši vladari carstva i njihove obitelji.
Osim toga, ispod zidina Kremlja je pokopano više od 400 sovjetskih partijskih vođa i drugi zaslužni ljudi, kao što su Jurij Gagarin i akademici Igor Kurčatov i Sergej Koroljev.
Osim toga, zakon nalaže da za ponovni ukop treba imati suglasnost obitelji i rodbine. Zjuganov je ispitao rođake nekih od njih, kao što su obitelji maršala Žukova, Vasilevskog i Rokosovskog. Svi su se protivili njihovoj ekshumaciji i ponovnom ukopu na nekom drugom mjestu.
Na sastanku s predsjednikom je Zjuganov rekao svoj stav Putinu i dobio je odgovor.
”Dok ja sjedim ovdje, nikakvog barbarizma na Crvenom trgu neće biti”, komentirajući pitanje o ukopu Lenjinova tijela je, prema izjavi Zjuganova, rekao Vladimir Putin,
Pretpostavimo da je riječ ”barbarizam” dodao sam Zjuganov, ali to ništa ne mijenja.
Osim toga, danas dirati Lenjinove ostatke i sahranjivati ih po pravoslavnom običaju, možda u nekoj crkvu, dva metra ispod razine tla, bilo bi apsurdno.
No, vraćajući se na važnije pitanje, osobni stav Vladimira Putina kao čovjeka o ponovnom ukopu ostataka Vladimira Uljanova i nije posebno značajan. Putin je svjestan da je to prvorazredno političko pitanje, štoviše, ideološko i vjersko pitanje i ono mora biti riješeno isključivo vodeći se javnim interesom. Sve ostalo nije važno, posebno ne zadovoljiti određenu skupinu ljudi, koja nema nikakva prava da o tome odlučuje.
U ovom slučaju Putin mora djelovati ne samo kao jamac Ustava, nego i nacionalnog jedinstva.
Prema anketama, društvo je podijeljeno o ovom pitanju, iako dominiraju pristaše ukopa. Prema jednom istraživanju, jedna trećina ruskih državljana smatra da se Lenjina ne treba dirati, trećina je u korist da se njegovi ostaci pokopaju u zemlju, ali u pod zidine Kremlja, a tek manjina je zato da ga se pokopa na groblju Volkov.
Prema drugoj anketi, 36 posto ispitanika želi da ga se zakopa u najkraćem mogućem roku, 24 posto predlaže da se pričeka dok ”prođu” generacije kojima nešto znači, a ostali žele da Lenjin ostane u mauzoleju. Ove se ljude nikako ne može ignorirati i njihove stavove treba poštivati.
Čak je i voditelj Odjela za vanjske poslove Ruske pravoslavne crkve, mitropolit Hilarion, koji je ranije stalno ukazivao na potrebu uklanjanja Lenjina iz mauzoleja, sada izjavio ”kako treba pričekati trenutak kada se oko tog pitanja u društvu postigne puni konsenzus”.
Ljevica, uključujući komuniste, vjeruju u oživljavanje komunističkih ideja i da će Lenjinove ideje ponovno biti vodilja za većinu ljudi u Rusiji. Pomiriti militantni Lenjinov ateizam s Crkvom je, naravno, nemoguće, ali se možete na miru ostaviti njegovo tijelo.
Lenjin je, bez sumnje, jedna od najznačajnijih pojava u ruskoj i svjetskoj povijesti, bilo da ga se gleda kao heroja ili negativca. Ideje za koje se borio nisu umrle ni nakon njegove smrti i jako dugo vremena će biti važan dio ideoloških i političkih bitaka.
Simbolika Lenjinova ukopa za dio Rusa može biti i privlačna, ali bi to označilo odricanje Crvenog trga i sovjetskog razdoblja ruske povijesti, što Putin nikako ne želi i mnoge zbunjuje sa svojim stavom.
Ogorčeni antilenjinisti ne razumiju da je bolje da ”mrtvi pokapaju svoje mrtve”. Naime, da se Rusija danas odrekne i zaboravi ono što se dogodilo prije stotinu godina i okrene sve naopako, ta bi previranja iskoristio netko drugi, koji bi Rusiji ”poklonio” još jednu veliku i strašnu revoluciju.
To je ono što ne razumiju naši ”političari”, kojima je najveći doseg u ”političkom programu” promijena imena ulica i trgova. Njihova uskogrudnost i želja za nametanjem vlastitih stavova većini, manjini, ili određenom dijelu društva, stvaraju podjele koje mogu imati dalekosežne posljedice. Štoviše, dijeleći društvo na dva suprotstavljena tabora, oni tvrde da čine iz domoljubnih pobuda. Svaki daljnji komentar na ovu temu je suvišan, a kako riješiti pitanja oko kojih se dijeli društvo trebali bi se služiti ruskim iskustvom.
Putin je komunist, liberal, konzervativac ili nešto četvrto?
U svojoj poruci u Saveznoj skupštini 2014. godine, na dan 20. obljetnice ruskog Ustava, predsjednik Vladimir Putin je čvrsto branio konzervativne vrijednosti kojima će se Rusija moći oduprijeti eroziji moralnih standarda koja dolazi sa Zapada. Putin je tada citirao filozofa Berdjajeva, koji je rekao ”kako smisao konzervativizma nije spriječiti društvo da ide prema naprijed i prema gore, nego da spriječi povratak natrag i dolje u kaotični mrak”.
Dakle, suština konzervativizma nije u suprotnosti s napretkom, nego potiče selektivnost, nužnu za razvoj koji je neodvojiv od duhovnih i moralnih ciljeva, koji u suprotni liberalnom razumijevanju napretka i razvoja.
Prema riječima Vladimira Putina, danas su u mnogim zemljama revidirane norme morala i etike, a društvo ne samo da mora pristati na istovjetnost različitih političkih stavova i ideja, nego priznati I istovrijednost dobra i zla, što je kršenje suštine demokracije.
”U svijetu se sve više i više ljudi slaže s ruskim stavom o očuvanju tradicionalnih vrijednosti, jačanju tradicionalne obitelji, očuvanje životnih vrijednosti, ne samo fizičkih, već i duhovnih. Naravno, to je konzervativan stav”, rekao je Putin.
Međutim, prije govora je na sastanku s novinarima Putin bio zamoljen da pojasni svoje političko opredjeljenje.
”Govoreći o političkoj filozofiji, može se reći da je vaša politička filozofija tajna. Ja bih Vas pitao jeste li Vi konzervativac, marksist, liberal, pragmatičar? Tko ste Vi i koja je vaša politička filozofija?”, pitao je jedan od novinara.
Putin se definirao kao pragmatičar s nekim konzervativnim stavovima.
”Ja sam uvijek polazio od današnjice i stvarnosti do onoga što se dogodilo u dalekoj i bližoj prošlosti, i pokušavao ove događaje i iskustva projicirati na blisku, srednjoročnu i dugoročnu budućnost. Što je to? Pragmatičan pristup ili konzervativan?”, odgovorio je Putin.
I jedno i drugo, ali pragmatizam isključuje ideologiju, što je vidljivo u odluci oko prijepora po pitanju ukopa posmrtnih ostataka Lenjina. U ovom je slučaju najvažnije očuvati jedinstvo ruskog društva, čak i ako iz nekih krugova, prije svega monarhističkih, budu dolazile optužbe ”kako je Putin u dubini duše komunist, marksist i da mu je to ostalo u genima još dok je služio za KGB”.
Nema sumnje da je postupio najbolje što je mogao. Liberalna ideologija ne zna za pragmatizam, jer smatra da predstavlja cijeli svijet i onda ge počinje mijenjati onako kako misli da bi čovjek i društvo trebali izgledati.
U ideološkom smislu, liberalizam danas ima dominantnu poziciju, jer živimo u uvjetima koji ne nastaju spontano, nego ih je netko takvima stvorio. Dakle, biti pragmatično konzervativan u svijetu u kojem vrijede silom nametnuti liberalni zakoni je jako teško. Putin je pokazao da je to moguće, iako nitko ne može predvidjeti koliko vremena će to trajati.
On to zna i priprema se za odlazak. Možda ne sljedeće godine, ali 2025. sigurno. Do tada sa svojim suradnicima mora izgraditi čvrsto i ujedinjeno društvo i s tom se zadaćom nosi savršeno. Ranije je spriječio da Rusija propadne kao država i da očuva neovisnost.
Priča o Lenjinu je samo znak da je Vladimiru Putinu glavni cilj da Rusija ne nestane, a može opstati samo ako se u zemlji svi osjećaju ravnopravnim članovima ruskog društva. Kad se to postigne, onda nije važno tko će biti njegov nasljednik.
Lenjinom mauzolej nije stvar Lenjina, jer je on ubrzo nakon revolucije umro, nego simbol doba kojeg se Rusija nikada neće odreći. Tako i Tito, kao čovjek,, nije on Isus pa da treba stvarati religiju, nego simbol vremena, kojeg se ne smijemo odreći. Iz sve pozitivne i negativne stvari koje je učinio.. Kinezi se ne odriču Mao Ce Tunga. No ključno je da je za Putina to pitanje zatvoreno, jer dijeli javnost, a kad se javnost podijeli zavlada treći. Što je u nas slučaj. Tko god forsira te teme, ide na ruku onima koji žele vladati prostorom bivše Jugoslavije, što je konkretno sada aktualno u RH. Ali ni drugi nisu iznimke. Zaključak – Mi nemamo državnika kao Rusi, nego papke bez plana i programa kako očuvati domovine i narode.
Rusi, dobro upamtite Vladimira Vladimirovica, jer slijedeceg drzavnika ovakvog kapaciteta necete dugo imati.
Admin: komentar obrisan
Hvala adminu sto je maknuo onu muku.
Razlika je kad netko ima jedan kip ili kad ima petsto kipova, to mnogo govori o karakteru i sklonostima nekog naroda, a naravno i o odnosima u pojedinim vremenima. Kipove bi trebalo raditi po zaslugama a ne po ideologiji ili naređenjima.
Ti si, sonny, ocito iz lumpenproleterske porodice. Odaju te prostacki, siromasan recnik i vulgarno vaspitanje. Za tebe je proletetska klasa, koju pominjes, elita i moralna i intelektualna. Mnogi ipak evoluiraju, pokusaj i ti.
Sama cinjenica da su Trockog i Lenjina financirali zapadni bankara je dovoljno da se razumije kakve su paklene namjere imali ………. financirali su ti isti bankara i nacizam, hitlera …………….. standardno ponasanje bankara lesinara, uvijek ce dobiti bez obzira koja stran pobjedila ……………… preko leseva miljun mrtvih …………..
Lenjinom mauzolej je potvrda da Rusija nazalost jos uvijek nije slobodna zemlja.
Šteta što mi u RH nemamo na vlasti mudre ljude poput Putina… ali ima nade, naći će se i neki “hrvatski Putin” kad nas bude kao Rusa 😉
Putin je racionalna osoba koja ne gleda svijet kroz prizmu ideologije.
Ali je za razliku od Putina hrvatska Barbara napravila barbarski cin uklanjanjem Titove biste iz predsjednickih dvora odmah po uselenju.I ona sda putuje Putinu da mu da savijet kako to pitanje rijesiti.
Kulinda ce i u Rusiji usvome stilu prosipati hrpe bisernih GLUPOSTI. Dajte vise toj zeni oduzmite pasos i putovnicu i zabranite joj da putuje po svijetu te joj stavite joj lokot – katanac na labrnju.