Iako još uvijek zaostaje za Joeom Bidenom, predsjednik polako zatvara jaz između sebe i protukandidata. Jasno je kako će način na koji se pandemija odvija tijekom sljedećih nekoliko mjeseci biti ključ koji će odlučiti rezultate izbora.
Ako je vjerovati prevladavajućoj medijskoj narativi, postupanje predsjednika Trumpa ili pogrešan ”odnos” s pandemijom, dovelo je do toga da su se Trumpove mogućnosti za ponovni izbor drastično smanjile. Predsjednik ne može održavati mitinge, nije uspio pronaći skladnu i učinkovitu liniju napada protiv Joea Bidena, a glasovanje počinje za koji mjesec.
Ali širi pogled na ono kako stvari stoje zapravo ukazuje na to da se utrka tek zahuktala i da je daleko od kraja.
Bidenovo nacionalno vodstvo na anketama početkom srpnja iznosilo je 9,6 posto. Sada se malo smanjio i to na 8,3 posto. Stvari su se također okrenule u pogledu novčanih uloga. Predsjednikova kampanja i Republikanski nacionalni odbor izvijestili su da su u srpnju prikupili 165 milijuna dolara, u usporedbi sa 140 milijuna dolara kampanje Joea Bidena i Demokratskog nacionalnog odbora, prekidajući tako dvomjesečne izravne prednosti koje je Biden održavao ranije. RNC je naveo da je ukupni mjesečni iznos smanjen u svakome mjesecu, još od 2016.
Podaci anketiranja sugeriraju da se jaz smanjio u takozvanim ”državama koje se ljuljaju”. Nakon pada u Georgiji tijekom cijele godine, Biden je sredinom srpnja razvio blagu prednost, dosegnuvši vrhunac od 1,8 posto. No to vodstvo sada je nestalo, čime je Trump ponovno vratio malenu prednost koju je imao u toj državi. Slično tome, nakon što je cijelu godinu bio na tragu Trumpa u Iowi, Biden je potkraj lipnja dobio minimalnu prednost; ali krajem srpnja ta je prednost nestala, a Trump je sada djelomično vratio vodeću poziciju, na temelju podataka anketa.
U obično konzervativnoj državi Missouri, podrška Bidenu se sredinom srpnja povećala za jako velik postotak, registrirajući tako 45 posto podrške Bidenu, nasuprot predsjednikovih 47 posto. No od tada do danas, Trump je i u toj državi povećao prednost, s 2 na 6 posto u odnosu na Bidena.
Kroz lipanj i srpanj, Biden je ostvario 2,5 posto prednosti nad Trumpom u državi Ohio, državi koja se općenito smatrala republikanskom utvrdom. Krajem srpnja i početkom kolovoza, slabašno Bidenovo vodstvo sada je preraslo u pat poziciju.
U Wisconsinu, gdje je Trump veći dio godine vodio, Biden je na proljeće preuzeo malenu prednost, koja se krajem lipnja povećala na gotovo 10 posto. Otada je prednost pomalo slabila, da bi u posljednjih dva tjedna ona iznosima 6,6 posto.
Na Floridi je Trump u travnju i svibnju bio u prosjeku za 2,5 posto iza Bidena. Nakon što je drugi val koronavirusa prošao kroz državu, vodstvo se povećalo na šest ili sedam posto, dosegnuvši vrhunac od 7,6 posto krajem srpnja. Iako Trump još uvijek ima dosta toga za nadoknaditi, utrka je već pokazala neke pokazatelje izjednačavanja, s time da Bidenovo vodstvo sada iznosi 5,8 posto. Ovo može izgledati kao značajan deficit koji treba nadoknaditi, ali s obzirom na to da je Florida 1-2 mjeseca bila žarišna točka širenja virusa u SAD-u i s obzirom na je pandemija pokazala znakove popuštanja, što bi moglo dovesti do toga da lokalno gospodarstvo pokaže znakove oporavka, Trumpov zaostatak je sve, samo ne nenadoknadiv.
Trumpova ocjena odobravanja je niska, ali to ne mora nužno značiti da mu je predodređen poraz. Uspio je u prosjeku popraviti svoj prosjek za osam bodova već u svibnju, kada je njegova ocjena odobravanja, kao što je to bio slučaj u većem dijelu njegovog predsjedništva, bila niska, prebivajući na vrlo niskom postotku; oko 42-43 posto. To znači da su agencije za klađenje osjećale kako bi Trump mogao pobijediti s tako niskom ocjenom odobravanja, vjerojatno zato što je pobijedio i 2016. godine, kada je njegova popularnost bila samo neznatno veća. Djelomično je to posljedica činjenice da ima bolje izglede za pobjedu u državama koje se bore za odlučivanje u pogledu izbornog kolegija.
Mediji neprestano i sve više navode kako su Trumpovi rezultati ankete sve lošiji i da padaju, ali pomniji pogled otkriva da je u prosjeku na temelju anketa samo u mjesecu kada je kriza bila na vrhuncu, njegov rejting pao na 40 posto, odnosno da je samo tada ostvario rejting koji je nekoliko bodova niži od njegovog prosjeka. U prošlom tjednu pokazao je, po prvi put, vrlo skroman pomak u broju bodova. Slično tome, razdioba u njegovoj ocjeni odobravanja / neodobravanja možda je dosegla vrhunac prije nekoliko tjedana, kada je dosegla omjer od 40 posto odobravanja i 56 posto neodobravanja, no ti se rezultati i dalje mijenjaju i pooštravaju.
Velik broj medija također je upirao prstom na ankete u kojima se ispitivao moguć smjer zemlje. Mjerila ”pravilnog” i ”pogrešnog” kolosijeka zaista ne pokazuju obećavajuće rezultate: 69 posto ispitanika kaže da je zemlja na pogrešnom putu, a 24 posto da se zemlja kreće u pravome smjeru. No ti brojevi nisu ništa lošiji od brojeva koji su nastali tijekom anketiranja za vrijeme predsjedništva Baracka Obame.
Krajem srpnja 2016., gotovo isto toliko mjeseci nakon izbora te godine, broj glasača „krivog smjera“ iznosio je 69 posto, dok je samo 23 posto ispitanika reklo kako osjeća da je zemlja na dobrom putu. U prosincu 2015. omjer je iznosio 65 nasuprot 25 posto. U listopadu 2011. iznosio je 76 nasuprot 17 posto, a u listopadu 2013. 75 nasuprot 17 posto.
Birači, iako još uvijek marginalno, ipak ocjenjuju predsjednika Trumpa prema onome tko najbolje upravlja ekonomijom. Ovo je broj koji može sugerirati da su ispitanici razlikovali sadašnju krizu, uključujući najgoru stopu nezaposlenosti i najgori BDP kakav nije bio naraštajima, ako ne i u povijesti SAD-a, od prijašnjih predsjednikovih učinaka u gospodarstvu i s obzirom na to većina ispitanika dakle, ne krivi Trumpa za novonastale ekonomske tegobe. Bez obzira na to jesu li razočarani kada se radi o tome kako je Trump reagirao na krizu i dalje smatraju da je Trump bolji izbor kada je u pitanju ekonomsko vodstvo.
Drugi faktor: otprilike polovica Amerikanaca ima nekakav udjel ili portfelj od ulaganja; Wall Street je bio prilično elastičan i otporan, što znači da su se povratni udjeli tih ulagača ili povećavali ili su ostali kakvi su i bili.
Trumpova bogatstva, pritom, ovise od percepcije javnosti o pandemiji. Do kraja listopada Amerikanci bi se još mogli smatrati da se nalaze usred zdravstvene krize. Ponovno, opće je mišljenje da Amerika izlazi ili je većim dijelom izašla iz krize.
Ovo je velika nepoznanica kampanje. Nakon Covida-19, Amerikancima su možda dosadile mjere restrikcije, vladina ograničenja, vladine provjere, savezni mandati i službene dužnosti, zbog čega građani možda nisu toliko raspoloženi za nove vrste liberalnih vladinih programa i propisa koje nudi Joe Biden. Umjesto toga, oni mogu tražiti ”laissezfaire” slobode i možda mogu imati želju za drugačijim slobodama. Ideal američkih glasača za 2021. godinu mogao bi biti povratak u 2019. godinu.
Gledajući na sve ovo, možemo uočiti neke oblike taktike potencijalne Trumpove pobjede na predstojećim izborima. Prvo, u ovom najboljem scenariju drugi val pandemije se povlači, broj slučajeva zaraženih opada, a nekoliko tjedana kasnije i stopa smrtnosti također počinje opadati.
Brojke će i dalje biti visoke, a u nekim će državama te brojke i skočiti; no nije pretjerano zaključiti da je najgore iza nas i da se stvari ipak polako vraćaju u normalu. Oni koji osobno ne vole Trumpa, koji čak i ne odobravaju veći dio njegovog postupanja za vrijeme pandemije, u konačnici su mu skloni iz ekonomskih razloga; oni motivirani temeljnim načelima i socijalnim pitanjima vide Trumpa kao sredstvo za postizanje proširene većine na Vrhovnom sudu; a oni oprezni u pogledu kulturnih elita, političke korektnosti i nove ”kulture otkazivanja”, mogli bi se povući unatrag. Njegova bi ocjena mogla porasti za nekoliko postotnih bodova; na 42-43 posto, koliko je iznosila u ožujku.
U ovom trenutku, države kažu da su Demokrati osjećali optimizam u pogledu povećavanja prednosti u državama koje inače nisu vrijedne truda i ulaganja. Georgia, Ohio i eventualno Teksas, iako su još uvijek na ”granici pogreške”, počinju opet blago favorizirati Trumpa. Bojno polje postaje koncentrirano oko istog broja država kao u ožujku: Pennsylvania, Michigan, Wisconsin, Sjeverna Karolina, Florida i možda Arizona. Neka od ovih država opasno se kreću na samoj ”margini pogreške”.
Trump još uvijek mora osvojiti prednost u većini njih. Ali odjednom, nitko više nije siguran da ne može.
Ankete – šmankete
Nije li Hilari “vodila” prema anketama 100%?
Kako se na engleskom kaže Macan?
Trump i JFK Jr. pobjeđuju u novembru.
Trump može jedino izgubiti ako se ukinu javne debate na TV (na čemu se već radi) i osigura SAMO dopisno glasovanje (na čemu se također već radi).
Onda ako pobijedi Sleepy Joe, već vidim nakon cca malo više od godine dana njegovog predsjedanja, povlačenje radi zdravstvenih problema i instaliranje podpredsjednice.
Ah ankete. U Hrvatskoj su sve ankete pred parlamentarne izbore pokazivale blago vodstvo SDP-a i lijevih opcija. Uporno od početka do kraja. I što se dogodilo? Mnogi hrvateki naivci koji su razočarani u HDZ ozbiljno razmišljali dati svoj glas Škori i DP-u su se, preplašeni mogućnošću da “komunjare” dođu na vlast, odlučili ipak glas dati HDZ-u jer on kao jedini može to spriječiti. Rezultat takvih anketarskih manipulacija je više nego uvjerljiva pobjeda HDZ-a i učvrščivanje kvislinške vlasti briselskog sluge i njegove kamarile anacionalnih uhljeba. U SAD su na prošlim predsjedničkim izborima ankete spektakularno promašile jer po njima Trump nije imao ni minimalne šanse za pobjedu. Potpuno su promašili pobjednika u dvadesetak država. Sada idu drugom taktikom od one u Hrvatskoj. Taktikom obeshrabrivanja Trumpovih glasača. Ovakvim “rezultatima” anketa im poručuju: Ljudi božji, ne trudite se uzalud. Ostanite doma. Vidite kakva je situacija. Ako izađete na birališta, rizikujete da ćete se zaraziti… Čitaj više »
Biden će se brutalno osramotiti na ovim izborima. Kao što radi svakodnevno od početka kampanje.
Lazne ankete koje nemaju veze sa stvarnosti na terenu ( slucaj Berlin) pokusaji legaliziranja izborne kradje preko dopisnog glasanja i glasanja bez osobne uz Trumpovu jasnu izjavu da nece priznati rezultate ako bude imalo sumnje u izbornu kradju dovesti ce izbornu dramu na rub oruzanog sukoba.Demokrati ovoga puta imaju dva nerjesiva problema ,tipa koji se ne boji sukoba i istog koji je neki dan glatko odbio savezni bailout drzava u kojima su na vlasti demokrati ostavljajuci demokratima da objasnjavaju stanovnistvu tih drzava zasto su se doveli u situaciju financijskog bankrota.
Moglo bi se dogoditi da Trump vojskom brzo i efikasno uguši proteste BLM-a i Antifa, pa time stekne nenadoknadivu prednost kod prosječnih, normalnih glasača