Zanimljiv slučaj haićanskih svinja i kanadskog imperijalizma

Svinje i kanadski imperijalizam. Većina ljudi imala bi poteškoća s razumijevanjem povezanosti. No, za mnoge Haićane taj je odnos povijesno sjećanje.

Nedavno je na Haitiju otkrivena afrička svinjska kuga (ASF). Stručnjaci nisu bili iznenađeni jer su prije nekoliko mjeseci u susjednoj Dominikanskoj Republici otkrivene svinje s bolešću koja je bezopasna za ljude, ali može ubiti svinje.

U priopćenju Kanadske agencije za inspekciju hrane navodi se kako će se podržati “napori Dominikanske Republike i Haitija u kontroli širenja ASK-a unutar njihovih granica”. Iako je naizgled bezazlena, ova bi izjava mogla otkriti duboke ožiljke među Haićanima.

Početkom osamdesetih Ottawa je pomogla financirati i nadzirati iskorjenjivanje “kreolskih” svinja u zemlji. U strahu od ASF-a s Haitija mogao bi naštetiti sjevernoameričkoj industriji svinja, SAD i Kanada pritisnule su ozloglašenog diktatora Jean-Claudea “Baby Doca” Duvaliera da iskorijeni sve autohtone “kreolske” svinje na otoku i zamijeni ih sjevernim životinjama. Brojni veterinari i dužnosnici Poljoprivredne Kanade sudjelovali su u kampanji vrijednoj 17,3 milijuna dolara (danas 50 milijuna dolara) za iskorjenjivanje bolesti.

Unatoč tome što su primili minimalnu odštetu, vlasnici haićanskih svinja u velikoj su se mjeri pridržavali zapovijedi. Uostalom, stručnjaci iz bogate i obrazovane zemlje poput Kanade moraju znati najbolje. Osim toga, plaćeni doušnici koji su izvještavali o skrivenim svinjama i Duvalierov poslušnik prijetili su onima koji se ne budu pridržavali.

Kampanja je bila vrlo učinkovita. ASK je eliminiran na Haitiju, ali isto tako i cijela pasmina životinja koje su se “mogle snaći s bilo kojom hranom koju su pronašle pod nogama, uključujući i ljudski izmet”.

Umjesto da svinje zamijene sličnim životinjama s drugih mjesta na Karibima, dovedene su svinje iz Kanade i SAD-a. No, te “poboljšane pasmine” zahtijevale su ograđeni prostor, hranu za životinje i druge sitnice, koje su bile daleko od dosega većine haićanskih seljaka. Zapravo, strane svinje nisu mogle preživjeti teške uvjete na Haitiju.

Veterinar Poljoprivredne Kanade koji je sudjelovao u iskorjenjivanju kasnije je izrazio žaljenje zbog klanja. “Trebali su zadržati jezgru kreolskih svinja”, rekao je Roland Brunet za Globe and Mail 1987. “Uostalom, prilično je strašno riješiti se pasmine koja je odgovarala potrebama ljudi.”

Iskorjenjivanje svinja opustošilo je selo. Svinje su bile primarno sredstvo seljaštva za skladištenje bogatstva u hitnim slučajevima (za plaćanje škole, sjemena, krštenja ili pogreba). Skoro 50 % smanjenja upisa u škole povezano je s iskorjenjivanjem svinja. Prema procjeni francuskog veterinara specijaliziranog za tropsku medicinu, 610.000 obitelji posjedovalo je barem jednu svinju prije istrebljenja, ali je do 1987. taj broj pao na 40.000 obitelji. Program iskorjenjivanja izbrisao je velik dio ušteđevine seljaštva.

Jean-Jacques Delate označio je iskorjenjivanje “monumentalnom greškom i fenomenalnom prijevarom”. Veterinar koga je financirala francuska vlada rekao je za Globe and Mail, “istrebljenje je profitiralo samo u dvije zemlje, Sjedinjenim Državama i Kanadi. Kanada je bila nepoštena kao i Sjedinjene Države.”

Haićani nisu zaboravili na razaranja koja je izazvala ova politika. Prije nekoliko mjeseci, Moïse Jean-Charles, jedan od najpopularnijih političara u zemlji, osudio je iskorjenjivanje svinja u govoru stotinama pristaša.

Kanada i neki Haićani mislili su da Sjeverni Amerikanci najbolje znaju prije 40 godina. Rezultat je bila gospodarska katastrofa za već siromašne poljoprivrednike i nešto profita za kanadske i američke poljoprivredne interese. Sjeća li se Kanadska agencija za inspekciju hrane? Je li joj to briga? Ili će se ponovno koristiti kao imperijalističko oruđe za izvlačenje bogatstva od ljudi koji su previše iskorištavani?