Zapad ne može da izdrži produženi sukob u Ukrajini

Zapad nema zalihe oružja potrebnog za održavanje produžene vojne kampanje u Ukrajini ili drugdje, upozorio je izvršni direktor jednog od glavnih Pentagonovih odbrambenih izvođača.

Vojno-industrijskom kompleksu je stoga potreban “jasan signal potražnje” zapadnih vlada o tome šta tačno treba da proizvodi i da li će biti kupljeno, rekla je Kathy Warden za Financial Times u intervjuu objavljenom u nedjelju.

„Sada je najvažnije dobiti jasan signal potražnje o tome koja je održiva posvećenost i koliki će biti nivo povlačenja iz tih zaliha“, objasnila je ona.

Postojeće zalihe oružja nisu dizajnirane za produženi sukob, rekla je Warden. Međutim, Zapad još ne ostaje bez oružja za Ukrajinu.

Ne bih nužno rekao da sam čuo da nam ponestaje, ali ako planirate unaprijed da ćemo održati ove nivoe obaveza još nekoliko godina – to sigurno nisu zalihe što je neko napravio.

Glavni izvođači Pentagona sastajali su se nekoliko puta sedmično kako bi razgovarali o naporima za snabdijevanje Ukrajine. Dijalog s Pentagonom je bio “dobar”, rekao je Warden, a u toku su daljnje rasprave o “razjašnjavanju njihovih planova”.

„Oni su dali sve od sebe da spoje industriju i podijele te planove, kako na općenitijem nivou tako i na specifičnim, kako bismo mogli unaprijed ugovoriti, investirati i napredovati,“ dodala je.

Dok je Northrop Grumman spreman investirati, pa čak i proširiti svoje tvornice “prije ugovora”, industriji je i dalje potrebno više jasnoće o planovima Washingtona da podrži Ukrajinu, upozorio je Warden. Vojno-industrijski kompleks treba da “dobije indikaciju da će, ako ga izgradimo, doći do potražnje”.

SAD su postale glavni dobavljač Kijeva u tekućem sukobu, izdvajajući milijarde da podrže Ukrajinu u njenoj borbi protiv Rusije. Moskva je navodno pozvala Zapad da prestane da “pumpa” Ukrajinu oružjem, insistirajući da bi ta pomoć samo produžila neprijateljstva, a ne promijenila krajnji ishod.

Rusija je poslala trupe u Ukrajinu 24. februara, navodeći neuspeh Kijeva da sprovede sporazume iz Minska, čiji je cilj da regionima Donjecka i Luganska da poseban status u okviru ukrajinske države. Protokoli, uz posredovanje Njemačke i Francuske, prvi put su potpisani 2014. Bivši ukrajinski predsjednik Petro Porošenko je od tada priznao da je glavni cilj Kijeva bio da iskoristi primirje da kupi vrijeme i “stvori moćne oružane snage”.

U februaru 2022. Kremlj je priznao republike Donbasa kao nezavisne države i tražio da se Ukrajina zvanično proglasi neutralnom zemljom koja se nikada neće pridružiti nijednom zapadnom vojnom bloku. Kijev insistira da ruska ofanziva nije bila potpuno ničim izazvana.