Zapadni lideri privatno kažu da Ukrajina ne može pobijediti u ratu

Zapadni lideri su privatno rekli ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom da Ukrajina ne može dobiti rat protiv Rusije i da bi ove godine trebala započeti mirovne pregovore s Moskvom u zamjenu za bliže veze s NATO-om. 

Privatne komunikacije su u suprotnosti s javnim izjavama zapadnih lidera koji rutinski kažu da će nastaviti podržavati Ukrajinu onoliko dugo koliko je potrebno dok ne ostvari pobjedu na bojnom polju.

Wall Street Journal, koji je izvijestio o privatnim primjedbama Zelenksiju, rekao je:

“Javna retorika prikriva produbljivanje privatnih sumnji među političarima u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj da će Ukrajina moći protjerati Ruse iz istočne Ukrajine i Krima, koje Rusija kontrolira od 2014., i uvjerenje da Zapad može samo pomoći u održavanju ratni napori tako dugo, posebno ako se sukob slegne u ćorsokak, kažu zvaničnici iz tri zemlje.

‘Stalno ponavljamo da Rusija ne smije pobijediti, ali šta to znači? Ako rat potraje dovoljno dugo ovim intenzitetom, gubici Ukrajine će postati nepodnošljivi’, rekao je visoki francuski zvaničnik. ‘I niko ne vjeruje da će moći povratiti Krim.’

Francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar Olaf Scholz rekli su Zelenskom na večeri u Jelisejskoj palati ranije ovog mjeseca da mora razmotriti mirovne pregovore s Moskvom, piše Journal .

Prema svom izvoru, list je citirao Makrona koji je rekao Zelenskom da su “ čak i smrtni neprijatelji poput Francuske i Njemačke morali sklopiti mir nakon Drugog svjetskog rata”.

Makron je rekao Zelenskom da je “bio veliki ratni vođa, ali da će na kraju morati da pređe u političku državnost i donosi teške odluke”, objavile su novine.

Povratak realizmu

Na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji prošle sedmice, general Petr Pavel , novoizabrani predsjednik Češke Republike i bivši komandant NATO-a, rekao je:

“Možda ćemo se naći u situaciji u kojoj bi oslobađanje nekih dijelova ukrajinske teritorije moglo donijeti više gubitaka života nego što bi društvo moglo podnijeti. … Možda će doći trenutak kada bi Ukrajinci mogli početi razmišljati o drugom ishodu.”

Čak i kada je bio komandant NATO-a, Pavel je bio realista u pogledu Rusije. Tokom kontroverznih ratnih igara NATO-a sa 31.000 vojnika na ruskim granicama 2016. godine – prvi put u 75 godina da su njemačke trupe krenule tragom nacističke invazije na Sovjetski Savez – Pavel je odbacio pompe o ruskoj prijetnji NATO-u.

Pavel, koji je u to vrijeme bio predsjednik vojnog komiteta NATO-a, rekao je na konferenciji za novinare u Briselu da,

“Nije cilj NATO-a da stvori vojnu barijeru protiv široke ruske agresije, jer takva agresija nije na dnevnom redu i nijedna obavještajna procjena ne sugerira tako nešto.”

Tadašnji njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier također je prihvatio realizam prema Rusiji, rekavši :

„Ono što sada ne bi trebalo da radimo je da dodatno rasplamsavamo situaciju zveckanjem sabljama i ratnim huškanjem. Ko vjeruje da će simbolična tenkovska parada na istočnoj granici alijanse donijeti sigurnost, vara se.”

Umjesto agresivnog stava NATO-a prema Rusiji koji bi mogao imati suprotne rezultate, Steinmeier je pozvao na dijalog s Moskvom. “Dobro nam se savjetuje da ne stvaramo izgovore za obnavljanje stare konfrontacije”, rekao je, dodajući da bi bilo “kobno tražiti samo vojna rješenja i politiku odvraćanja”. Pod američkim vodstvom NATO očigledno nije poslušao taj savjet, jer je nastavio da raspoređuje više trupa u Istočnu Evropu i da naoružava i obučava Ukrajinu (pod okriljem pretvaranja da podržava sporazum iz Minska za okončanje ukrajinskog građanskog rata).

Prije svoje intervencije u Ukrajini, Rusija je navela širenje NATO-a na istok, raspoređivanje projektila u Rumuniji i Poljskoj, ratne igre u blizini njenih granica i naoružavanje Ukrajine kao crvene linije koje je Zapad prešao.

Nakon godinu dana rata, čini se da se zapadni lideri sada okreću realističkom pristupu. Macron je, na primjer, na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji odbacio svaki razgovor o promjeni režima u Moskvi.

 Nema reakcije SAD

Washington nije komentirao priču Žurnala o prijedlogu mirovnih pregovora za oružje. Američki državni sekretar Antony Blinken je prošlog mjeseca razgovarao s Washington Postom  o naoružavanju Ukrajine poslije rata, ali nije rekao da Ukrajina treba tražiti mirovne pregovore.

“Moramo razmišljati – i to jesmo – o tome kako izgleda poslijeratna budućnost kako bismo osigurali sigurnost i stabilnost za Ukrajince i sigurnost i stabilnost u Evropi”, rekao je Blinken na konferenciji u Minhenu .

Prijedlog da se Ukrajina još više približi NATO-u nego što već jeste, s većim pristupom oružju nakon rata, trebao bi biti na dnevnom redu na godišnjem sastanku NATO-a u julu, rekao je Rishi Sunak, britanski premijer, na konferenciji u Minhenu .

“Samit NATO-a mora dati jasnu ponudu Ukrajini, također da bi Zelenskom omogućio političku pobjedu koju može predstaviti kod kuće kao poticaj za pregovore”, rekao je britanski zvaničnik za Žurnal . 

Dogovor sa NATO-om ne bi uključivao članstvo uz njegovu zaštitu po članu 5, izvještavaju novine.

“Voljeli bismo da imamo sigurnosne garancije na putu ka NATO-u”, rekao je Zelenski na konferenciji za novinare u petak.

U međuvremenu, Macron je, prema izvještaju WSJ , rekao da Ukrajina treba da krene naprijed sa vojnom ofanzivom kako bi povratila teritoriju kako bi gurnula Moskvu za mir.

Iz Moskve nije bilo reakcije na prijedlog. Geopolitički analitičar Alexander Mercouris, u svom video izvještaju u subotu, rekao je da će Rusija vjerovatno biti podstaknuta da nastavi borbu umjesto da ulazi u mirovne pregovore sa saznanjem da će Ukrajina nakon rata biti teško naoružana od strane NATO-a.

„Rusi se nikada neće složiti sa nečim ovakvim“, rekao je Merkuris. “Oni sigurno govore sebi da umjesto da pristanu na ovaj plan, zapravo ima više smisla… nastaviti ovaj rat jer je jedan od ciljeva [Rusije] potpuna demilitarizacija Ukrajine.”

Ono što zapadne sile predlažu je suprotno, rekao je on. S obzirom na to da Rusija smatra da pobjeđuje i “izgleda da postoji opće priznanje među zapadnim vladama da Ukrajina ne može pobijediti u ovom ratu… gdje je poticaj za… Rusiju da uopće razmotri ovaj plan?”

Za Moskvu, rekao je Merkuris, demilitarizacija Ukrajine je „apsolutna, egzistencijalna stvar“. Ako Ukrajina nakon rata od NATO-a dobije još naprednije oružje u odnosu na ono što bi dobila „dok je rat još u toku, onda ima još manje smisla“ da Rusija „zaustavi rat i pristane na ovaj plan. ”

Rusija se sada suočava sa “slabim protivnikom”, rekao je Merkuris, a Moskva očigledno više voli to nego da se suoči sa “ojačanim protivnikom kasnije”.