Zapadni propagandni stroj tvrdi da je BRICS ”izazov za NATO” i ”smrtna prijetnja”!

Od summita u Johannesburgu, BRICS je postao veći, utjecajniji i potencijalno financijski neovisniji. Treba li to biti uzrok zabrinutosti?

Čak i 30 godina nakon završetka Hladnog rata Zapadni svijet ne želi odustati od mentaliteta tog razdoblja. Stoga se Rusija i Kina još uvijek koriste kao vjerodostojne prijetnje kojima se može manipulirati za zastrašivanje, pogotovo kada je riječ o proširenju BRICS-a, bloka u kojem i Moskva i Peking imaju ključnu ulogu. Još je teže osloboditi se razmišljanja u terminima klasne borbe. Uostalom, bogati i siromašni su još uvijek u svađi. U ovom slučaju, pojava saveza protiv najbogatijih zemalja je svježa hrana. BRICS, koji su 2009. godine osnovali Brazil, Rusija, Indija i Kina (Južna Afrika pridružila se klubu dvije godine kasnije), odličan je materijal za panične naslove. Skupina je opisana kao “izazov za NATO”, “novi svjetski poredak” i “smrtna prijetnja Zapadu”. Sada, nakon summita organizacije u Johannesburgu, bit će još takvih izjava. Ovo je fascinantna pripovijest. Ali surova, dosadna istina je da BRICS ne ujedinjuje “anti-kapitalističke zemlje”; čak je i jedina de jure komunistička zemlja u savezu daleko od marksističke prakse. Ni BRICS nije formacija siromašnih zemalja; pet članica čini gotovo trećinu globalnog gospodarstva, a Rusija je dugo bila klasificirana kao zemlja u razvoju.

Drugim riječima, BRICS nije prijetnja statusu Zapada. Bar ne tako dramatično kako se prikazuje. Dakle, koji je njegov raison d’être?

Zbog čega BRICS nije prijetnja NATO-u?

Usporedbe BRICS-a s NATO-om ili ‘istočnim blokom’ ne funkcioniraju iz jednog jednostavnog razloga: skupina nema zajedničke obrambene snage, niti zajednički vojni program. Čak su i zajedničke vojne vježbe rijetke i uključuju samo dio sudionika. Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov kaže da to za Uniju nije bilo posebno važno. Prema njegovim riječima, nitko ne vidi potrebu da se “juri peto-stranački format”. Države članice dogovaraju vojnu suradnju na individualnoj osnovi, izvan okvira bloka.

Uz to, indikativan je stav država sudionica o oružanim sukobima, kako su ga neke od njih artikulirale i na summitu u Južnoj Africi i uoči njega.

Kineski predsjednik Xi Jinping, primjerice, podsjetio je na Globalnu sigurnosnu inicijativu koju je ranije predložio, a koja je pozivala na kolektivni pristup globalnim sigurnosnim pitanjima. “Činjenice su pokazale‑da bilo koji pokušaj daljeg proširenja vojnog saveza, širenja vlastite sfere utjecaja ili stiskanja sigurnosnog tampona drugih zemalja može samo stvoriti sigurnosnu poteškoću‑i nesigurnost‑za sve zemlje. Samo predanost novoj viziji zajedničke, sveobuhvatne, kooperativne i održive sigurnosti može dovesti do univerzalne sigurnosti”, rekao je kineski čelnik.

Neposredno prije početka summita, južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa dao je sličnu izjavu. No, nije govorio o globalnom kontekstu, već samo o vlastitoj zemlji.

“Iako neki od naših klevetnika preferiraju otvorenu potporu svojim političkim i ideološkim izborima, nećemo biti uvučeni u natjecanje između globalnih sila, odoljeli smo pritisku i ne dopuštamo da nas se svrsta uz bilo koju od globalnih sila ili uz utjecajne blokove nacija”, rekao je Ramaphosa u obraćanju naciji. Obje se izjave mogu protumačiti kao prijekor Zapadu, uz kritiku proširenja NATO-a i nezadovoljstvo polarizacijom svjetske politike. Ali oni se također mogu promatrati kao odbijanje davanja bezuvjetne podrške Moskvi u ukrajinskom sukobu. Time se naglašava nevojna priroda BRICS-a i čini ga privlačnijim potencijalnim novim članicama, koje se ne žele miješati u sukobe.

“BRICS i NATO su fundamentalno različiti. BRICS nikada nije davao prednost vojnoj suradnji”, rekao je za RT Alexey Maslov, direktor Instituta za azijske i afričke zemlje na Moskovskom državnom sveučilištu. “Većina sudionika apsolutno nije spremna pretvoriti BRICS u vojni savez i ne žele narušiti odnose s drugim blokovima. To se odnosi i na sadašnje članice saveza i na one koji se žele pridružiti, poput zemalja ASEAN-a.”

Je li BRICS temelj za stvaranje novog svjetskog poretka?

Kada je riječ o kontroli svjetskog poretka, ambicije BRICS-a također nisu značajne. Jednostavno rečeno, savez ne planira svrgnuti postojeće vođe i ne želi nametnuti vlastite zakone.

U izjavama BRICS-a često se spominju UN i G20. Te su reference gotovo uvijek pozitivne. Članovi skupine slažu se s rezolucijama i propisima UN-a, podržavaju planove G20 za borbu protiv siromaštva i povećanje globalnog BDP-a te priznaju vodstvo G20 u rješavanju globalnih gospodarskih pitanja.

Na summitu u Johannesburgu brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva podsjetio je na prijateljski stav BRICS-a. “Ne želimo biti protuteža G7, G20 ili Sjedinjenim Državama. Samo se želimo organizirati”, rekao je.

Članovi saveza održavaju specijalizirane forume i podržavaju programe suradnje. Ali osim godišnjih samita, diplomatske institucije BRICS-a ne razlikuju se mnogo od bilo kojeg drugog regionalnog partnerstva. Pravi interes i snaga BRICS-a leži u gospodarstvu. Ovdje se organizacija kreće mnogo brže i učinkovitije nego u drugim područjima.

Ključna postignuća BRICS-a

Dva područja aktivnosti skupine zaslužuju posebnu pozornost: Nova razvojna banka i Ugovor o nepredviđenim pričuvama. Osnovana 2015., Nova razvojna banka djeluje kao analog i konkurent Svjetskoj banci, izdajući velike zajmove za infrastrukturne projekte. Njegov ukupni financijski obujam manji je od zajmodavca sa sjedištem u Washingtonu: 2021. Nova razvojna banka sudionicima je posudila 7 milijardi dolara, dok je Svjetska banka isplatila gotovo 100 milijardi dolara.

Uvjeti zajmova često su prilično velikodušni, pa je potražnja velika. Nova razvojna banka već je osigurala sredstva za desetke projekata, od cesta u Indiji i vodovoda u Rusiji, do nadogradnje infrastrukture u Brazilu i pametnog logističkog čvorišta u Kini. Bangladeš i Ujedinjeni Arapski Emirati pridružit će se banci 2021., Egipat 2023., a uskoro bi se mogao pridružiti i Urugvaj. BRICS ”Contingent Reserve Arrangement” (CRA) u biti je zajednička rezerva valuta dostupna članicama u slučaju krize likvidnosti. Osmišljen je kako bi im pružio sredstva za neometano trgovanje i ispunjavanje financijskih obveza čak i pod velikim pritiskom. U vremenima investicijske gladi koja prijeti globalnom gospodarskom rastu i s nekim članicama pod sankcijama, takva rezerva može biti vrlo korisna.

Osim ‘valutnog osiguranja’, CRA bi također mogao pomoći u stvaranju jedinstvene valute BRICS-a, svojevrsnog analoga euru. Dugo se raspravlja o ovom velikom projektu. Nedavno su stručnjaci sugerirali da bi Nova razvojna banka mogla izdati jedinstvenu digitalnu valutu. Ovo nije nategnuta ideja, s obzirom na to da su Kina, Rusija i Indija već pokrenule vlastite CBDC (digitalne valute središnje banke), a Brazil i Južnoafrička Republika spremaju se učiniti isto. Međutim, takav projekt neće biti lako realizirati i njegova će priprema dugo trajati. Čelnica ruske središnje banke, Elvira Nabiullina, napominje da je sada važnije raditi na besplatnim i pouzdanim sustavima plaćanja, analozima SWIFT-a. Osim toga, pitanje valute već je drugačije riješeno na summitu.

Ono što se dogodilo u Johannesburgu možda će se proširiti i dalje

Četiri od pet šefova država prisustvovala su summitu u Johannesburgu: spomenuti Luiz Inácio Lula da Silva, Xi Jinping, Cyril Ramaphosa i indijski premijer Narendra Modi. Ruski predsjednik Vladimir Putin nije želio putovati u Južnu Afriku i sudjelovao je na summitu na daljinu. Moskvu je na summitu predstavljao ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. Pozivima su se odazvali i glavni tajnik UN-a, afrički čelnici, poslovni ljudi i mnogi drugi. Sudionici summita ne samo da su signalizirali svoje namjere, već su donijeli i vrlo konkretne odluke koje bi mogle odrediti budućnost BRICS-a, a možda i svijeta.

Prvo, sudionici su podržali korištenje nacionalnih valuta u međunarodnoj trgovini i obračunima između članica Unije. Nova razvojna banka također će početi davati kredite u valutama Južne Afrike i Brazila.

Drugo, BRICS postaje sve veći. Argentina, Egipat, Etiopija, Iran, Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija, koje su sve ranije željele pristupiti klubu, bit će pozvane da se pridruže. Službeno će ući 1. siječnja 2024. S novim članicama, BRICS će činiti 45% svjetske populacije, oko polovice svjetskih usjeva pšenice i riže i 17% njegovih rezervi zlata. I, što je najvažnije, 80% svjetske proizvodnje nafte.

Članstvo u BRICS-u velikih dobavljača nafte (Saudijska Arabija, Rusija, Iran, UAE) i potrošača (Kina i Indija), s fokusom na korištenje nacionalnih valuta u trgovini, moglo bi konačno poljuljati dominantnu poziciju dolara. S obzirom na to da je Kina najveći trgovinski partner za gore navedene dobavljače, nove nagodbe će se vjerojatno izvršiti u juanima.

To ne znači zajamčenu ‘de-dolarizaciju’, koju traže mnoge članice BRICS-a. Ali to je ozbiljan korak prema slabljenju američke valute.

A unija ne mora primiti sve: od 23 zemlje koje su iskazale interes za ulazak, poziv je dobilo samo šest. “Proširenje ide oprezno, bez naglih skokova i prema specifičnom principu: pozvane su samo potpuno autonomne zemlje, koje imaju jasan plan razvoja i nisu pod ničijim utjecajem”, kaže Aleksej Maslov.

Konačna deklaracija određuje i sljedeće:

• BRICS će ojačati suradnju na području sigurnosti hrane među zemljama grupacije i šire;
• Čelnici BRICS-a izrazili su zabrinutost zbog uporabe jednostranih sankcija i njihovog negativnog utjecaja na zemlje u razvoju;
• Zemlje BRICS-a vide UN kao kamen temeljac međunarodnog sustava;
• Zemlje BRICS-a podržavaju težnje Brazila, Indije i Južne Afrike da igraju veću ulogu u Vijeću sigurnosti UN-a;
• Zemlje BRICS-a zabrinute su zbog sukoba u svijetu i inzistiraju na mirnom rješavanju razlika kroz dijalog;
• Zemlje BRICS-a podržale su jačanje mehanizma neširenja oružja za masovno uništenje;
• BRICS poziva na veću zastupljenost zemalja u razvoju u međunarodnim organizacijama i multilateralnim forumima;
• Zemlje BRICS-a dogovorile su se da će raditi na povećanju međusobnih turističkih tokova;
• BRICS podržava agendu Afričke unije za 2063., uključujući uspostavu kontinentalnog područja slobodne trgovine.

“Ovo je deklaracija o multipolarnom svijetu, s tim se slažu svi sudionici. To je također deklaracija otvorenih trgovinskih granica i neutralnosti”, rekao je Maslov.

Je li BRICS tako zastrašujući?

Važno je razumjeti da BRICS ne želi preokrenuti globalizaciju niti preuzeti globalni ekonomski poredak. Na neki način čak želi očuvati postojeći poredak više od SAD-a.

Članice saveza, posebice Kina, postigle su brzi rast zahvaljujući globalnoj trgovini i suradnji s drugim zemljama, te im je ne samo besmisleno nego i štetno prekidati veze sa Zapadom. Oni ne žele birati ”svoj tabor” na štetu drugih: primjer je Indija koja kupuje oružje i od Rusije i od zapadnih zemalja. Ali više nisu spremni vidjeti sebe kao mlađe potencijalne partnere. Žele se osloboditi prijetnji politički motiviranih sankcija. Spremni su prihvatiti odluke UN-a i G20, ali samo ako su doista kolektivne. Kako bi to učinili, spremni su zbaciti dolar s njegovog prijestolja. U slučaju da je to potrebno.