Zar je Cipar američki feud? – SAD prisilile Nikoziju da Rusiji zabrani korištenje baza na otoku

Sjedinjene Države prisilile su vladu Cipra da blokira pristup brodovima ruske mornarice lukama u kojima su prema ugovoru s Nikozijom imali pravo punjenja i servisiranja.

Kako su izvijestili lokalni mediji u petak, ruski vojni brodovi više ne mogu pristati na Cipar zbog odluke Gornjeg doma američkog Kongresa koji je usvojio  zakon kojim se od vlasti ove europske zemlje zahtijeva da zatvore svoje luke ruskoj mornarici u istočnom Mediteranu.

Navedeni zakon, kojeg su predstavili republikanski senator Marco Rubio i demokrat Robert Menendez, usvojen je prošlog utorka u okviru sankcija koje su Sjedinjene Države nametnule protiv oružanog sektora i ruskih vojnih postrojbi.

“Izrael, Grčka i Cipar su ključni partneri Sjedinjenim Državama, a današnje glasovanje potvrđuje da nam je potrebna nova strategija koja odražava naše zajedničke interese. Istočni Mediteran je regija od velike važnosti za našu zemlju”, rekao je Melendez nakon odobrenja zakona.

Mediteranska flota je jedna od najaktivnijih u Rusiji, a istaknula se posljednjih nekoliko godina zbog njene u borbi protiv terorizma u Siriji, posebice u  prijenosu pošiljki oružja vojsci Damaska  preko sirijske luke Tartus, gdje Moskva ima vojnu pomorsku bazu.

Ciparski predsjednik Nikos Anastasiadis je novi američki zakon odbacio kao „nesretan” i požalio se ističući da je ta mjera „neće utjecati na neovisnost i suverenitet Republike Cipar”.

“Do sada su iskrcavanja u bilo kojoj zemlji uvijek bila odobrena iz humanitarnih razloga i ne vjerujem da se mogu praviti iznimke, posebno ne samo za jednu zemlju. Imam dojam da je ovaj amandman žalostan”, rekao je Nikos Anastasiadis.

Podsjetimo da je ciparski predsjednik u vrijeme teške financijske krize na otoku Rusiji u zamjenu za financijsku pomoć nudio podizanje vojne zrakoplovne i pomorske baze u zračnoj luci Paphos i pomorskoj luci Limassol.

Nikozija je tada Rusiji nudila zračnu bazu “Andreas Papandreu” u kombinaciji s civilnim aerodromom u Paphosu na jugozapadu Cipra, te pomorskoj bazi u gradu Limassolu na jugu otoka. Međutim, do realizacije ovog plana nije došlo i Rusija se zadržala na bilateralnom sporazumu o korištenju ciparske luke Limassol za humanitarne potrebe, odnosno za punjenje gorivom i potrepštinama, te za servisiranje svojih vojnih brodova u tom dijelu Sredozemnog mora.

Iako je ranije Rusija vodila pregovore s Ciprom o toj mogućnosti, za sada logističku bazu ratne mornarice u sirijskom gradu Tartusu.

Pregovori su se nastavili tijekom sastanka ciparskog ministra vanjskih poslova Ioannisa Kasoulidesa i njegovog ruskog kolege Sergeja Lavrova u St. Petersburgu u lipnju 2013. godine. Zanimljivo, Kasulidis je reagirao na želju ruske strane prilično hladno, rekavši da Nikozija još uvijek može koristiti vojne objekte na Cipru, ali je malo vjerojatno da će baza biti iznajmljena, budući da su se tome usprotivile SAD i druge zemlje NATO pakta.

Međutim, nakon pregovora je Rusija počela koristiti zračnu bazu u Paphosu u proljeće 2014. godine, ali samo “za hitne slučajeve i humanitarne misije”. Luka Limassol također je bila otvorena za ruske brodove, ali samo za punjenje goriva i kratka zaustavljanja. Dogovor o ograničenoj uporabi ciparskih baza nikada nije postignut.

Onda je predsjednik Anastasiadis 2015. Rusiji ponudio vojne baze u najam. Naravno, Cipru su potrebni saveznici, pogotovo s obzirom na to da nema puno napretka u odnosima s turskim dijelom otoka. Štoviše, sporovi oko vlasništva nad ciparskim rezervama plina i slanje broda za seizmička istraživanja u obalne vode Cipra učinili su situaciju još napetijom.

U međuvremenu, Grčka ima mnogo vlastitih problema i Cipar je ostavljen sam sa snažnom Turskom. Kako je Moskva uvijek podržavala ciparske Grke, činilo se prirodnim da Nikozija traži potporu Rusije.

Međutim, Cipar je svjestan da postojanje vojne baze nije jamstvo zaštite. Britanske vojne postrojbe su na otoku smještene od početka dvadesetog stoljeća, a od 1960. britanske baze imaju  status suverenih teritorija Ujedinjenog Kraljevstva. Međutim, to Cipranima nije pomoglo 1974. godine, kada je polovicu otoka zauzela Turska.

No, mnogi su ovu ponudu protumačili kao testiranje zapadnih „saveznika“ i Europske Unije, a na kraju od dogovora nije bilo ništa. Ipak, Rusija je dobila jamstva za slobodan pristup zračnoj luci Paphos i pomorskoj luci Limassol, što je bilo dovoljno za slučaj dugih putovanja prema istočnom Mediteranu i sitnije popravke na brodovima do ulaska u Tartus ili ulaska u Crno more i dolaska na Krim.

Odluka američkog Kongresa da Cipru zabrani prihvat ruskih brodova je bez presedana i eklatantan je primjer što sa sobom nosi „savezništvo“ sa Sjedinjenim Državama.