Zar Ursuli von der Leyen nitko nije rekao da Mađarska ima ustav s kojim je ušla u EU

Bivša njemačka ministrica obrane, koja je Bundeswehr ostavila u rasulu, sada predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen zaprijetila je Mađarskoj posljedicama zbog zakona kojeg je ta zemlja usvojila zbog borbe protiv pandemije koronavirusa.

Podsjetimo, vladajuća stranka Fidesz i veći broj parlamentarnih frakcija se složio da za vrijeme krize Viktor Orban može vladati dekretima, umjesto da svaki prijedlog šalje u parlamentarnu proceduru na jedno ili više čitanja, što odugovlači vrijeme donošenja hitnih odluka. Liberalna Europa je odmah skočila na noge i zaprijetila Mađarskoj sankcijama, ukidanjem pristupa fondovima i prava glasa u institucijama EU, jer je mađarski premijer je “preoteo svu vlast” i, naravno, jedan je korak od toga da postane “diktator”.

„Spremna sam da djelovati ako ograničenja pređu dozvoljenu mjeru. Tada prijeti pokretanje postupka zbog kršenja sporazuma EU“, kazala je Von der Leyen za njemački tabloid Bild.

Zapravo, ona podsjeća da je redu kada članice reagiraju izvanrednim mjerama na ovu krizu.

„Međutim mjere moraju biti odgovarajuće, vremenski ograničene i demokratski kontrolirane“, objasnila je, dodajući da Europska komisija prati stanje u svim članicama.

Ursula fon der Leyen kaže da Europska komisija, zbog kritičnih iskustava u prošlosti, posebnu pažnju pridaje stanju u Mađarskoj

Za plaću koju prima i nikakav posao kojeg obavlja, gospođa Von der Leyen je mogla od svojih savjetnika i podčinjenih tražiti da joj objasne da je zakon privremen, dok traje kriza s pandemijom, i da je Budimpešta barem poštivala Ustav Mađarske i ovlasti vlade nije prenijela na ad hoc stvorene agencije s više ili manje stručnim ljudima iz medicinske struke.

Mađarski dužnosnici aktivirali su članak 53. Ustava Mađarske, temeljnog dokumenta s kojim je Mađarska ušla u EU. Prema tom članku se jasno definira kako postupati u stanju opasnosti.

Stanje opasnosti / Članak 53 (1)

U slučaju prirodne katastrofe ili industrijske nesreće koja ugrožava život i imovinu, ili radi ublažavanja posljedica, Vlada može proglasiti stanje opasnosti i može uvesti izvanredne mjere propisane temeljnim zakonom.

U stanju opasnosti Vlada može donijeti uredbe pomoću kojih može, kako je predviđeno Ustavom, obustaviti primjenu određenih akata, odstupiti od odredaba Ustava i poduzeti druge izvanredne mjere.

Vladine uredbe iz stavka 2. ostaju na snazi petnaest dana, osim ako Vlada na temelju odobrenja Narodne skupštine ne proširi te uredbe.

Nakon prestanka stanja opasnosti, takve uredbe Vlade prestaju važiti.

Je li mjera u skladu s Ustavom Mađarske, provjerio je predsjednik  János Áder, koji ima protokolarnu ulogu, ali je mogao staviti veto na zakon poslati ga na ocjenu Ustavnom sudu, koji radi u punom i nepromijenjenom sastavu. Međutim, Áder je , nakon parlamentarne procedure, potpisao zakon i on će gotovo sigurno biti ukinut baš kao i onaj za vrijeme migrantske krize, sa završetkom „stanja opasnosti“.

Nažalost, kako je trajao izbor nasljednice Jeana-Claudea Junckera, a posebno osvrt na njenu političku ostavštinu u Bundeswehru, očekivati bilo što pametno od ovog sastava Europske komisije je besmisleno. Još ćemo se naći u situaciji da ćemo žaliti za Junckerom, koji nas je s navikom „viška“ promila alkohola u krvi barem znao nasmijati.