Zašto je Kina bolje pripremljena nego bilo koja druga ekonomska sila za krizu?

Dok je drugo najveće svjetsko gospodarstvo, Kina, pretrpjelo prvo smanjenje zbog pandemije Covid-19, neki stručnjaci tvrde da se zemlja već duže vrijeme pripremala za moguću krizu.

RT je razgovarao s ekonomistima kako bi otkrio je li Peking predvidio gospodarski pad i o reakciji kineske vlade na njega.

„Nitko, uključujući Peking, nije mogao predvidjeti dubinu i težinu ove pandemije, posebno kriptične parametre prijenosa po kojima se širi virus Covid-19. To je uistinu pandemija, koja se događa jednom u sto godina“, rekao je Sourabh Gupta, stariji suradnik Instituta za kinesko-američke studije. Prema njegovim riječima, Kina je bila bolje pripremljena, jer je “u puno zdravijoj fiskalnoj poziciji, u usporedbi s većinom naprednih ekonomija i drugih ekonomija u razvoju”.

Gupta je objasnio da je razina duga središnje vlade, kao postotak BDP-a prilično skromna, što znači da na vladinoj bilanci ima dovoljno prostora za politiku povećavanja sredstava. Također, razina duga potrošača, u odnosu na prihode je skromna, pa ni oni ne prevladavaju te slobodno mogu otvoriti svoje novčanike.

Njegove navode ponovio je Andrew Leung, međunarodni i neovisni kineski strateg, koji je rekao da je „Kina uvijek usmjerena na dugoročnu strategiju“ i bolje je pripremljena za svaku krizu zahvaljujući državnom kapitalizmu. ”Država može usmjeriti velika sredstva i mobilizirati poduzeća i ljude učinkovitije od Zapada. Ista sposobnost demonstrirana je tijekom azijske financijske krize 1997.-1998. i svjetske financijske krize 2008.”, rekao je Leung.

Prema Temuru Umarovu, stručnjaku za Kinu i središnju Aziju u moskovskom centru Carnegie, svaka se država nalazi u različitoj ekonomskoj situaciji, pa se i njihov odgovor na pandemiju koronavirusa razlikuje. Iako su neke zemlje najavile brojne pakete ekonomskih poticaja, Kina se usredotočila na oporavak domaće potrošnje, kao i na pomoć malim i srednjim poduzećima, rekao je. Svi analitičari složili su se da ni Kina niti druge zemlje nisu mogle predvidjeti razmjere trenutne krize.

„Postoji tsunami negativnih stavova o Kini, koja su nastala kao posljedica širenja krize. Amerika je dodatno doprinijela lošem stanju. Ali Kina je i dalje drugo najveće gospodarstvo, veće od ostalih zemalja BRIC-a zajedno“, rekao je Leung. Napomenuo je kako puno veći broj zemalja ima Kinu kao svog najvećeg trgovinskog partnera, a ne Sjedinjene Države.

„Usprkos razdvajanju koje su uzrokovale SAD, složenost modernih proizvodnih procesa praktično onemogućava razdvajanje svega od Kine; od materijala poput rijetkih elemenata do komponenti i dijelova, pa čak i logistike, s obzirom na to da je većina najvećih svjetskih kontejnerskih luka u Kini“. Zemlja također brzo nadograđuje svoje vrhunske tehnologije, uključujući 5G i umjetnu inteligenciju, rekao je strateg.

Ne treba tražiti neke ciljane akcije kineske vlade kako bi se pripremilo gospodarstvo zemlje za sljedeću krizu, rekao je Sergej Lukonin iz Instituta za svjetsku ekonomiju i međunarodne odnose. Ekonomist, specijaliziran za kineske studije, ukazao je na činjenicu da je kinesko gospodarstvo postalo stabilnije u posljednjem desetljeću. „Sada razumiju kako krenuti dalje“, posebno tijekom ove krize kada je sve povezano s internetom i digitalnim uslugama.

Prema Gupti, kineska ekonomija bit će u porastu kasnije ove godine, a čak će i godinu završiti s ukupnim pozitivnim rastom. „Neće postojati oporavak u obliku slova V i zasigurno rast neće biti nigdje blizu cilja od šest posto, prije Covid-19. Rast će se više kretati u rasponu od od jedan do dva posto“, rekao je, dodavši: „Ali čak i po ovom niskom standardu, Kina će biti najbrže rastuće gospodarstvo među glavnim gospodarstvima ove godine, a Istočna Azija, Azija-Tihi ocean, najbrža rastuća ekonomska regija svijeta“.