Završetak OPEC dogovora mogao bi označiti početak novog rata u vezi cijena nafte

Malo je koje tržište naftom bilo toliko teško zahvaćeno posljedicama koronavirusa od američkog. Iako su globalne cijene nafte u cjelini zabilježile popriličan pad zbog niže potražnje za naftom, kao i smanjenje kapaciteta skladištenja nafte i rat cijena naftnih derivata između vodećih članica OPEC+, Saudijske Arabije i Rusije, međunarodna referentna marka Brent nikada nije postala negativna. U SAD-u je pak drugačija priča. Ne samo da je referentna vrijednost sirovog indeksa West Texas Intermediate (WTI) 20. travnja pala ispod nule, već je pala i na gotovo 40 USD ispod nule po barelu, što je dosad bilo nezamislivo.

Iako su se cijene nafte od tada oporavile, cijene sirove nafte nisu se vratile na 40 dolara po barelu, cijenu koju američka industrija sirove nafte treba samo kako bi se vratila na pozitivnu nulu. U svjetlu toga, ne čudi da je Permijski bazen progutao val bankrota, zatvorenih ”bunara”, dok sliku dodatno pogoršavaju deseci tisuća otpuštenih zaposlenika.

Zbog teške krize mnogi se pitaju što će biti s američkom industrijom sirove nafte nakon što se potražnja počne vraćati u parametre kakva je bila prije koronavirusa. Ovog tjedna Bloomberg je predložio jedan mogući ishod koji bi mogao postati šok za sektor. “Jednom kada globalno tržište nafte izađe iz ove Covid-19 krize”, napisao je Bloomberg u nedjelju, “dočekat će ga iznenađujuća promjena: veća ovisnost o sirovinama od OPEC-a”.

U ovom trenutku, ovaj je ishod prilično daleko od stvarnosti. “Za sada, Organizacija zemalja izvoznica nafte i njihovi saveznici odustaju od svog udjela na tržištu, nastojeći poduprijeti cijene sirovina, smanjujući milijune barela proizvodnje dok pandemija uzrokuje smanjenje potražnje za naftnim derivatima”. U stvari, upravo je ovaj tjedan OPEC+ potvrdio da će zadržati ograničenje proizvodnje do 2022. No, trenutni kaos u naftnoj industriji mogao bi pružiti jedinstvenu priliku OPEC-u da se još jednom uzdigne na prijestolje po pitanju proizvodnje nafte.

“S gledišta udjela na naftnom tržištu, OPEC će biti jasan pobjednik u idućim godinama”, izjavila je za Bloomberg Michele Della Vigna, voditeljica istraživanja energetske industrije za Goldman Sachs Group Inc. “Premalo ulaganja u ostatak industrije na kraju samo pomaže njima”. Međutim, ta bi se predviđanja trebala uzimati s velikom rezervom, jer ovo nije prvi put da je ovo proročanstvo bilo predviđeno za OPEC i da se nije ostvarilo. „U proteklom desetljeću bilo je mnoštvo upozorenja o tome kako će pad ulaganja, koji je uslijedio nakon pada cijene nafte na tržištu 2014., kreirati opskrbni jaz z vezi OPEC-a. No, nedostatak se nikada nije realizirao jer se američka industrija sirovina pokazala iznenađujuće otpornom“, piše Bloomberg.

Može li američka sirovina ponoviti takvu vrstu oporavka? Neki stručnjaci to sigurno misle. Ovaj trenutni test američkog sirovinskog sektora mogao bi dovesti do smanjenja kvalitete sirovine, što će Permijski bazen ostaviti samo najizdržljivijim i najsnalažljivijim kompanijama, što bi sirovinski sektor dovelo u bolje stanje nego ikada ranije; tako barem misli Daniel Yergin, osvajač Pulitzerove nagrade i potpredsjednik IHS MarkitLtd.

Yergin nije sam u svom optimizmu. Neki stručnjaci predviđaju da trenutačno zatvaranje bušotina i smanjenje proizvodnih kapaciteta stvaraju jaz u opskrbi, što će omogućiti da cijene nafte poskupe nakon povratka potražnje, a neki stručnjaci čak predviđaju i skok do 100 dolara po barelu, što bi se moglo dogoditi u ne tako dalekoj budućnosti. No, kako prenosi Bloomberg, “prerano je govoriti hoće li se posljednja predviđanja nedostatka opskrbe pokazati neutemeljenima ili je ovoga puta situacija zaista drugačija. Međutim, početne indikacije ukazuju na to da bi se OPEC mogao izvući iz trenutne runde smanjenja i da bi mogao biti jači nego ikada”.

Za onoliko stručnjaka koji se bave energetskom industrijom koji predviđaju povratak američke industrije sirovina, također postoji isto toliko industrijskih stručnjaka koji se pitaju dolazi li propast sirovinske industrije kao takve. S obzirom na to da svijet (pre) polako ide prema tranziciji na ”zelenu energiju”, mislioci i vizionari, poput onih koji rade na Svjetskom ekonomskom forumu, sugerirali su da je uznemirenost zbog koronavirusa upravo uzrok prekida u poslu te da, kao i obično, trebamo preusmjeriti korištenje energije država (da tako kažem) na obnovljive izvore energije i da trebamo započeti s izgradnjom “novog energetskog poretka.” Drugi su stručnjaci tvrdili (sa statističkim podacima, koji idu u prilog tome) da je obnovljiva energija možda ekonomski isplativa mogućnost, koja bi mogla dovesti do zapošljavanja desetaka tisuća radnika iz sirovinske industrije, koji su bilo kolateralna žrtva krize uzrokovane Covid-19.

Što se tiče OPEC-a, oni će možda dobiti još jedan pokušaj da svijet uvedu u proizvodnju nafte, ali kad čak i SaudiAramco prizna da je skok u sirovinskoj industriji točno ugla, takva inače odlična vijest, možda više neće biti tako odlična.