Na sjeveru Kine, gdje je dogovorena izgradnja plinovoda “Moć Sibira”, nema dovoljno plina. Neuobičajeno hladno vrijeme je regionalne vlasti prisililo da počnu uvoditi ograničenja na potrošnju “plavog goriva”, a Ministarstvo zaštite okoliša Kine je u regiji od početka prosinca privremeno ukinulo zabranu korištenja ugljena u termoelektranama.
Prema državnoj tiskovnoj agenciji Xinhua, od subote se iz provincije Guangdong u južnoj Kini na sjever zemlje dnevno isporučuje 7,25 milijuna kubnih metara plina. Tvrtka Natural Gas Grid je priopćila kako će joj kompanije PetroChina i CNOOC isporučiti količine plina dovoljne da se zadovolje potrebe 1, 5 milijuna kućanstava. Ako bude potrebno, isporuke će se povećati na 9 milijuna kubnih metara dnevno.
Ranije su vlasti u pokrajini Hebei, koje okružuje Peking, uvele “narančastu” razinu rizika, što znači da je u glavnoj industriji čelika nedostaje 10 do 20% plina. Stoga su regionalne vlasti ograničile potrošnju plina za komercijalna i industrijska poduzeća.
South China Morning Post prenosi kako su abnormalne hladnoće i nestašice plina pogodili ne samo sjever, nego i središte Kine. Plina nedostaje u pokrajinama Henan i Hunan.
U gradu Changsha u provinciji Hunan, kako prenosi CCTV, smanjenje su isporuke plina industrijskim i komercijalnim poduzećima, kao i isporuke za kućanstva.
Čak je u Pekingu pokrenuta elektrana koja radi na ugljen.
Nasdaq javlja da situaciju pogoršava oštar porast potrošnje plina u Kini ove godine, koja je u 10 mjeseci porasla za 43%. Porast potrošnje se objašnjava vladinim planom napuštanja ugljena i prebacivanja na prirodni plin.
Oštro povećanje potrošnje plina u Kini je dovelo je do značajnog porasta cijena “plavog goriva” diljem Azije. U prosincu je cijena plina u Aziji premašila 355 dolara za tisuću kubnih metara.
Ruski partneri Kine u plinskom poslu, kako tvrdi zamjenik ravnatelja Nacionalnog fonda energetsku sigurnost Aleksej Grivač, smatraju da će nestašica plina na sjeveroistoku Kine, uključujući područje Pekinga, potaknuti izgradnju plinovoda “Moć Sibira” kapaciteta 38 milijardi kubnih metara godišnje.
“U Kini je to očito. Na sjeveroistočnom dijelu zemlje sada gotovo nema plina. “Moć Sibira” će pružiti osigurati provedbu plana smanjenja potrošnje ugljena u tim kineskim pokrajinama, kojeg ionako nema dovoljno, a čak u smislu očuvanja okoliša svaku sezonu grijanja pretvara u katastrofu”, rekao je Grivač.
Prema njegovim riječima, u središnjim dijelovima zemlje, sjeverno od rijeke Yangtze, nestašica plina se događa zbog nedovoljne infrastrukture za podzemno skladištenje plina.
“Dakle, pokrivanje vrhova potrošnje, zbog nagle promjene temperature, vrlo teško je osigurati”, dodao je Grivač.
Podsjetimo da je Peking, kao i EU, pokušao diversificirati opskrbu plinom, a čak je bilo govora o uvozu američkog prirodnog ukapljenog plina ili od drugih dobavljača.
No, sigurnost isporuke, geografska blizina i politička suradnja Rusija s Kinom u rješavanju ovog problema daje prednost Gazpromu. Osim toga, Kina je ulagač i dioničar u gotovo sve velike ruske projekte.
“Moć Sibira” je glavni plinovod u izgradnji za opskrbu plinom iz područja Jakutia u Primorski Kraj i zemalja regije Azije i Pacifika. Ovo je zajednički projekt ruskog Gazproma i kineske kompanije CNPC. Kapacitet plinovoda je 38 milijardi kubnih metara plina godišnje, a isporuke za Kinu bi trebale početi 2019.
Pa nek požure, Rusija je izgradila odvojak do rijeke Amur.
Sto se čeka sa Altai plinovodom.
Znakovito.
Zasto se ociti pritisak kauboja na svoje vazale, da odustanu od ruskog plina zove diversifikacija. Ali opet nismo svi isti, dok se juzni tok zabranio, sjeverni i to br. 2 se gradi. Ali su zato puna usta slobode kretanja kapitala, ljudi, slobodnoig trzista …A bojim se da se to ne obije o glavu, recima ako prorade istocni plinovodi za Kinu pa i Indiju mozda i Japan, hoce li biti dovoljno za Evropu.
Ladno će bit do 2019-e..
Što ležete napaćeni narod? Na Zapadu javljaju da je u Kini zapravo prevruće, sve zbog globalnog zatupljenja!