Zbog sustava Pancir-S1 na udaru američkih sankcija Srbija ili Rusija?

Kada su u Srbiji započele vježbe na koje je ruska vojska dopremila sustave S-400 i Pancir-S1, američki dužnosnici su upozorili Beograd da će, ako kupi S-400, zemlji uvesti sankcije. Naravno, S-400 neće ostati u Srbiji, jer ove sustave Rusija nikome ne poklanja, a Vučić je rekao da zemlja nema novca da ga kupi.

Međutim, sklopljen je sporazum o isporuci Srbiji obrambenog protuzračnog sustava Pancir-S1, koji će biti isporučen narednih mjeseci. Razumno bi bilo reći da ovaj sustav nije ofenzivan i nikoga ne ugrožava, stoga nema potrebe oko toga praviti nikakvu buku.

Međutim, nije bilo tako. Naime, 8. studenog je u Beograd doputovao Thomas Zarzecki, izaslanik američkog State Departmenta na čelu „Radne skupine 231“, zadužen za primjenu sankcija na obrambeni sektor Rusije i na sve zemlje koje surađuju s njim. Zarzeckijevo putovanje u Srbiju bilo je nužno nakon širenja vijesti o sklopljenom sporazumu za kupnju ruskog obrambenog sustava Pancir-S od strane Beograda.

Sjekira CAATSA

Kupovina ruskog naoružanja od strane Srbije učinila je Beograd metom sjekire CAATSA, američkog „Zakona o suprotstavljanju američkim protivnicima kroz sankcije“ koja je stupio na snagu 2017. godine i nameće sankcije svima koji posluju s Rusijom, ali i s Iranom i Sjevernom Korejom, koje se pozorno prati pri prodaji svih vrsta oružja.

Prema pisanju „Večernjih novosti“, brojne ruske kompanije koje su uključene u “crnu listu” zakona CAATSA su surađivale sa Srbijom. Među njima je bilo i onih koji su dizajnirali Pancir i Mig-29 po narudžbi Beograda.

Međutim, Rusija i Srbija su optimistični. „Rusija će isporučiti raketni sustav Panstir-S1 Srbiji u narednih nekoliko mjeseci“, izjavio je direktor ruske agencije za uvoz i izvoz vojne opreme Rosoboroneksport Aleksandar Mihejev.

U izjavi za Tass, Mihejev je precizirao da će se isporuka odvijati u skladu sa sporazumom potpisanim između dviju zemalja. “Sve se odvija po planu”, dodao je i rekao da se zato ne očekuju kašnjenja u isporuci.

Na srbijanskoj strani je ministar vanjskih poslova Dačić naglasio da nema razloga za uvođenje sankcija Beogradu zbog ruskog oružja, ali je priznao da je izaslanik američkog State Departmenta Thomas Zarzecki došao u Beograd zato što je njegov posao da procijeni treba li se neka zemlja ili kompanija naći na udaru američkih sankcija ili ne.

Predsjednik Aleksandar Vučić je pokušao umiriti građane Srbije i za Televiziju Pink je rekao: „Kada SAD donose odluku o tim sankcijama, a ne donose ih lako, uvode ih nekoj kompaniji ili pojedincu, a ne narodu. Nisu to sankcije koje bi pogodile vas“.

Sustav S-400

Sjedinjene Države su već upozorile Srbiju da su zabrinute zbog sustava protuzračne obrane S-400, koji je poznat i po tome što je tema duge polemike s Turskom. Posebni predstavnik Bijele kuće za Balkan, Matthew Palmer, upozorio je Beograd tijekom intervjua za makedonsku televiziju tijekom posjeta Skoplju, da će protiv Srbije, ako slučajno kupi S-400, biti primijenjene američke sankcije kako je definirano u zakonu CAATSA.

Međutim, Beograd neće ni kupiti moderni sustav protuzračne obrane proizveden u Rusiji, jer je vojsci zemlje S-400 nepotreban, a Beograd nema ni novca za takav sustav.

Tijekom nedavne vježbe „Slavenski štit 2019“ Vučić je mogao osobno pogledati S-400 i izjavio je „kako je ono što je vidio bilo impresivno oružje, ali ga zbog nedostataka sredstava neće kupiti, jer mora brinuti za izgradnju autocesta i druge brojne projekte”. Međutim, istim povodom je potvrdio želju Srbije za kupnjom Pancira-S1.

Srbija sve više u orbiti Moskve

Čak i bez da se uzme u obzir nedavno, neki vjeruju trenutno odricanje Beograda od nabave S-400, Srbija ostaje čvrsto u ruskoj sferi utjecaja, po čemu je jedinstven slučaj u Europi. Kulturne i povijesne veze su postupno jačale i zbog širenja NATO pakta na Balkanu.

Nedavni ulazak Crne Gore u NATO, zajedno s budućim ulaskom Makedonije , prilično brine Srbije koja se osjeća sama i okružena, zbog čega gleda u jedinu zemlju koja joj je uvijek pružala podršku, iako ne uvijek učinkovito i dosljedno, a to je Rusija.

Vježbe poput „Slavenskog štita“, prve takve vrste, ili „Slavenskog bratstva“, koje se održavaju od 2014. i najveće su zajednička vježbe zrakoplovnih postrojbi koje uključuju jedinice Rusije, Srbije i Bjelorusije, funkcionalne su za jačanje zajedničkog fronta protiv Sjedinjenih Američkih Država, ali, prije svega, Moskvi nude šansu da ima mali  geostrateški otok u srcu europskog kontinenta, koji je od posebne važnosti u vrijeme dok se suočava sa sve većim pritiskom Zapada na svojim granicama.

Oružje Beogradu, sankcije protiv Moskve?

Iako ovu vijest treba uzeti s rezervom, New Europe piše kako su sankcije zbog kupovine ruskog oružja propisane zakonom i vrlo su ozbiljne, ali su usmjerene protiv Rusije, a ne bilo koje druge zemlje, pa tako ni Srbije. New Europe je inače časopis koji se distribuira u svim tijelima EU.

“Zakon o suprotstavljanju američkim protivnicima putem sankcija je vrlo ozbiljan kada su ovakve stvari u pitanju”, kaže visoki zapadni diplomata, navod u tekstu za New Europe autor članka Jovan Kovačić, direktor nevladine organizacije „East West Bridge“ i član Izvršnog povjerenstva Trilateralne komisije.

“Ovdje je riječ o Rusiji, a ne o Srbiji. Sankcije su usmjerene protiv Rusije, a ne protiv bilo koga drugog i nije im cilj narušiti obrambene sposobnosti američkih partnera”, rekao je drugi dužnosnik, piše Kovačić.

Prema Jovanu Kovačiću, „mnogi“ vjeruju da je potez slanja S-400 u Srbiju bio namjerna provokacija usmjerena ka NATO paktu.

“Izgleda da Rusi nisu ni pitali domaćina, Srbiju. Prije će biti da su im samo rekli da S-400 dolazi”, rekao je za New Europe diplomat zadužen za sigurnosna pitanja.

“Osim toga, činjenica da je S-400 raspoređen u Srbiji znači da je zemlja članica NATO-a morala dopustiti tranzit, što je i učinila. To je i ignoriranje načela saveza”, dodao je diplomat kojeg citira poluslužbeni časopis EU, koji je citirao i Jelenu Milić, zagovornicu ulaska Srbije u NATO pakt, ali njene izjave nisu vrijedne citiranja.

Hoće li SAD sankcionirati nekoga u Srbiji ili Rusiji zbog kupnje obrambenog protuzračnog sustava Pancir-S1, ovisi o izvješću kojeg će State Departmentu podnijeti Thomas Zarzecki.

U međuvremenu pratimo sve veću konfrontaciju dvije supersile na Balkanu, posebno u Srbiji, ali u ovoj priči ne treba zaboraviti ni Kinu, Tursku i EU, odakle iz Berlina i Pariza sitžu proturječne poruke što se tiče proširenja Europske unije na ostatak regije.