Venezuela je poslala „zahtjev“ da svo vojno osoblje iz bolivijskog veleposlanstva u Caracasu napusti zemlju zbog uloge koju su oružane snage Bolivije imale u državnom udaru protiv Eva Moralesa.
Venecuelansko ministarstvo vanjskih poslova izvijestilo je jučer diplomatsko predstavništvo Bolivije o povlačenju akreditacija vojnom osoblju latinoameričke zemlje u Caracasu i zatražilo njihov odlazak iz zemlje u roku od 72 sata.
Ta mjera, pojašnjava diplomatska nota, “donesena je zbog uloge visokog zapovjedništva bolivijskih oružanih snaga u državnom udaru od 10. studenoga i ni u kojem slučaju nije usmjerena protiv bolivijskih vojnika”.
Podsjetimo, Evo Morales je podnio ostavku 10. ovog mjeseca na funkciju predsjedništvu Bolivije zbog puča i nasilnog prevrata oporbe koja je odbila priznati njegovu izbornu pobjedu, koja bi mu omogućila da odradi novi mandat do 2025. godine.
Odmah, istog dana, predsjednik Venezuele Nicolas Maduro nazvao je ostavku Moralesa “državnim udarom” i izrazio podršku autohtonom vođi bolivijskog naroda.
Čim je uspostavljena de facto vlada u Boliviji, samoproglašena predsjednica Jeanine Áñez prekinula je odnose s Venezuelom i zatražila je od diplomata “koji predstavljaju vladu Madura” da napuste zemlju i izrazila potporu „uličarskom predsjedniku“ Juan Guaidóu , također samoproglašenom lideru Venezuele, koji se za „predsjednika“ proglasio u siječnju ove godine u jednom od javnih parkova istočnog Caracasa.
Ova odluka dovela je do prekida odnosa između Venezuele i Bolivije, koje su Evo Morales i pokojni predsjednik Hugo Chavez utemeljili i ojačali prije više od jednog desetljeća.
Prema više političara i analitičara, među kojima je i američki politolog Noam Chomsky, ovaj državni udar su promovirale SAD, koje su dugo vremena namjeravale svrgnuti Moralesa i njegov pokret MAS. To se vidi i po tome što je Washington bio jedan od prvih koji je Jeanine Áñez priznao za „predsjednicu“ Bolivije.
Potez Caracasa je logičan, možda dolazi i sa zakašnjenjem, iako treba utvrditi poimence o kojim se osobama iz bolivijske vojske radi. Naime, kao što smo ranije opisali u opširnoj analizi, Evo Morales je napravio kardinalnu grašku što od 2006. do isteka ovog mandata 2019. nije napravio čistku u vojsci i zadržao je visoke časnike koji su ranije prolazili obuku u „Fort Benningu“ u Sjedinjenim Državama, poznatom kao sjedištu „Škole Amerika“ u kojem se školuju vojni zapovjednici koji će biti odani agendi Washingtona u Latinskoj Americi. Tako je načelnik Glavnog stožera vojske Bolivije, general Williams Kaliman, obuku u „Fort Benningu“ prošao 2003. godine, a Morales je dozvolio da se pod izgovorom borbe protiv droge i terorizma suradnja vojnog vrha s Pentagonom nastavi i za vrijeme njegove vladavine.
Nažalost, Evo Morales je najveći krivac za uspjeh državnog udara u Boliviji
U dogledno vrijeme će i predsjednici Anez odzvoniti, bilo vojnim udarom ili nekim drugim neredom. To je Južna Amerika.
Fort Benning, uciliste Juzno-Americkih i Africkih fasista i koljaca po izboru. Navodno skola specijalnih snaga, ali puno vise govori cinjenica, da u zadnjih 50 godina se nije dogodio ni jedan drzavni udar ili “demokrarski prevrat”, u interesu SAD, da nisu sudjelovali vrli pitomci fort Benninga.
Svaka cast kapa dole.
Evo ti ga na sad Evo! Vidiš kako si naivan.
Opravdana mjera.
Mudro Maduro, ko Hamnei sa intercionetovom konekcijom sa borgovima.
Ok potez. Tako i tako mu nitko ne može ništa.
Pa nemore Maduro donit takvu odluku, zar nije precidnik Juan Guaidóu?