“Želja” Makrona koji “ima velike šanse da bude ponovno izabran”

Ministar gospodarstva Bruno LeMaire uvjerava da je kontroverzna mirovinska reforma nužna za Francusku. Za Sputnjik, ekonomist David Cayla kaže da vjeruje da izvršna vlast priprema javnost s ciljem ponovnog izbora Emmanuela Macrona. Događaj koji bi, prema riječima stručnjaka, doveo do neizbježnog smanjenja mirovina.

Gdje je europski plan oporavka? Ministar gospodarstva Bruno LeMaire rekao je za Europu 1 da će Francuska dobiti “oko 10 %, odnosno nešto više od 5 milijardi eura početkom rujna”. Ovo će biti prva tranša od 40 milijardi eura koje joj se duguju u okviru ovog žestoko dogovorenog programa između 27 zemalja na ljeto 2020. godine.

Ovaj iznos predstavlja 40 % od plana poticaja od 100 milijardi eura kojim Emmanuel Macronželi pomoći ponovnom pokretanju gospodarstva pogođenog pandemijom Covid-19. Ovaj se program počeo provoditi krajem 2020. godine, a Bruno LeMaire tvrdi da je 30 milijardi eura već “isplaćeno”.

“Cilj je smanjiti javnu potrošnju”

No, sumnja je izražena Francuskim europskim planom oporavka koji postavlja pitanja. Na pitanje je li potpora koju dodjeljuje Bruxelles uvjetovana usvajanjem mirovinske reforme, ministar gospodarstva uzvratio je: “Ne, to nije točno.”

Za Sputnjik, David Cayla, profesor na Sveučilištu u Angersu i član prestrašenih ekonomista, donosi drugačiju analizu: štednjom želi uskladiti ekonomsku politiku i zalagati se za reforme.”

„Što se tiče Francuske, cilj je smanjiti javnu potrošnju, a posebno socijalni sektor. A mirovine predstavljaju najveći trošak za državu”, dodaje stručnjak.

Prema Ministarstvu solidarnosti i zdravstva, na kraju 2018. godine 16,4 milijuna ljudi, koji su živjeli u Francuskoj ili u inozemstvu, izravno je umirovljeno iz barem jednog francuskog režima, “ili 218.000 više pojedinaca nego 2017.”.

Ovo je prva stavka izdataka za socijalnu zaštitu. Starosne i obiteljske mirovine iznose 321 milijardu eura. Kolosalna suma koja predstavlja 13,7 % bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Prema Les Échosu, Francuska je dio vodećeg pelotona razvijenih zemalja koje najviše troše u pogledu mirovina. Usporedbe radi, Njemačka troši “samo” 10 % BDP-a za financiranje mirovina, dok njezino stanovništvo stari brže od stanovništva Francuske.

Bruno LeMaire napada Nacionalnu skupštinu i njezinog predsjednika: “Nije Europska komisija ta koja nas ništa ne pita, to je obrazloženje gospođe LePen koja, diskreditirajući EU i mirovinsku reformu, kaže da je to zahtjev Bruxellesa”.

David Cayla smatra da Europska komisija nije morala vršiti pritisak na Francusku.

“EU je institucija neoliberalne poslušnosti baš kao Emmanuel Macron i Bruno LeMaire. Oni na neki način koriste Bruxelles za vođenje svoje politike u Francuskoj. Ministar gospodarstva otvoreno pretpostavlja da želi smanjiti mirovine. To je u njegovom softveru”, dodaje autor knjige Populizam i neoliberalizam (ur. De BoeckSupérieur).

Analiza koja se slaže s riječima Bruna LeMairea: “Nije Bruxelles taj koji od nas traži mirovinsku reformu, Francuska je ta koja treba mirovinsku reformu kako bi njezin sustav mirovina raspodjelom bio financijski održiv.”

Strateški manevar

David Cayla kaže: plan mirovinske reforme je ideološki. “Cilj mu je ne iz financijskih, već iz političkih razloga, sniziti troškove mirovina u Francuskoj.” Ekonomist nas uvjerava da se takav projekt već dugo priprema:

“Francuska je jedna od najizdašnijih zemalja u Europi sa svojim umirovljenicima. Iza toga stoji ideja da će se, što više budete smanjivali javne mirovine, više radnika okretati privatnim fondovima. To je strateški manevar čiji je cilj donijeti kapital tvrtkama.”

Ne predstavljaju li najave Bruna LeMaira politički rizik godinu dana od izbora?

“To je kocka”, odgovara David Cayla. Vladin problem ostaje u tome što prava mirovinska reforma nije bila dio programa Emmanuela Macrona s obzirom na izbore 2017. On je planirao samo strukturnu, a ne parametarsku reformu, što znači da ona ne mijenja ništa bitno.”

Profesor sa Sveučilišta u Angersu primjećuje da je stanar Elyseea promijenio svoju logiku tijekom svog mandata. “Macronova je želja sada smanjiti mirovine, ali on za to nema mandat”, rekao je David Cayla.

Za razliku od reforme osiguranja za slučaj nezaposlenosti, koja bi trebala stupiti na snagu 1. srpnja, mirovinsku je reformu “nemoguće” provesti prije predsjedničkih izbora, smatra ekonomist. “Macron i njegova vlada stoga moraju pripremiti javnost. To je ono što Bruno LeMaire trenutno radi”, nastavlja.

Na putu ka štednji?

Hoće li Francuska moći pobjeći od mirovinske reforme? David Cayla nije optimističan. Smatra da “u trenutnim okolnostima političke rasprave” EmmanuelMacron “ima dobre šanse da bude ponovno izabran”.

Prvi korak prema grčkoj sudbini? David Cayla to stavlja u perspektivu:

“Uopće ne vjerujem da je Francuska u sličnoj situaciji kao Grčka, koja je pretrpjela ozbiljnu dužničku krizu nakon financijske krize 2008. Čak smo i jako daleko od nje jer su stope kamata negativne.”

U 16:18, 27. travnja, Pariz se zadužuje na 10 godina po stopi od -0,002%. “Danas u Francuskoj nema problema s dugom”, kaže David Cayla. Iako priznaje da je 2.650,1 milijarda eura postignutih na kraju 2020. godine (115,7% BDP-a) “značajan” iznos, ekonomist naglašava da je njegov trošak “vrlo nizak, stalno pada”. “I to će činiti apriori u godinama koje dolaze”, zaključuje.