Zemlje EU ‘nezadovoljne’ što plaćaju za Ukrajinu

Zapadne države nemaju drugog izbora osim da uliju više resursa u Ukrajinu kako bi nastavila da se bori protiv Rusije, rekao je bivši latvijski premijer Krisjanis Karins šaljivdžijama Vovanu i Lexusu.

Taj zvaničnik, koji je preuzeo dužnost ministra vanjskih poslova nakon što je njegova premijerska dužnost završila u septembru, tvrdio je da su visoki zapadni zvaničnici imali “veoma isti stav i mišljenje” o Ukrajini tokom samita NATO-a u Litvaniji u julu. Svi su bili odlučni da plate trošak sukoba, naveo je on u video pozivu koji je objavljen u utorak.

„Sve će nas to koštati novca, jer svi pomažemo Ukrajini, a to znači na kraju dana trošiti novac na pomoć Ukrajini“, rekao je on.

“Nismo sretni zbog toga, ali ne vidimo izbora”, dodala je Karins.

Ministar je bio posljednja potvrđena meta ruskih šaljivdžija Vovana i Lexusa, koji su se predstavljali kao visoki afrički zvaničnici. Slični video snimci na kojima se pojavljuju talijanski premijer Giorgia Meloni i estonska premijerka Kaja Kallas objavljeni su u protekle dvije sedmice. Letonsko ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je da je Karins bila podvala.

Karins je pozvao svog “afričkog” sagovornika da ne vjeruje Moskvi, tvrdeći da je sukob u Ukrajini “kolonijalni rat”. Sama Letonija je, rekao je, neka vrsta ‘kolonije’ koja se oslobodila ruske dominacije, što joj daje perspektivu koja nedostaje bivšim evropskim kolonijalnim silama.

Ministar vanjskih poslova je dodao: “možda nije najpametnije” da bivši kolonijalisti govore u ime Evrope, te da bi nacije poput njega u nekim slučajevima trebalo da budu glasnici – vjerovatno kada se radi o afričkim zemljama.

Dok je diplomata istakao navodnu rusku prijetnju, činilo se da potkopava narativ Kijeva da će Moskva napasti druge nacije na Zapadu, ukoliko Ukrajina padne. NATO je znatno superiorniji u odnosu na Rusiju u pogledu ljudstva i vojnih sposobnosti, naveo je on, tako da bi direktan sukob “završio samo loše po Rusiju”.

“Nema vojne prijetnje”, rekao je. “Prijetnja je ekonomska: cijene, energija, hrana itd.”

Moskva smatra da je sukob u Ukrajini dio proxy rata koji predvode SAD protiv Rusije. Zvaničnici su naveli širenje NATO-a u Evropi na račun ruske nacionalne sigurnosti kao jedan od ključnih pokretača neprijateljstava.

Moskva je 2021. predložila hlađenje tenzija zaustavljanjem rasta vojnog bloka na kontinentu, ali NATO je tvrdio da svaka nacija, uključujući Ukrajinu, ima pravo da se pridruži alijansi.