Najmanje jedanaest medijskih platformi zabranilo je ili ograničilo pristup računima predsjednika Donalda Trumpa i njegovim simpatizerima. Međunarodni promatrači raspravljali su imaju li divovi Silicijske doline pravo ušutkati predsjednika i konzervativne Amerikance te s kojim je rizicima opterećena ova politika.
Twitter je ”očistio” 70.000 računa pristaša Donalda Trumpa, uključujući sljedbenike QAnona i aktiviste “Stop the Steal” nakon incidenta na Capitolu, koji su rezultirali s petero smrtno stradalih ljudi i većim brojem ranjenih.
Div društvenih mreža, kojega je Trump prije hvalio kao alat koji mu je pomogao u ostvarivanju pobijede 2016. godine, trajno je zabranio korištenje računa odlazećem predsjedniku zbog, kako je navedeno, “rizika daljnjeg poticanja na nasilje.” U povezanom razvoju, druga velika tehnološka kompanija, Facebook, najavila je da će ukloniti gotovo sav sadržaj koji spominje “Stop the Steal” i navodnu prijevaru birača na izborima 2020. godine. Kampanje su u medijima pokrenule zabrinutost drže li se tvrtke društvenih mreža još uvijek načela koja su navedena u ustavu SAD-a te jamče li te platforme i dalje slobodu govora.
Je li Twitter osmišljen kako bi služio demokraciji?
Jedno od temeljnih pitanja vezanih uz tvrtke koje zabranjuju Trumpa jest to da su te platforme, koje su u početku nastajale kao “javne sfere”, prestale služiti svojoj izvornoj svrsi, kako vjeruje Jeffrey McCall, medijski kritičar i profesor komunikacija sa sveučilišta De Pauw u Greencastleu, u Indiani. Umjesto toga, ove tvrtke pokušavaju preuzeti ulogu “sudaca” koji sada odlučuju “tko smije govoriti, a tko ne smije govoriti.”
After close review of recent Tweets from the @realDonaldTrump account and the context around them we have permanently suspended the account due to the risk of further incitement of violence.https://t.co/CBpE1I6j8Y
— Twitter Safety (@TwitterSafety) January 8, 2021
“Kada je Prvi amandman stvoren u Sjedinjenim Državama, njegov smisao se odnosio na to da svatko od nas ima svoje vlastite ideje i da vlada neće intervenirati u pogledu prava ljudi i njihovog izražavanja u pogledu njihove vjeroispovijesti ili političkih stavova. Osim toga, taj amandman je osmišljen kako bi se omogućila nesmetana komunikacija i razgovor između ljudi”, ističe McCall.
Razlog koji stoji iza tvrtki koje cenzuriraju informacije je taj što se te tvrtke ne mogu opisati kao “sredstvo komunikacije” srodne telefonskim načinima, objašnjava Fernando Bruccoleri, tehnološki poduzetnik, pisac i suradnik za američki medijski portal BuzzFeed i Huffington Post.
“U slučaju Sjedinjenih Država, a posebno u vezi s platformama ili društvenim mrežama kao što su Twitter ili Facebook, pravna interpretacija i doktrina vrlo su jasne”, kaže Bruccoleri. “Društvene mreže nisu javni forumi, već su to privatni prostor u kojem korisnici podliježu internim pravilima utvrđenim odgovarajućom platformom. Oni koji tada imaju pravo na slobodu izražavanja zapravo su same društvene mreže.”
When the NY Post was banned on Twitter for two weeks before an election for posting scandalous information about the Democratic candidate, the GOP Senate had multiple televised hearings about it.
And that’s all. That’s the extent of the action that was taken.
Now we’re here.
— Emma-Jo Morris (@EmmaJoNYC) January 9, 2021
Kako se Prvi amandman podudara sa zabranama na društvenim mrežama?
Odluka Twittera i Facebooka o zabrani korisničkih računa Donalda Trumpa zbog navodnog “poticanja na nasilje” pokreće pitanje po kojoj su osnovi te platforme donijele ovu odluku i u kojoj je ona korelaciji s pravnom definicijom izravnog poticanja na nasilje, napominje McCall. “Nastanak zabrinutosti je jedno, a pozivanje ljudi na djelovanje je drugo,” primjećuje.
Vašingtonski tužitelj Jeffrey Scott Shapiro izjavio je u izdanju časopisa The Wall Street Journal, kako predsjednik “nije počinio poticanje na nasilje ili bilo koje drugo kazneno djelo.” Da bi ilustrirao svoje stajalište, Shapiro se pozvao na slučaj čelnika Ku Klux Klana Clarencea Brandenburga iz 1969. godine, kada je Vrhovni sud razlikovao “poticanje” i “puko zagovaranje” nasilja “koje nije usmjereno na poticanje,” držeći da su Brandenburgovi pozivi na nasilje zapravo zaštićeni govor, prema Prvom amandmanu.
Kako bi se izbjegle pravne dvosmislenosti, bilo koja ograničenja slobode govora i slobode izražavanja koja nameću vlade i poslodavci moraju biti utvrđena zakonima, koji zauzvrat moraju biti jasni i sažeti kako bi ih svi mogli razumjeti, predlaže Kevin Curran, profesor kibernetičke sigurnosti sa Sveučilišta Ulster.
“Ljudi koji nameću ograničenja moraju biti u stanju pokazati potrebu za takvim ograničenjima, a sama ograničenja moraju biti proporcionalna”, naglašava. “Sve ovo mora biti potkrijepljeno zaštitnim mjerama kako bi se zaustavila zlouporaba ovih ograničenja i uključio odgovarajući žalbeni postupak.”
Postoji li na društvenim mrežama prostor za izražavanje slobode mišljenja?
U međuvremenu su Facebook, Twitter i drugi društveni mediji sve više izloženi pritiscima s lijeve i desne strane američkog političkog spektra. Liberali su se obrušili na divove društvenih mreža zbog toga što su društvene mreže navodno dopustile “govor mržnje” i “pojačavanje dezinformacija”, dok su konzervativci, uključujući Donalda Trumpa, kritizirali platforme zbog, kako su rekli, suzbijanja slobode govora, selektivne cenzure i zabranjivanja korisničkih računa desno orijentiranih političara.
U prosincu 2020. predsjednik je stavio veto na dvostranački Zakon o troškovima obrane, nakon što Kongres nije uspio oduzeti divovima Silicijske doline pravnu zaštitu prema odjeljku 230. Zakona o pristojnosti komunikacija iz 1996. godine, što se dogodilo nakon što je Twitter počeo uređivati njegove objave. Američki je Kongres, međutim, kasnije srušio Trumpov veto.
Odjeljak 230 daje legitimitet, a istodobno ostavlja društvene platforme i internetske stranice nekažnjenima za sadržaj koji objavljuju njegovi korisnici, objašnjava Bruccoleri, dodajući da je praktičnost odjeljka 230 vrlo važna.
“Na primjer, Twitter nije odgovoran za publikaciju koja potiče mržnju korisnika, ali im također daje moć za odabir mehanizama za koje smatraju da će ih uređivati ili na koje će uložiti veto, u skladu s vlastitim kriterijima; potonji je važan, što se vidjelo i kod slučaja s Trumpovim porukama. Twitter također štiti internetske stranice ili blogove u kojima njihovi urednici nisu odgovorni za komentare koje ostavljaju njihovi posjetitelji.”
S obzirom na to da Amerikanci žive u vremenima produbljivanja stranačke polarizacije, postoji opasnost da se društveni mediji pretvore u politička oruđa za napade na bilo koju stranku, smatra Jeffrey McCall. Osvrće se posebno na Big Tech koji je zatvorio račune pristaša Trumpa i krenuo u potragu za konkurentskom društvenom platformom Parler, pod izlikom da se ta platforma koristi za promicanje nasilja.
Twitter & FB ban accounts. “It’s not censorship, you can create your own app.”
Then Google & Apple ban apps. “It’s not censorship, create your own website.”
Then Amazon bans web hosting. “It’s not censorship, create your own…”
What? Your own internet? Just so you can tweet?
— David Sacks (@DavidSacks) January 10, 2021
“Ako postoje specifične prijetnje nasiljem, to su stvari u vezi kojih će intervenirati organi reda i koji će pritom reagirati u skladu s opasnošću”, kaže McCall. “Ali nisam siguran da trebamo korporacije koje bi se dovele u poziciju za odlučivanje o tome. Cenzuri općenito nema mjesta u slobodnom društvu. Svaka demokracija mora biti dovoljno jaka kako bi mogla izdržati nasrtaj konkurentskih poruka.”
“Ako ne preuzmemo inicijativu i ako ne izađemo iz ove polarizacije, bit će prekasno”, upozorava Fernando Bruccoleri. “Autoritarne vlade ili korporacije koje nas koriste kao svoju robu ugrožavaju slobodu izražavanja.”
Sa svoje strane, Kevin Curran vjeruje da bi “uloga društvenih medija u modernoj politici trebala biti poput ”oglasne ploče”; mjesta gdje političari mogu komunicirati sa svojim pristalicama, a pristaše mogu iznositi njihova mišljenja; sve to bez kršenja postojećih smjernica za zlostavljanje od strane svih mreža društvenih medija.”
Znače propast Trumpa
Ne može propasti ono što nije ni postojalo. Mnogo godina vladari USA su vešto maskirali diktaturu uvijajući je u plašt demokratije (lažne), uz pomoć propagande medija i Holivuda, a sada je, zahvaljujući njihovom ostrašćenom i histeričnom jurišu na Trampa sve otkriveno. Demokratije nema, niti je bilo, u imperiji zla. Ma koliko se to ne dopadalo amerofilima, moraju sami sebi priznati da su maske pale , kada već to neće javno priznati drugima. Ono što treba naglasiti jeste sledeće: Sve što sam rekao ne odnosi se na Amerikance – gradjane USA , na običnog i normalnog čoveka. Reč je o vladarima-psihopatama i zločincima .
Vidjećete kad patrioti počnu rušiti infrastrukturu , minirati centrale, kidati kabele. Jedna je već odletila uskoro će druge
Gamad p edofilska je itekako ranjiva.oni će nekome uskraćivati korištenje društvenih mreža a,već su pretpili štetu u milijardama.Kad pola Amerike odbije njihove usluge ,odbije ići u njihove prodavaone,kupovati njihovo smeće ,mogu stavit ključ u bravu . Raspad na 3-4 države je jedino rješenje jer ko može više živjeti u jednopartijskoj diktaturi koju vodi trust mozgova 81+,svakojaki nadrogirani degenerici i pdercine.
Ovajav naslov pod4azumjeva kao da je demokracije do nek8 dan u Americi u bilo. Ovo je možda čak i dobro. Trump je tu nebitan, međutim ono što je bitno je to kako će svaka država privrrmeno ili trajno moći suspendiati twitter ili facebook koji im se u ime “demokracije” mješaju u izbore i unutrašnju politiku, a da ih najveća “demokracija” na svijetu neće moći kritizirati zbog nedostatka “dekokracije”. Jedan od prvih kojemu se ledi krv u žilama je Navalny koji ima u Rusiji svoj blog i račune na društvenim mrežama, a sad Putin bez ikakvih problema samo ugasi Navalnyia i ovaj može samo roniti suze. Nadalje predsjednik Ugande je već ugasio facebook dok su izbori kako bi ih lakše dobio. Sad sve zemlje imaju valjan razlog za gašenje big tech ispostava na svojem teritoriju i to bi mogla biti neka granica suverenosti gdje bi se zemlje dijelile na relativno suverene… Čitaj više »
Demokracija ne postoji, kad bi postojala onda bi to na vlasti ili bogati unovcili.
Vlast bi cak uveli i PDV na to.
To će odlično poslužiti globalistima kao alibi u narednom periodu…cenzura je očita.
“Znače li zabrane Trumpovih korisničkih računa na društvenim mrežama propast američke demokracije?”
Znači ako se čitav demokracija i čitav naš život preseli u virtualni svijet društvenih mreža. Ali to ne rade svi. Antifa narkomani i nasilnici i crnčuge iz BLM-a nisu svoje ciljeve pokušavali ostvariti virtualno preko društvenih mreža nego na vrlo konkretan i opipljiv način. Možda bi trebalo od njih ponešto naučiti.
Očekuje se False Flag na inauguraciji. Antifa prerušena u Patriote složiti će pucnjavu. Bit će tobožnjih mrtvih i ranjenih. Mediji će optužiti Trumpove pristaše. Duboka država sprema novi napad, sve u cilju progona Američkih patriota i ukidanja 2. Amandmana. 20 Siječnja očekujte novu eskalaciju i pravi početak sukoba u Americi.
Nije to ništa.
Trumpu su američki i njemački bankari blokirali dva računa s više milijuna dolara – izvor InfoWars.
Rat protiv Trumpa je doslovno na svim frontovima – duboka država neprekidno ratuje protiv njega već 4 godine, a bilo je i nekoliko pokušaja eliminacije.