Usprkos insistiranjima američkih demokrata da promijeni politiku, izvršni direktor Facebooka Mark Zuckerberg brani politiku tvrtke da političarima omogući oglašavanje i objave koje sadrže lažne prezentacije i lažne vijesti na njegovoj platformi društvenih medija.
„Te su napetosti nešto s čime moramo živjeti”
“Ljudi se brinu, a i ja se duboko brinem zbog erozije istine”, rekao je Zuckerberg za The Washington Post uoči govora u četvrtak na sveučilištu Georgetown.
“Istovremeno, mislim da ljudi ne žele živjeti u svijetu u kojem možete reći da su samo tehnološke kompanije vlasnici stopostotne istine. I mislim da su te napetosti nešto s čime moramo živjeti “, rekao je milijarder i osnivač Facebooka.
Tijekom svog govora u Georgetownu, inzistirao je da u demokraciji “ljudi, a ne tehnološke kompanije, trebaju odlučivati što je vjerodostojno”, iako je priznao da postoje iznimke.
“Ne dopuštamo sadržaj koji potiče nasilje ili neposredan rizik od štete” dodao je Zuckerberg.
“S obzirom na osjetljivost oko političkih najava, razmotrio sam hoćemo li im prestati dopustiti da im u potpunosti dopustimo slobodu objava”, rekao je Zuckerberg i tvrdio da zabrana izborne propagande pogoduje onima koji već obnašaju javnu funkciju ili kandidatima koji traže ponovne izbore.
“Čak i kad bismo htjeli zabraniti političke oglase, nije jasno gdje bismo trebali povući granicu. Puno je više objava o raznim, pitanjima, nego izravno o samom izborima”, rekao je Zuckerberg, koji tvrdi da “ionako postoje problemi kako to smanjiti”, pa je smatrao da bi društveni mediji mogli “pogriješiti ako stanu na stranu većinskog mišljenja ekspresije”.
Većinsko mišljenje u Americi bi bilo ono demokrata poput Hillary Clinton i takozvanih „demokratskih socijalista“ Bernija Sandersa, iako nijedan ozbiljan politolog ne zna što bi trebao značiti taj termin, jer su demokrati u američkom shvaćanju političke arene toliko otišli udesno da blagi odmak Sandersa od jastrebova još uvijek ne znači i odmak od općeg kursa Demokratske stranke.
Zanimljivo je oko čega je izbila polemika i insistiranje demokrata da FB ne dozvoli objave „lažnih vijesti“.
Primjedbe ukazuju na kontroverzni pristup Facebooka političkom govoru pod izgovorom da želi uravnotežiti slobodu govora i borbu protiv dezinformacija tijekom izbora. Sada, kako se sezona kampanje 2020. zagrijava, mogle bi eskalirati napetosti između Facebooka i političara, a svemu su razlog korupcija i sumnjive poslovne aktivnosti Joa i Huntera Bidena u Ukrajini, što je općepoznati skandal kojeg je Obamina administracija uspješno gurnula pod tepih, naredivši bivšem predsjedniku Petru Porošenku da smijeni glavnog državnog tužitelja Jurija Lucenka koji je vodio istragu, što je i učinjeno.
Posljednjih tjedana Zuckerbergov pristup političkom govoru oštro su kritizirali demokrati, što je generiralo napetosti, posebice odlukom Facebooka da dozvoli oglas iz kampanje predsjednika Trumpa 2020. koja uključuje „neistine“ o bivšem potpredsjedniku Joeu Bidenu i njegovom sinu Hunteru.
Senatorica demokrata Elizabeth Warren odgovorila je na odluku Facebooka objavljivanjem vlastitog oglasa za kampanju, satirično navodeći da Zuckerberg podržava Trumpa za ponovni izbor za predsjednika.
Warren je oštro kritizirala monopol tehnoloških kompanija i zajedno s drugim demokratima koji žele u Bijelu kuću 2020. godine tvrdi da je Facebook prevelik, moćan i problematičan i da ga treba zakonom regulirati.
Nema sumnje u to da je Facebook postao instrument cenzure takozvanih progresivnih političkih krugova, ali je ovaj zahtjev previše čak i za Zuckerberga, čiji bi Facebook, da je poslušao američke demokrate, izgledao kao list Zëri i Popullit iz vremena Envera Hoxe u Albaniji, koji je po nekima imao veću cenzuru od Staljinove Pravde.
Facebook je već bio na tom putu i sada mora učiniti sve da poboljša imidž, ako je to uopće moguće.
Najveća kontroverza s kojom se Facebook suočio posljednjih godina dogodila se u ožujku 2018. kada se saznalo da je britanska konzultantska tvrtka Cambridge Analytica koristila aplikaciju za prikupljanje milijuna podataka korisnika interneta bez njihovog pristanka i u političke svrhe.
Tvrtka je podatke Facebooka koristila za izradu psiholoških profila birača koji su, među ostalim, navodno, tijekom izbora 2016. godine prodani kampanji sadašnjeg predsjednika Trumpa.
Pobuna uzrokovana tom objavom navela je kalifornijsku tvrtku da otvori istragu o tome kako korisnici koriste aplikacije s kojima radi Facebook ili pridržava li se sporazuma, što je dovelo do suspenzije desetaka tisuća aplikacija koje nisu poštovale pravila korištenja Facebooka.
Izbori 2020. daju novu hitnost pitanjima Facebooka, obzirom na ono što se dogodilo 2016. Stručnjaci kažu da su se od tada razvili oblici manipulacije i obmane, uključujući dolazak deepfaksa ili videozapisa koji koristeći umjetnu inteligenciju uvjerljivo iskrivljuju što osoba radi ili govori.
No, za izvor problema, a to su Joe Biden i njegov sin Hunter i njihovi prljavi poslovi u Ukrajini je bila dovoljna ljudska inteligencija i hrabrost da se to objavi, što i nije neka tajna, ali je problem što je na zahtjev Obame obustavljena istraga u Ukrajini. Trump je u ovom slučaju od novog predsjednika Zelenskog tražio samo da provjeri taj skandal i relevantne dokumente uputi američkom pravosuđu, a ne njemu osobno. Što tu ima sporno i kakva je to ugroza za demokraciju, znaju samo u Demokratskoj stranci.
Libru su mu shebali oni koji su kao krenuli sa njim u to, mali si je umislio da može svašta sad kad mu je drugi dao moč, zaboravio da ne odlučuje on.
Pa nebi tribalo brinit za Zuckerbergove bankovne račune jer je on jedan od najplaćenijih lutkica na svitu. Moć ipak ima neko drugi. Činjenica kako SNB (Swiss National Bank) ima više dionica facebooka i od samoga Zuckerberga sve govori.
Zuckerberg je iluzija američkoga sna di je jedan “sposoban student sa svojim idejama” osvojija svit društvenih mreža.
Jasno, tajne službe nemaju ništa sa tim isto ka i sa održavanjem kontrole nad američkim demokratima i republikancima.
Pa evo koja mater nebi poželila Zuckerberga sebi za zeta. Pametan, sposoban, lip, bogat . . . ☺
Laže k’o pas.