Žuti prsluci Čin X – Macronova “Velika debata” nije zaustavila žutu plimu

Jučer je pokret Žutih prsluka diljem  Francuske održao Čin X prosvjeda, prvi nakon početka takozvane Velike nacionalne rasprave koju je pokrenuo predsjednik Emmanuel Macron.

Prema policijskim izvorima je u demonstracijama sudjelovalo 48 000 ljudi, dok organizatori, prema izvješćima lokalnih ogranaka i neovisnih medija, govore da je na ulice izašlo 80 000 Francuza, što bi bio isti broj ljudi koliko je na ulicama bilo policajaca i pripadnika žandarmerije. I ovaj put se navode brojne epizode policijskog nasilja i sakaćenja uzrokovanog arsenalom “neubojitog oružja” kojeg su koristile snage sigurnosti diljem zemlje.

Ovo pitanje je bilo u središtu pozornosti i demonstracije u Parizu su bile čin pobune protiv policijske represije. Od početka prosvjeda sredinom studenog je teško ranjeno više od 2 000 ljudi.

Alexis Corbière iz stranke France Insoumise je objavila da će predstaviti zakon kojim će se zabraniti uporaba gumenih metaka promjera 40 mm, takozvanih “Flashball”, i suzavca F4.

Toulouse, Bordeaux i Rennes su gradovi u kojima je zabilježen najveći broj epizoda prekomjerne uporabe sile od strane policije. U Parizu se “Služba reda”, koja se u pokretu Žutih prsluka prvi put pojavila prošle subote, suprotstavila policiji.

Najviše uhićenja je provedeno u Bordeauxu, gdje je uhićeno 45 prosvjednika, dok su u Parizu uhićene 42 osobe. Do sukoba je došlo u Angersu, kada je skupina prosvjednika pokušala podmetnuti požar pred ulazom u “Banque de France”, kao i u Marseillesu i Dijonu, gdje je pedesetak Žutih prsluka prodrlo u lokalni zatvor, tražeći oslobađanje njihovih zatvorenika. Ranjenih i sukoba s policijom je bilo u Parizu, Montpellieru, Rennesu, Caenu, Angersu, Orléansu, Lyonu, Marseilleu i drugim gradovima., a tek sljedećih dana će se moći dati točnija procjena i analiza desetog tjedna mobilizacije u Francuskoj.

U Parizu je nekoliko tisuća ljudi odalo počast ranjenima, njih više od 2000 u dva mjeseca prosvjeda. Od ovog broje je 94 prosvjednika teško ranjeno, 12 ih je ostalo bez oka, šezdeset ih je zadobilo teške ozljede glave, a jedan je čovjek danima u komi.

Ozlijeđeno je i tisuću policajaca, ali nijedan ozbiljno, dok je u dva mjeseca bilo 10 smrtnih slučajeva. Svi, osim jednog, stradali su u automobilskim nesrećama u blizini prometnica i kružnih tokova okupiranih od strane Žutih prsluka.

Za sukobe vlada i policija optužuju Žute prsluke, dok potonji tvrde kako snage sigurnosti namjerno započinju sukobe kako bi uzrokovali reakciju malobrojnih nasilnih skupina, što koriste kao izgovor za žestoke odgovore i uhićenja prosvjednika.

Iako se otvorila rasprava o masovnom i neselektivnom korištenju navedenih “obrambenih metaka” i suzavca tipa F4, koje su mnoge europske zemlje već zabranile, ministar unutarnjih poslova, Christophe Castaner, nastavlja braniti korištenje tih sredstava za rastjerivanje masa, tvrdeći da bi bez njih “ranjenika bilo mnogo više”.

Mnogi pokrajinski gradovi, koje mediji gotovo ne spominju, bili su mjesta održavanja prosvjeda. Od Bordeauxa do Toulousea, od Béziersa do Saint-Jean-de-Luza, mehanizam je uvijek isti. Prosvjednici pokušavaju ući u područja “zabranjena” od strane prefektura i policije, koja ih pokušava blokirati po svaku cijenu.

U povorci u Parizu je nošena velika slika Sheparda Faireya koja visi u uredu Emmanuela Macrona s “Mariannom” s ozljedom oka  i riječima “Liberté, égalité, Flashball” i natpisom “Policajci, ne pucajte”. Slogani se ne mijenjaju, unatoč početku Velike rasprave se traži Macronova ostavka, što je zajedničko svim prosvjednicima i znak koji ne upućuje na brzo rješavanje ove situacije. Žuti prsluci su optužili policiju da je glavna zadaća snaga sigurnosti štititi one koji ne plaćaju porez, što je bila još jedna od poruka u Parizu.

FOTO – Čin X prosvjeda Žutih prsluka u Parizu

Dva mjeseca nakon početka prosvjeda, mobilizacija se nastavlja. Iako broj prosvjednika ne raste, podrška Žutim prslucima se i dalje kreće od 50 do 75%, ovisno o izvorima. Čak i ako može govoriti o manjem broju sudionika prosvjeda nego prva dva ili tri vikenda,  Čin X je potvrdio trend nastavka mobilizacije.

U političkom smislu je na društvenim mrežama snažna podrška mobilizaciji i “ekstremne” ljevice i desnice. Premda je Jean-Luc Mélenchon u petak u Marseilleu odao veliku počast Žutim prslucima, ne može se suprotstaviti Nacionalnom okupljanju, bivšem Nacionalnom frontu, kojem raste podrška, iako Marine Le Pen riječi koristi iznimno oprezno.

U samom pokretu Žutih prsluka vlada iznimno veliko nepovjerenje prema Velikoj raspravi koju je pokrenuo Emmanuel Macron, koja je započela prošlog utorka i trajat će do sredine ožujka. Macron je počeo slušajući žalbe gradonačelnika, najprije u Bourgtherouldeu u Normandiji, a zatim u  Souillacu u Lotu. Već je najavljeno nekoliko stotina rasprava među građanima, a slijedit će i druge. Macron je napisao pismo Francuzima, a vlada je pripremila komplet za temelje o temama rasprava. Međutim, činjenica da je Macron predložio da se debata ograniči na samo neke teme, četiri glavna područja – ekološka tranzicija; oporezivanje, reforma države, demokracije i građanstva, raspravu je smanjila na 35 pitanja. Žuti prsluci ovakvu raspravu smataju neobjektivnom i mobilizacija se nastavlja.

Emmanuel Macron i njegova svita mogu biti sigurni da se suočavaju s pokretom koji ne pokazuje znakove krize. Štoviše, Žuti prsluci su se konsolidirali i nema znakova popuštanja. Da parafraziramo Bertolda Brechta, Macron bi na kraju mogao ostati sam s dilemom “ne bi li u ovom slučaju bilo lakše raspustiti narod i izabrati drugi”?

VIDEO – Čin X prosvjeda Žutih prsluka u Parizu