“Žuti prsluci” Čin XI – Raskol i pojava kontraprosvjednog pokreta

Jučer je u Francuskoj održan Čin XI mobilizacije Žutih prsluka, koji je vrlo slabo popraćen od mainstream medija.  Prema informacijama koja se pojavila na jednoj od Twitter stranica pokreta, glavni mediji u Francuskoj i drugim  zemljama EU su dobili upute da ne izvještavaju o događaju. Postoje samo videozapisi koji kruže internetom i na nekoliko medija zemalja izvan EU.

Ipak, primjetno je slabljenje pokreta, na što su ciljali predsjednik Emmanuel Macron i njegova vlada. Došlo je i do raskola unutar Žutih prsluka. Jedni su izabrali institucionalnu borbu i izlazak na izbore za Europski parlament, a tu frakciju predvodi medicinska sestra Ingrid Levavasseur koja se tajno sastajala s Macronovim ministrima i koju su Žuti prsluci odmah odbacili, dok drugi drže da treba nastaviti izvaninstitucionalni pritisak na ulicama i strateškim prometnicama. Iako spisak zahtjeva pokreta ne sadrži “ljevičarske” i “desničarske” prijedloge, za naklonost pokreta se jednako bore lider ljevice Jean-Luc Mélenchon i čelnica desnice Marine Le Pen. Jedan dio je pristao na Veliku debatu na lokalnoj razini, iako je to prijedlog Macrona u kojem se unaprijed moglo pretpostaviti da je upućen da se “razvodni” mobilizacija.

Situaciju pokušava popraviti mladi karizmatični vođa pokreta, Éric Drouet, koji je na stranici pokreta, koju je nazvao “Francuska u bijesu” (La France en colère), objavio priopćenje o incidentu s Jérômea Rodriguesa, ozbiljno ranjenom jučer tijekom Čina XI prosvjeda Žutih prsluka. Drouet je pozvao prosvjednike da se organiziraju “više nego ikad”.

Nakon ranjavanja Jérômea Rodriguesa, jednom od istaknutih aktera pokreta, Éric Drouet je na stranici “La France en colère” proglasio  “narodno izvanredno stanje” i pozvao prosvjednike na “nezapamćeni ustanak”.

“Prijatelji Žuti prsluci, organizirajte se više nego ikad i ostavite vaše svađe po strani. S borbom se ne igra, ona se dobiva […] Građani, formirajte svoje bataljone”, stoji u ovoj objavi.

U osudi “ovog kukavičkog čina”, naglasio je da je Jérôme Rodrigues “snimao prosvjed bez ikakvog uznemiravanja javnog reda” kada je pogođen “hicem od strane policije”. Eric Drouet je optužio “određene policijske službenike da ne poštuju uvjete upotrebe oružja”.

Osudio je policiju i zbog njezina “nedjelovanja” protiv pripadnika skupine Black Block, koji izvrsno poznaju taktiku ulične borbe s policijom, uz unaprijed pripremljene rute bijega, nakon čega policija krene u obračun s mirnim prosvjednicima. Ova heterogena “anarhistička” skupina, čije su ćelije često povezane sa zapadnim tajnim službama, dobivaju od njih naloge i često im, nakon prvih sukoba, policija ostavlja koridor za bijeg, nakon čega se obračunava s prosvjednim pokretom, kao što je dokazano na dugom sudskom procesu zbog policijskog nasilja na velikim antiglobalističkim prosvjedima u Genovi u srpnju 2001. godine.

“Vlasti i pravda su jaki sa slabima, ali su kukavički slabi s jakima!”, ogorčeno je izjavio Eric Drouet.

Jedan od ključnih aktera pokreta Žutih prsluka, Jérôme Rodrigues, ozbiljno je ranjen u oko u Parizu 26. siječnja tijekom održavanja Čina XI mobilizacije Žutih prsluka. Kasnije je na Facebooku rekao da će izgubiti oko.

Le Parisien piše da se sve dogodilo jučer oko 16 sati u blizini trga Bastille. Rodrigues je snimao skupinu policajaca kada je granata koja je lansirana u njegovom pravcu eksplodirala pet metara od njega. Le Monde piše da je Jérôme Rodrigues “pogođen projektilom čiju vrstu tek treba utvrditi”.

Le Figaro piše kako Žuti prsluci sve sigurnije vide nove pristaše u  internetskom prostoru. Prema francuskom listu, čelnici pokreta već su pokrenuli vlastitu mobilnu aplikaciju i uskoro će otvoriti platformu za komunikaciju s građanima. Usluga nazvana “Stvarne rasprave” namijenjena je izravnom odgovoru na nacionalne rasprave koje organizira vlada.

Nakon društvenih mreža koje su postale “odskočna daska” za popularnost Žutih prsluka, njihovi članovi su se sada okrenuli polju mobilnih aplikacija i čak stvorili vlastitu GJ-France, piše Le Figaro i navodi kako ovom taktikom broj prosvjednika koji su se priključili pokretu svakodnevno raste, jer su im pristupačna predavanja na kojima se govori o mogućnosti raspisivanja referendume na inicijativu građana, što je jedan od glavnih zahtjeva pokreta. Žutim prslucima koji su daleko od kuće se također nudi mogućnost da pronađu suputnike, prijevoz ili noćenja.

Le Figaro navodi kako je, osim ulice, digitalni prostor najbolji način da se dopre do običnih ljudi, osobito s obzirom na nezadovoljstvo nekih članova pokreta u vezi izjava o podnošenju izborne liste Žutih prsluka na europske izbore.

Međutim, ovo može biti i taktika vlade da se Žuti prsluci sklone s ulica i premjeste u internetska bespuća, gdje će biti povezani, vodit će rasprave, ali će postati bezopasni.

21. siječnja Maxim Nicoll, jedan od čelnika pokreta, također poznat kao Fly Rider, inicirao je stvaranje aplikacije GJ-France, te s Lydie Coulon, jedom od Žutih prsluka iz prvog vala, pokrenuli su vlastitu platformu za komunikaciju s građanima “Stvarne rasprave” (Le vrai débat), što je bio izravan odgovor na veliku dimnu zavjesu s Velikom debatom koji organizira vlada. Platforma će početi prikupljati zahtjeve građana u ponedjeljak.

Zabavno je primijetiti, piše Le Figaro, da su se u utrci za približavanje ljudima i vlasti i Žuti prsluci okrenuli istoj IT “startup” kompaniji, Cap Collectif, koja je pružatelj usluga za različita ministarstva, političke stranke i gradske uprave.

Žuti prsluci su vlastitu platformu pokrenuli iz preventivnih razloga, svjesni opasnosti da plan vlade na nacionalnoj razini neće uspjeti zbog niza neispunjenih uvjeta koje su prosvjednici u otvorenom pismu priopćili predsjedniku Emmanuelu Macronu.

Kako podsjeća list, prema ideji vlade je Velika debata zamišljena da građani ispunjavaju ankete s pitanjima o porezima, ekologiji, državnoj organizaciji i demokraciji. Iako prema vlastima u ovoj raspravi “nema zabranjenih tema”, po mišljenju organizatorice jedne propale rasprave, Chantal Joanno, koja je bila prisiljena napustiti projekt nakon što se sukobila oko pitanja naknada za svoj rad, “nametnuti izbor pitanja podrazumijeva ograničavanje odgovora, što vladinu raspravu pretvara u običnu prijevaru”.

Međutim, to je problem vlade, a ne pokreta, koji je, gotovo sigurno planski i izvana, pogođen raskolom.

Žuti prsluci su i jučer paralizirali su veći dio zemlje, blokirali ceste i održali prosvjede u Parizu i drugim gradovima, 11 uzastopnu subotu.

Međutim, danas bi u svoje prve kontraprosvjede trebali krenuti “Crvene marame” i “Plavi prsluci”. Ova dva pokreta, što uz zagovornike institucionalne borbe u Europskom parlamentu, kasnije vjerojatno i Nacionalnoj skupštini, te dio koji će nastaviti borbu isključivo putem interneta, sugeriraju predstojeću fragmentaciju i možda i gašenje mobilizacije koja je trebala pometi Macrona i njegovu svitu.

Sa sloganima kao što su “Dosta je!” i “Prekinite nasilje”, “Crvene marame” i “Plavi prsluci”, kao i “STOP, sada je dosta”, pojavili su se krajem prošle godine kako bi se suprotstavili protestima Žutih prsluka i neredima u Parizu.

U početku su ova dva pokreta živjela uglavnom na društvenim mrežama, ali kako su prosvjedi Žutih prsluka trajali u za Novu godinu, ove alternativne skupine su udružile snage kako bi pokrenule kontraprosvjede i danas bi trebali izaći na ulice i na nacionalnoj razini održati demonstracije.

Ovaj provladin združeni pokret je objavio zajednički manifest: “Osuđujemo pobunjeničku klimu Žutih prsluka. Također odbacujemo prijetnje i neprestano verbalno zlostavljanje koje trpe oni koji ne podržavaju Žute prsluke.” Njihove izjave su slične izjavama Macrona, premijera i njegovih ministara i bune se kako ne mogu ići na posao ili se brinuti za obitelj.

Facebook grupu “STOP, sada ja dosta” osnovao je inženjer zrakoplovstva Laurent Soulié (51) iz Toulousea sredinom prosinca, “kako bi omogućio Francuzima koji su bili mirni šest tjedana da konačno mogu reći što žele”.

U intervjuu za AFP, ranije ovog tjedna, Laurent Soulié je rekao da je stvaranje skupine bila nužnost, jer se protesti Žutih prsluka uopće nisu smirili, usprkos navodnim ustupcima koje je vlada poduzela kako bi ispunila neke od njihovih zahtjeva.

Nema sumnje da je pokret Žutih prsluka ušao u kritično razdoblje u kojem može biti razbijen na više skupina, dok pristaše vlade s druge strane organiziraju kontraprosvjede i traže uspostavu reda i sigurnosti.

U smislu brojki, jučer su samo u Parizu uhićena 223 prosvjednika. Ministarstvo unutarnjih poslova je procijenilo da se jučer u cijeloj zemlji okupilo 22 000 ljudi, što je nešto u usporedbi s 27 000 prošle subote.

U Parizu je službeno bilo 2500 prosvjednika, dok ih je prošle subote bilo 7000. Sukoba je bilo u Parizu i Montpellieru.

Sudionici na Elizejskim poljanama su Macronovu nacionalnu raspravu kao “dimnom zavjesom” kako bi se odvratila pažnju Francuza od njegove poslovne politike. Mnogi žele da Macron vrati francuski porez na bogatstvo i dopusti referendum na inicijativu građana, izvlačenje Francuske iz eura do ponovnog pisanja ustava.

“Zaboravljeni smo. Nećemo odustati”, izjavio je prosvjednik Mervyn Ramsamy, bolnički djelatnik sa sjevera Pariza, žaleći se zbog nedavnog zatvaranja rodilišta i drugih medicinskih službi u područjima koja se već bore.

France24 predviđa da nije jasno koliko dugo pokret može zadržati svoj zamah, pravdajući Macrona “da je ukinuo povišenje poreza na gorivo, koje je u početku izazvalo prosvjede, te ponudio veliko porezno rasterećenje kada je nasilje u prosincu doseglo vrhunac”.

Francuska medijska kuća podsjeća “kako je jedan ogranak pokreta ovaj tjedan izašao s prijedlogom da se ide na izbore za Europski parlament u svibnju, ali se ostali vođe prosvjeda ne slažu s tom idejom”.

Policija, naoružana “nesmrtonosnim gumenim kuglama”, koje su ozbiljno ozlijedile više prosvjednika, jučer je po prvi put bila opremljena karoserijskim kamerama, kako bi zabilježila upotrebu oružja od strane prosvjednika, što će se kao dokaz koristiti na sudu, ako bude potrebno.

Kao što smo rekli, uz ubačene skupine nasilnika, koje je Éric Drouet prepoznao kao pripadnike Black Bloka, raskol na “institucionalni” dio pokreta i onaj koji želi nastaviti s prosvjednim aktivnostima na ulici, logičnu uporabu društvenih medija u artikuliranju zahtjeva, uz opasnost da “najumorniji” mogu odustati od prosvjeda i nastaviti “neovisne debate” na aplikacijama i društvenim mrežama, i na kraju ubacivanjem kontraprosvjednog “crveno-plavog” pokreta, Žuti prsluci ulaze u razdbolje neizvjesnosti. Ali sve navedeno su odavno oprobane metode, od kojih je omiljena podijeliti mase na više frakcija i čelnici Žutih prsluka su morali računati na infiltracije, diskreditaciju i pojavu kontraprosvjeda. Je li ova priča završila, znat će se uskoro.

La France en Colere / France24