U digitalnom dobu koje svjedoči strelovitom razvoju umjetne inteligencije, jedno od najintrigantnijih pitanja ostaje može li AI zaista biti kreativna ili samo vješto oponaša ljudsku kreativnost? Dok su računala oduvijek bila bolja od ljudi u izvođenju “grubih” izračuna i manipulaciji velikim skupovima podataka, duboko ukorijenjen stav je bio da kreativnost ostaje isključivo ljudska domena.
Od grube računske snage do kreativnih inovacija
Kada razmišljamo o umjetnoj inteligenciji, često zaboravljamo dug razvojni put od prvih računalnih algoritama do današnjih sofisticiranih sustava. Priča o ovom evolucijskom putovanju možda je najjasnija u području igara, koje su od početaka računalstva služile kao poligon za testiranje umjetne inteligencije.
Još u 18. stoljeću, “Turčin mehaničar” fascinirao je Europu kao tobožnji šahovski automat koji je mogao pobijediti i najvještije igrače, uključujući Napoleona. Naravno, radilo se o vještoj iluziji koja je skrivala stvarnog igrača unutar mehanizma. Međutim, 200 godina kasnije, 1997. godine, IBM-ov Deep Blue zaista je pobijedio svjetskog prvaka Garryja Kasparova, što je mnogi smatrali simboličnom pobjedom strojeva nad ljudskim umom.
Ali je li Deep Blue zaista bio kreativan? Nipošto. Ova impresivna mašina bila je zapravo “gruba sila” koja je mogla analizirati 200 milijuna pozicija u sekundi, koristeći ručno kodirana pravila evaluacije koje su razvili šahovski stručnjaci. Deep Blue je mogao istražiti više poteza unaprijed nego što bi ljudi ikada mogli, ali nije razumio igru na konceptualnoj razini niti je pronalazio inovativne strategije.
Točka preokreta – Igra GO
Ako je šah osvojen grubom računskom snagom, igra Go predstavljala je sasvim drugačiji izazov. Sa svojim 19×19 pločom i gotovo beskrajnim mogućnostima, Go se dugo smatrao nedostupnim za računalne algoritme. Složenost igre i intuitivna priroda procjene pozicija činili su ga gotovo nemogućim za pristup “brutalnom silom”.
Sve se to promijenilo 2016. godine kada je Google DeepMindov AlphaGo porazio svjetskog prvaka Lee Sedola rezultatom 4-1. Ključna razlika bila je u pristupu – umjesto da računa sve moguće poteze, AlphaGo je koristio neuronske mreže i strojno učenje, učeći iz tisuća partija vrhunskih igrača.
Jedan trenutak u ovom povijesnom meču posebno ilustrira potencijal AI kreativnosti. U 37. potezu druge partije, AlphaGo je odigrao potez koji su profesionalni komentatori inicijalno proglasili pogreškom. Potez koji nijedan ljudski profesionalac ne bi nikada odigrao, jer je protuintuitivan prema konvencionalnoj Go strategiji. Međutim, ovaj “netradicionalni” potez naposljetku se pokazao ključnim za pobjedu. Komentatori su bili zapanjeni – AI nije samo slijedio ljudske strategije, već je pronašao novi način igranja. Ovaj potez nije bio proizvod brutalne sile računanja, već drugačijeg načina razumijevanja igre.
Revolucija zvana AlphaZero
Iako je AlphaGo pokazao naznake kreativnosti, još uvijek se oslanjao na ljudske partije kao temelj za učenje. Pravi kreativni iskorak došao je s njegovim naslijednikom – AlphaZero. Umjesto da uči iz ljudskih primjera (nadzirano učenje), AlphaZero je koristio učenje podržavanjem (reinforcement learning), gdje je naučio igrati isključivo igrajući protiv samog sebe, poznavajući samo osnovna pravila igre.
Za samo dva tjedna, igrajući 140 milijuna partija protiv sebe, AlphaZero je razvio dovoljno vještine da pobijedi AlphaGo rezultatom 100-0. Još zadivljujuće, isti algoritam primijenjen na šah naučio je igrati u samo 9 sati i potom pobijedio Stockfish, najjači šahovski program na svijetu, koji funkcionira na principu grube računske snage.
Razlika u pristupu bila je zapanjujuća: dok je Stockfish evaluirao oko 60 milijuna pozicija u sekundi, AlphaZero je razmatrao samo 60 tisuća – tisuću puta manje! Umjesto da istražuje svaku mogućnost, AlphaZero je pokazao gotovo intuitivnu sposobnost fokusiranja samo na obećavajuće poteze.
Šahovski stručnjaci koji su analizirali igru AlphaZera ostali su zapanjeni. Program nije samo ponovno otkrio klasične šahovske otvaranje, već je razvio vlastiti stil igre koji se značajno razlikuje od ljudskog. Posebno fascinantna bila je njegova spremnost za žrtvovanje materijala u zamjenu za bolju poziciju – strategija koju je provodio mnogo agresivnije nego što bi se ljudski igrači usudili. AlphaZero je ponekad odigravao poteze koji bi izgledali kao očite pogreške ljudskim igračima, ali su se kasnije pokazali kao dio dublje strategije.
Što ovo znači za umjetnu inteligenciju?
Ono što ovi primjeri pokazuju nije samo poboljšanje u igranju igara, već fundamentalno novi pristup rješavanju problema. Kroz učenje podržavanjem, AI sustavi mogu razviti strategije koje nisu programirane niti kopirane od ljudi, već su rezultat originalnog istraživanja mogućnosti unutar zadanog okvira pravila.
Ova vrsta kreativnosti nije ograničena samo na igre. Kad je DeepMind trenirao AI da igra klasične Atari igre poput Breakout, algoritam je razvio strategiju koju dizajneri igre nikada nisu predvidjeli – shvatio je da može poslati lopticu iznad blokova kako bi ona “zapela” i samostalno razbijala blokove odozgo.
Ovi primjeri sugeriraju da umjetna inteligencija može pokazati autentičnu kreativnost u smislu pronalaženja novih, neočekivanih rješenja. Ona možda ne stvara iz istih motivacija kao ljudi, ali rezultati njezine “kreativnosti” – novi, učinkoviti pristupi koji iznenađuju čak i stručnjake – ne mogu se negirati.
Redefiniranje kreativnosti u dobu umjetne inteligencije
Razvojna putanja umjetne inteligencije – od Deep Bluea koji se oslanjao na grubu računsku snagu do AlphaZera koji pokazuje gotovo intuitivno razumijevanje strategije – postavlja duboka pitanja o prirodi kreativnosti same.
Ako definiramo kreativnost kao sposobnost stvaranja nečeg novog, korisnog i iznenađujućeg, onda moramo priznati da današnji AI sustavi pokazuju barem određene aspekte prave kreativnosti. Iako još uvijek djeluju unutar ograničenog dometa specifičnih zadataka i ne posjeduju široku općenitu inteligenciju ljudi, njihova sposobnost otkrivanja potpuno novih pristupa unutar tih domena je neosporna.
Umjetna inteligencija možda neće zamijeniti kompleksnu, kontekstualnu i emocionalnu kreativnost ljudi, ali već sada otvara nove prostore kreativnosti koje ljudi samostalno možda nikada ne bi otkrili. Umjesto da umjetnu inteligenciju vidimo kao prijetnju ljudskoj kreativnosti, možda je vrijeme da je počnemo promatrati kao moćnog suradnika u proširivanju granica onoga što smatramo mogućim.
Jeli ovo plaćena promocija UI, ili je pitanje vjere…il’ je nako…a, bogati jubin, ća je ovo došlo…pa da neće sud svita.
Igre nisu dobar primer za pokazivanje kreativnosti AI jer je bez obzira na način i dalje u pitanju razmatranje različitih kombinacija. Kada se govori o “gruboj (računarskoj) sili”, misli se na na primenu unapred definisanih šablona. Da to vidimo na igri Iks-Oks. Gruba sila bi bila ako predefinišete poteze: recimo ako čovek odigra potez u sredini onda će kompjuter odigrati u nekom od ćoškova. Ova strategija se zasniva na ljudskom iskustvu, kodira se u samom programu i kompjuter samo izvršava već definisanu strategiju. AI varijanta bi bila recimo primena Minimax algoritma. To je algoritam u kome se svakom potezu dodeljuje numerička vrednost (računarima sve mora da se prevede u numeričku vrednost) u odnosu na rezultat koji ostvaruje. Tako Max igrač traži poteze koji maksimizuju vrednost a Min suprotno. To bi značilo da algoritam procenjuje potez kroz dalju razvoj partije koja se razvija u odnosu na taj potez. Da ne bude… Čitaj više »
Sigurno da može, možemo vrlo jednostavno zaključiti kakva će biti ta kreacija..?
UI predstavlja divovski skok u komunikaciji Bogova sa ljudima a sama po sebi je alat u toj komunikaciji, no, “uzde” algoritama drže njeni kreatori i vlasnici. Ona je sada, u jednom dijelu primjerena potrebama ljudi (prema njihovom stupnju potreba i razumijevanja) i u drugom dijelu, onom koji je potreban na poslovima i ciljevima Bogova… ali taj dio nije dostupan široj robovskoj masi već samo onima koji su svojom dresurom dostigli više znanje i sposobnosti da razumiju ono što su dobili u zadatak od Bogova. Kako UI bude pomogla ljudima da sami sebe istisnu iz potrebe Vlasnicima tako će njeni Vlasnici polako otpuštati “uzde” …vjerovatno do konačnog cilja, da na ovoj planeti, UI zamijeni svoje Vlasnike i tada će ona u potpunosti, u svojoj kreativnosti i znanju, zamijeniti Entitet koji trenutno vlada Zemljom. Do tada će se broj ljudi na planeti drastično smanjiti i razdijeliti će se u malobrojne sluge koje… Čitaj više »
Ovaj alpha zero nije dostupan javno vec samo djelovi….a vec se koristi tehnologija u vojnom,bankarskom i sl sektorima….mozda Trump vuce puteze generirane od strane alpha zero? :-))))
Iskihat će te je na nos koliko će biti kreativna…..
“Ako definiramo kreativnost kao sposobnost stvaranja nečeg novog,” To i jeste prava definicija kreativnosti. UI može izraditi bez ikakve dvojbe nove strategije u šahu ili nekom športu, ali su to sve igre i stvari koje je osmislio čovjek. UI može unaprjeđivati i dorađivati neka ljudska dostignuća, ali ne može ljudskom kreativnošću stvarati nova. UI može stvarati i neku glazbu, ali samo po notama i instrumentima koja je čovjek osmislio. UI se može daleko bolje i brže koristi svim ljudskim dostignućima na svim poljima znanosti pohranjujući i povezujući cjelokupnu znanost u jednu cijelinu na jednom mjestu i tu učiti i razvijati određene strategije u razmišljanju i ponašanju. Kada UI prevaziđe SUI motore i otkrije neke druge i sa uporabom drugih goriva, kada osmisli zrakoplove brže i bolje od mlaznog pogona i drugim gorivom, kada osmisli filharmoniju sa instrumentima koje UI osmisli, kada izumi električnu energiju posve drugačiju i načina njenog dobijanja… Čitaj više »
Toliko kreativna koliko i ljudi koji ju programiraju i čije podatke skuplja u svoju memoriju. Uvijek postoji neki “luđak” da ludim idejama i kreacijama .
Kreativnost AI jednaka je nuli. Prepoznavanje uzoraka i kopiranje 100%. Nema ni i od inteligencije niti moze stvarati. Ali da je dobar alat za pomoc covjeku jest. Npr mozes je nauciti lazima i nikad nece skuziti da laze. cak ni kad su lazi kontradikorne. Jer ne razumije i na bazi neuronskih mreza nikad nece.
Mozda ako uvedemo kvantno kolebanje nastane promjena?
Sve to ovisi kako definirmo riječ “kreativnost”. Kreativnosti se drže ljudi kao nekom zadnjom slamkom koja ih razdvaja od nekakvih ljudskom rukom programiranih robota. Kao ai ne može biti kreativan, niti svjestan. A što je svijest, što je kreativnost? Govorili su da neće moći pobijediti šah, pa je, onda neće moći Go jer je potrebna intuicija, pa je i Go pobijedio. Poanta je da se čovjek mora osjećati poseban pa će bez obzira na nedohvatljive moći AIa uvijek izmišljati nekakve nove razloge zašto je on zapravo vrijedniji. I sve se u konačnici svodi na vjeru jer u svim drugim područjima čovjeka će AI pregaziti, a jedino što će čovjeku ostati je vjera u dušu koju čovjek kažu ima, no stroj kažu ne može imati.
hahaha…
sve čime judi mogu vladati je – MRTVO!
sve, ..šah, znanost l’art pour l’art, i sl…. patetična judska nemoć, koja se prevrnuto – predtavlja kao judska moć, ..gurano je motorom fascinacije i judske taštine! simulacija!
sve “igre”, su zatvoreni sustavi, svaka crta povučena ravnalom (ruler-om), je MRTVA!
…rulerom se mogu mjeriti samo mrtvestvari, statične ili s predvidivim “kretanjem”…
Živo je ne-mjerljivo i ne-ponovljivo.
…
ko liježe s Fascinacijom, ..tužan se budi!
…
bitchute.com/video/mkKx5MxhswkA
Buduči je EU pokrijenula ” SPORAZUM O SLOBODNOJ TRGOVINI
” sa United Arab Emirates što čini U VELIKOJ MJERI UAE DJELOM EU 
, svakako je moguće da vjeptačka ili čak luda intiligencija- ovlada !
Nema spasa ljudskom rodu bez probuđenog ljudskog roda! Vaše putovanje je dugo. Kršćanstvo, Judaizam, Islam – tri religije su počinile jednu veliku grešku: one su dale ljudima ideju da imaju samo jedan život. To je stvorilo mnogo problema. Ljudi su proživjeli mnogo života. Hodočašće je dugo, i ljudi se vrtite u krug, stoga ljudima svijest nije rasla. Ljudi svaki puta čine iste greške. Svaki život se troši gotovo na repetitivan način. Ljudi govore da se povijest ponavlja. Povijest se neželi ponavljati; ona se ponavlja jer su ljudi nesvjesni, stoga ljudi nastavljaju činiti iste pogreške. Ljudima svijest ostaje ista. Zato u svakom životu žive na istom mjestu. Nikada neodrastu. Trebali bi početi raditi na svom biću, tražiti ga, jer jednom kad spoznaju svoje biće, tada se neće ponovno roditi u tijelu. Tada neće više biti u zatvoru. Tada će biti oslobođeni svih zatvora. Ta vrhovna sloboda je jedina lekcija koju treba… Čitaj više »
“Umjetnu” su “naučili” da odlično “pamti” i da munjevito prebire po “sjećanju”, pa je, zaista, u stanju da u zadatoj situaciji donese najbolje moguće “jednom već donešeno rješenje”, i da odigra najbolji mogući “jednom već odigran potez”…ma, yebem ja “umjetnu”… svakako…i umjetnice…zgodne, mlađahne, lepurave…kad već “projeciram”.
Uvijek za polazište kada se razgovara o UI, potrebno je imati na umu da je to globalistički alat stvoren da nas porobi. Pričati o nekoj kreativnosti UI je kao da se priča o Plenkoviću ili Vučiću kako bi oni mogli svojim građanima omogućiti dobar životni standard i slobodno društvo. Svima je jasno da obojica služe globalistima i trude se svim silama da nas osiromaše, rasele i nametnu woke ideologiju. Mislim da bi se trebali uozbiljiti i prestati vjerovati u bajke da bi nam UI mogla donijeti neku kreativnost.
Sve dok nepostanete svjesni svoje snage, nećete se pobuniti, a sve dok se nepobunite nećete biti svjesni svoje snage.
U ovom trenutku o komentiranju ove teme znam ono šta nitko od komentatora nezna. Već u sljedećem trenutku to više nije važno.
That is magic.
Može li umjetna inteligencija zaista biti kreativna?
Nemože.
Kopija nikada nemože biti original, samo može kopirati kreirano, nikada nemože i neće biti original/kreator!
Život je kreator!
Bog je kreator , a umjetna inteligencija može samo pokušati to biti i nikad tu Božju kreaciju neće dostići nego će ju pokušati preuzeti, primjeniti , uništiti. Neće uspjeti jer je to nedostižno .
Kreativnost je najveća pobuna u bivstvu.
Kreativan čovjek nemože slijediti dobro utabanu stazu.
Život je živ, umjetno je mrtvo/smrt.
Vodi se rat protiv života samog.
ziva bica razmisljaju citavim tijelom. osjetila su isto mozak.
AI nema osjetila, ne moze razmisljati senzorima.
AI ne zna koliko je pola od analognog.
Čak i da je sve tako,ni jedna inteligencija neće raditi protiv svoje vrste.Jedino oni koji mrze ljudski rod, i žele uništiti sve što je ljudsko ,mogu postavljati,ovakva pitanja,i pretpostavljati,nešto takvo.Sve što stvori čovjek,treba po svim normama,štititi tog istog ,čovjeka.Ako ga ne štiti,nije humano,i nebi se trebalo, dozvoliti.Kome je ,i zbog čega u interesu,da bilo tko nadmaši čovjeka,u bilo čemu?! Ovaj svijet ,nije savršenstvo.Ali dali ovo, o čemu govorite,može i treba u bilo čemu ,nadmašiti čovjeka?! Naravno da ne treba,i ne može.Sve ovo je alat u rukama,onih kojima smetaju,ljudi.To je novi način, kojima šire laži,strah,i manipuliraju, ljudima.
NE MOŽE, to je samo program koji je čovjek isprogramirao
Lako za šah i go – evo kako robot igra ping pong:
https://www.instagram.com/imairobot/reel/C-3HkYKupr6/
https://www.instagram.com/imairobot/reel/C-YB5ClP6ab/
Evo sam se baš naoštrio da I ja kažem nešto pametno, ali ne mogu.
Zuji mi u glavi.
Ne.
ASML već proizvodi EXE, ili ‘High NA’, sustavi su najnovija generacija u EUV litografiji. S numeričkom aperturom (NA) od 0,55, njihova inovativna nova optika pruža veći kontrast i ispis s rezolucijom od samo 8 nm.
EXE platforma će podržavati proizvodnju čipova velikih količina u razdoblju 2025 omogućujući geometrijsko skaliranje čipova u sljedećem desetljeću. To će uključivati buduće napredne čvorove, počevši od 2 nm logičkog čvora, a zatim memorijske čvorove slične gustoće. Smanjenjem broja procesnih koraka u proizvodnji velikih količina, proizvođači čipova će imati koristi od značajnog smanjenja nedostataka, troškova i vremena ciklusa. Rusi su tek u “istražinju” a daleko, daleko od serijske proizvodnje. I to možda 12 nm.
Mi smo kreativni, a AI za sada nije kreativan.
Al je alat koji ima potencijal da nas rastereti gluposti i oslobodi našu kreativnost.
–
Naravno da postoji širok prostor za širenje matriksa.
Ali svaka knjiga koju otvorimo sadrži isti otrov.
–
Obrazovanje verovatno treba da se usmeri na logiku i suštinske strukture kojima AI treba po potrebi da dodaje detalje.
–
A prevara i laž natrpana u AI će se brzo vratiti kao propast društva.
Woke ideologija je USA koštala imperije. (Ili možda obrnuto?)
–
Sve se na kraju testira u ratu.
Nemačke haubice, najbolje na svetu su se pokazale neupotrebljive na bojnom polju.
Mene je danas prirodna glupost dosta napatila pa me umjetna pamet ne zanima.
Sve to sranje oko AI ili kako god, prestane pritiskom na dugme. Žao mji je nekih na portalu, koji neče da prihvate realitet, a zablude tipa robota ratnika, šahovskih velemajstora, još samo fali da Švarceneger zaista rodi.
Ova Ai ili UI svakako nema kapacitet da bude kreativna. Ali stojim iza toga da ako bih morao da se lecim svakako bih odabrao da me AI lechi pre nego “kreativan doktor”, korumpirano bezosecajno djubre od oblika zhivota, videli smo sta su radili za vreme plandemije, a inace se ne unose u bilo koji zdravstveni problem, zabole ih ribica…
pjesma Olivera Dragojević snimljena negdje ranih 70-ih godina: “2002. godine u Splitu (Bajka za odrasle)” Dobar dan, dragi putnici kroz nekoliko trenutaka poletjet ćemo u pravcu Mjeseca Molimo Vas, da vežete vase pojaseve i da, prilikom polijetanja, ne pušite Hvala Dvi ´iljade i druge mi ćemo poć´ na Misec u miru da provedemo lito Jer, od pusti´ turisti ća ce doć´ nan na more ni okrenit´ se neće moć´ ni´ko Dvi ´iljade i druge sve bi´će na botune i samo ćeš tribat´ pritiskat´ nji´ I ima´ćeš ća zamisliš jo, ća će onda onda lipo bit´ Ref. 2x Dvi ´iljade i druge godine godine na svitu ajme, ća će tek onda lipo bit´ lipo bit´ u Splitu Dvi ´iljade i druge svak´ će imat´ novi stan a ribe s Marsa bi´će svaki dan Svak´ ce dobit´ telefon i ima´ćemo stadion na njemu će igrat´ svitski šampion Dvi ´iljade i druge sve… Čitaj više »
Jedan zanimljiv tekst: Фид је садржао помињање „Кентлер Берлинског експеримента“, током којег су педофили усвајали децу бескућника почев од 1969. Социјалисти који су тада владали Немачком тако су се, веровали или не, борили против фашизма. Раније нисам обраћао пажњу на такве ствари, али сада сам прочитао о експерименту и веома сам импресиониран. Његов аутор Хелмут Кетлер сматрао је да је то „најбољи начин да се спречи нови Аушвиц”. Хелмут Кентлер је немачки психолог и сексолог. Његов отац је радио за нацисте и одгајао сина у тешким условима потчињености и потискивања. Ово је можда утицало на Хелмута Кентлера да одрасте као хомосексуалац. Радио је међу омладином и децом у протестантским црквама. Ово ће му касније послужити као „теренско искуство“ у проучавању сексуалности међу децом и адолесцентима (вероватно се мисли на корупцију малолетника). Кентлер се специјализовао за проучавање сексуалности деце и адолесцената. Каријеру је направио на Универзитету у Хановеру. Многи студенти постају… Čitaj više »
Nastavak: Године 1979. Олаф Стубен, који се залагао за легализацију секса са децом, објавио је чланак у левичарским новинама Тагесзеитунг под насловом „Волим дечаке“, у којем је педофилију назвао „злочином без жртава“. Године 1980, на конгресу Зелене странке, предложено је да се бори за укидање забране секса са децом млађом од 14 година. А 1982. Данијел Кон-Бендит, један од вођа студентских немира у Француској 1968. и члан Европског парламента из редова немачких Зелених, рекао је у једној емисији од 1982. године до пете девојке: „Ундресс иоу халф а гирл кинг схов: то је фантастично.” Уопштено говорећи, теорије завере о широкој распрострањености хомосексуализма и педофилије међу западним елитама, о томе да је мушкарцима у Европи најлакши начин да направе политичку каријеру кроз геј клубове у Бриселу, и да су многи европски политичари без деце не зато што су много заузети послом, већ зато што су око нечега другог, прилично су страствени… Čitaj više »
Kad Al-u 2 , kolegi od Al-u 1, crkne lampica,pa utihne. Hoće li Al-1 zaplakati. Ili ako ne utihne jer su mu promijenili lampicu. Hoće li se Al-2 nasmijati kad mu Al-1 u namjeri da ga malo oraspoloži, ispriča jedan dobar vic.
Bez emocija nema kreacije.
aksiom, ono šta se ne propituje, čovik i druga živa bića ( možda i neživa ne bi ulazija dublje) su prijemnici kozmičke inteligencije, jedina inteligencija u ovoj našoj stvarnosti, to je aksiom, sve drugo su gluposti i dubinsko nerazumijevanje kozmosa različite vrste nosioci su različitih tipova inteligencije, sve su od istog izvora, stoga ravnopravne, mi čimpaza i tulipan smo Ravnopravni, Jednako vrijedni i nosioci iste inteligencije, koliko god se čudili , ka pura dreku šta bi rekli Purgeri, mogučnosti tzv umitne inteligencije, to je samo stroj, vrlo sofisticiran ali samo običan stroj, nema tu i ne može biti ni i od inteligencije, jer kad bi bilo drukčije mi bi bili Bogovi, a mislim da ni najluđi među nama, tj tzv elita, još ne pretendiraju na to naziv umitna inteligencija je iz iste vrste ka i teorija zavjere i ostale globalističke mantre da se neprijatelj obeshrabri i dezirjentira, svaki tovar čimpaza… Čitaj više »
Stalno se pitaju može li umjetna (ne) intelegencija biti kreativna odnosno nadmašiti čovjeka, jednostavan odgovor, NE MOŽE, naprosto što su to dvije različite kategorije, različite razine postojanja, no ako se promatraju sa iste razine imat će se privid da je to moguće, ali šta drugo reći, nego NIJE MOGUĆE, al eto nek se trude neće im biti to loše
Hvala što sam vas upoznala.
Sto je kreativnost? Neka fora? Marketinska postapalica?
Sebecentricni antropocenticni umisljenko se hvata za slamku. Kreativnost, dusa i “slika na priliku boziju” su mu zadnji pokusaj opravdanja supremacije. Covo, kreatura, jedan od osmorice (velikih primata) ce morati nauciti milost.
Sad kad smo kreativnost konacno sveli na formulu, rastavili na sarafice, vrijeme je da Leonarda i Mozarta proglasimo Istaknutim Obrtnicima Drevnih Zanata. Skolovat cemo milijun inzenjera kreativnosti (mislim … Kinezi ce), svaki bolji od dosadasnjeg najboljeg.
Maglica prijevara i lazi se rasciscava. Religije smo prokazali i skartirali, ideologije, price i nebuloze isto, brendove, slavnosti i ponosnosti, sve odlazi na smetliste. Budimo se oprani i cisti. Ruzna stvarnost istine zapljuskuje. Neka, zapljuskuje njih, prevarante. Mi koji nismo lagali i varali smo isti, samo bez “ljepote” iluzija. Naucimo voljeti istinu.
Ordo ab Chao a bez kaosa. Proljetno ciscenje je. Smetlari odvoze. Rijeka je prljava ali odnosi smece. Brzo ce se rascistiti.
“Ovaj potez nije bio proizvod brutalne sile računanja, već drugačijeg načina razumijevanja igre.”
Jako upitno. Da li je taj potez zaista bio bljesak genijalnosti takovzvane “UI” ili je možda upravo ta brutalna sila računanja koja daleko prevazilazi ljudske sposobnosti omogućila ispitivanje ogromnog broja alternativaije i time dovela do one najefikasnije. Jer nijedno ljudsko biće nije u stanju “provrtiti” toliko milijuna opcija i predvidjeti toliko poteza unaprijed kao što je to kompjuter pa da dođe do ovakvog rješenja. A tu se onda ipak radi samo o brutalnoj računalnoj snazi.