Uprkos arogantnoj reputaciji, kompanije koje se bave tzv. „ekonomijom dijeljenja“ ponekad dobrovoljno prihvataju da poštuju lokalna pravila kako bi izbjegle veće regulatorne probleme. Airbnb je najavio da će od proljeća prihvatiti direktivu grada Londona kojom se vlasnicima kuća onemogućava da iznajmljuju čitave kuće ili apartmane na više od 90 dana godišnje.
To je iznenađujuće, jer je ta kompanija i dalje nudila smještaj u Berlinu, gradu koji je ove godine zabranio kratkoročne najmove stambenog prostora, prijeteći kaznama vlasnicima istih od čak 100 hiljada eura.
Vlasti u gradovima koji imaju manjak stambenog prostora dugo se bore da Airbnb i slične kompanije budu istisnute sa tržišta iznajmljivanja nekretnina. To je najbolje vidljivo u Londonu, Berlinu i Barseloni, gdje je broj iznajmljivanja nekretnina opao za čak 33%.
Možda se čini logičnim da gradske vlasti budu optužene zbog izdvajanja kompanije Airbnb iz političkih razloga, a sve zbog pritiska hotelijera. Na kraju krajeva, studija Univerziteta u Bostonu iz 2014. pokazala je da je prihod hotela znatno pao zbog poslovanja ove kompanije.
S druge strane, bilo bi dobro da vlasti velikih gradova ne prave pritisak na Airbnb, jer ta kompanija privlači više turista. No, problem je što neki gradovi ne žele još turista. Barselona, na primjer, ima taj problem, jer je lokalno stanovništvo postalo umorno od kratkoročnih turističkih aranžmana.
Veliki gradovi nemaju potrebu za kompanijama koje se bave „ekonomijom dijeljenja“, poput Airbnb-ja i Ubera, ali je sigurno da takve kompanije trebaju to tržište. U tom smislu, potrebno je da, poput ovog poteza u Londonu, te firme pristanu na poštovanje gradskih propisa, kako bi zadržale svoje mjesto na tržištu.