Američka policija provalila u ambasadu Venezuele u Washingtonu

Jučer je američka policija provalila u zgradu venecuelanske ambasadu u Washingtonu i pritvorila četvoricu aktivista koji su tamo ostali i uz dozvolu vlade iz Caracasa branili ulaz u objekt “diplomatskim predstavnicima” samoproglašenog “predsjednika” Juana Guaidoa.

Medea Benjamin, suosnivačica društvenog pokreta CodePink, izjavila je kako je upad policije u zgradu venecuelanske ambasade u Washingtonu, te uhićenje četvorice aktivista koji su još bili tamo, ilegalan čin i krši Bečku konvenciju.

U intervjuu za RT Actualidad, Medea Benjamin je objasnila da je policijska patrola bila u stražnjem dijelu zgrade i da su ulazna vrata diplomatske misije bila slomljena.

“Danas su odlučili okončati ovu stranicu povijesti”, dodala je.

Aktivisti Codepinka osuđuju ovu akciju i podsjećaju da vlasti u Washingtonu “nemaju pravo upadati u veleposlanstvo” i ovim “krše Bečku konvenciju, jer nemaju nikakvu dozvolu vlade Nikolasa Madura”.

S druge strane, izvijestili je da je situacija u kojoj je živjela skupina koja je ostala tamo od 1. svibnja bila vrlo teška, jer su se oko skupine u veleposlanstvu Venezuele okupile pristaše samoproglašenog “predsjednika” Juana Guaidóa, što je dovelo do napetosti i verbalne i fizičke agresije na aktiviste u zgradi diplomatske misije. Osim toga, isključili su im struju i vodu i ograničavali dostavu hrane i lijekova.

Jučer smo u naveli kako aktivisti koji ne podržavaju državni udar u Venezueli štite zgradu veleposlanstva latinoameričke zemlje u Washingtonu u koju se želi useliti “diplomatska misija” imenovana od strane samoproglašenog “predsjednika” Juana Guaidóa. Jedini način da se aktivisti izbace je bila odluka State Departmenta, ali američka uprava za sada ne želi službeno potvrditi da je dala zeleno svjetlo za akciju policije.

Washington je oklijevao, jer je bio da bi time prekršio međunarodne sporazume koji štite i reguliraju status diplomatskih sjedišta stranih zemalja. Prema riječima glasnogovornika State Departmenta, “svaka neovlaštena osoba na posjedu veleposlanstva čini kazneno djelo i može biti kažnjena prema američkim zakonima”. Međutim, aktivisti su u zgradi bili uz službeno dopuštenje ustavnog predsjednika Nicolasa Madura.

Članak 45. Bečke konvencije jasno utvrđuje da u slučaju prekida odnosa između dviju zemalja država domaćin mora štititi diplomatsko sjedište druge zemlje sve dok se uzajamnim sporazumom ne dogovori suprotno. To znači da bi svaka odluka o invaziji na suvereni teritorij Venezuele u Washingtonu koju bi donio State Department bila u suprotnosti s međunarodnim pravom. Naravno, međunarodno pravo Sjedinjene Države tumače proizvoljno, stoga se moglo očekivati da će prije ili kasnije lokalna policija upotrijebiti silu.

Međutim, skupina CodePink će, unatoč uhićenjima posljednja četiri aktivista koji su ostali u zgradi, nastaviti s demonstracijama “kako bi inzistirali na tome da ambasada ostane prazna” i neće predati zgradu takozvanoj “opoziciji” ili opunomoćenicima Guaidóa, kojeg u Washingtonu predstavljaju Carlos Vecchio u svojstvu diplomata i njegov savjetnik Francisco Marquez.

Isto tako, naglasili su potrebu za trećom zemljom koja bi nakon raspada diplomatskih odnosa prema Bečkoj konvenciji bila zadužena za oba konzularna sjedišta, kako za američko u Venezueli, tako i ono latinoameričke zemlje u Sjedinjenim Državama.

Pritvor za četiri osobe također je potvrdio i odvjetnica skupine koja štiti veleposlanstvo Mara Verheyden-Hilliard.

Brian Becker, čelnik antiratne koalicije ANSWER, izjavio je da će četvorica aktivista provesti noć u zatvoru i da će se u petak ujutro pojaviti na saveznom sudu.

Venezuela će ocijeniti odgovor

Ministar vanjskih poslova Venezuele, Jorge Arreaza, ocijenio je iseljenje veleposlanstva kao “vrhunsku” akciju uprave američkog predsjednika Donalda Trumpa i izvijestio da Caracas “procjenjuje odgovore u okviru međunarodnog prava”.

Nekoliko minuta ranije je zamjenik venecuelanskog ministra vanjskih poslova za Sjevernu Ameriku, Carlos Ron, naveo na društvenim mrežama “kako vlada njegove zemlje ne odobrava ulazak bilo kojeg američkog dužnosnika u diplomatski stožer”.

“Svaka takva akcija je nezakonito kršenje Bečke konvencije”, rekao je Carlos Ron.

Guaidó aktiviste opisao kao “okupatore”

Od samoproglašenja Guaidóa za predsjednika, njegov “predstavnik” u Washingtonu Carlos Vecchio je provodio akcije u kojima je pokušavao ući i zauzeti zgradu diplomatske misije, ali je skupina američkih aktivista ostala u zgradi od 19 ožujka.

Nakon jučerašnjeg upada američke policije i uhićenja četvorice aktivista, Juan Guaidó je s oduševljenjem na Twitteru napisao kako je počeo proces “vraćanja” venecuelanskih diplomatskih stožera u svijetu i citirao je raniju objavu Carlosa Vecchia, koji je na Twitteru napisao: “Izbačen je okupator iz našeg veleposlanstva. Uzurpacija je prestala”.

Ovaj nedefinirani pojam je prvi počeo koristiti Guaidó kako bi “preuzeo” funkciju “predsjednika”, jer prema navodima Nacionalne skupštine bez ovlasti, Maduro “uzurpira” predsjedništvo.

Juan Guaidó i Carlos Vecchio su se zahvalili Venezuelancima koji su dva tjedna ostali u blizini zgrade i provodili provokativne akcije protiv aktivista.

Raskid diplomatskih odnosa

Društveni pokreti koji su gotovo dva mjeseca bili u diplomatskom stožeru i koji su formirali takozvani Kolektiv za zaštitu veleposlanstva imali su  službeno odobrenje Madura za boravak u zgradi u Washingtonu, a izdano im je nakon što su  je “osoblje” Guaidóa 19. ožujka zaposjelo ured venecuelanskog vojnog atašea u Georgetownu i zgradu konzulata Venezuele u New Yorku 13. travnja.

24. travnja je prošlo tri mjeseca od kada je venecuelanski predsjednik, nakon prekida odnosa između dviju zemalja, naredio povratak u Caracas svog diplomatskog osoblja akreditiranog u Sjedinjenim Državama. S druge strane, američki State Department je odredio isto razdoblje, koje je već isteklo, da dužnosnici venecuelanske vlade napuste to područje i uđu oni koje imenuje Guaidó, kojeg SAD priznaju kao “privremenog predsjednika”.

Venezuela je u više navrata osuđivala kršenje Bečke konvencije koja propisuje obveze država da čuvaju objekte i imovinu zemalja koje se koriste za diplomatske svrhe, čak i ako su odnosi prekinuti.