Argentina postala Grčka Latinske Amerike – Iz ponora se “izvlači” s oštrijim mjerama štednje

Sredinom prošlog mjeseca smo pisali kako je vlada u Buenos Airesu pristala da nadzor nad Središnjom bankom Argentine preuzme MMF, odakle će iz glavnog grada ove, nažalost, propale zemlje kontrolirati rad središnje financijske institucije i udovoljava li vlada svim financijskim nametima, odnosno, provodi i li dosljedno strukturne reforme koje nameće MMF u zamjenu za “pomoć” Argentini. Podsjetimo, zemlja je u tri godine predsjedanja Mauricia Macrija prošla kroz bolne rezove javne potrošnje, poskupljenje komunalnih usluga, masovna otpuštanja i privatizacije i dalje dosljedno provodi strukturne reforme u zamjenu za kredite koje vjerojatno nikada neće moći otplatiti.

Nakon duge ere “kirchnerizma” u Argentini, razdoblja u kojem se zemlja oporavila i sanirala sve svoje dugove, odjednom dolazi do obrata. Daniela Sciolia, kandidata tadašnje predsjednice u odlasku Cristine Kirchner, na izborima krajem 2015. pobjeđuje gradonačelnik Buenos Airesa Mauricio Macri, koji je stekao osnovno i srednje obrazovanje na koledžu Cardenal Newman u Buenos Airesu, kasnije je također studirao na Sveučilištu Columbia u New Yorku, na Sveučilištu Pennsylvania u Philadelphiji, a potom završio kratki kurs na Centru za makroekonomske studije, da bi na kraju diplomirao građevinarstvo na Katoličkom sveučilištu u Argentini.

Samo u prvih godinu dana je u Argentini pod vladom Macrija podijeljeno 200 000 otkaza. Nacionalna valuta, peso, izgubila je 40% vrijednosti, što je rezultiralo u masovnim porastom cijena, s dramatičnim posljedicama za većinu Argentinaca. Cijene prijevoza, vode i plina električne energije su povećane u rasponu od 200% do 2 000%, ovisno o slučaju i regiji. Inflacija je porasla s 32% na 45%, a gospodarstvo je palo u recesiju.

Politika štednje, koju provodi njegova vlada, ima dramatičan utjecaj na stanovništvo, ekonomski život i razvoj trgovine. Prema podacima Katoličke crkve, za samo godinu dana je 1,4 milijuna Argentinaca palo ispod granice siromaštva. U glavnom gradu je stopa siromaštva porasla s 20% na 33%. Prema Nacionalnom institutu za statistiku (INEC), 32% Argentinaca živi u siromaštvu, odnosno 8,7 milijuna ljudi, a njih 6,3%, ili 1,3 milijuna, živi u ekstremnom siromaštvu, a govorimo samo o podacima za 2016. Danas je situacija još gora, a Argentina se slobodno može nazvati Ukrajinom ili Grčkom Latinske Amerike.

Najnoviji podaci, koje je jučer objavio Nacionalni institut za statistiku i popis stanovništva (INDEC), govore kako je gospodarstvo Argentine u rujnu na godišnjoj razini zabilježilo pad od 5,8%, što znači da pod vladavinom Macrija po drugi put ulazi u recesiju. Ovoje žalostan podatak, tim više što je do njegovog izbora Argentina uspjela postati gospodarska velesila, ne samo u regiji ili na kontinentu, već u cijelom svijetu.

Kao što smo rekli, podaci koje je jučer objavio INDEC potvrđuju da je u prvih devet mjeseci 2018. godine gospodarstvo Argentina palo za 5,8 posto u odnosu na rujan prošle godine. Osim toga, mjesečne procjene ekonomskih aktivnosti u rujnu su samo u odnosu na kolovoz ove godine zabilježile pad od 1,9%.

Novi strmoglavi pad u rujnu je posljedica pada aktivnosti u prerađivačkoj industriji od 10,8%, 12,8% u veleprodaji i maloprodaji, 2,9% u građevinarstvu, što je sve zajedno dovelo i do smanjenja aktivnosti od 4,6% u sektoru prometa.

Argentinsko gospodarstvo je tako doseglo šest uzastopnih mjeseci negativnih pokazatelja i dva uzastopna kvartala pada, što tehnički znači da je zemlja u recesiji.

To se dogodilo usprkos svim ispunjenim obvezama, poznatih pod eufemizmom “strukturne reforme”, koje su Buenos Airesu “preporučili” novi zapadni “partneri” i “međunarodne” financijske institucije, MMF u prvom redu. Prema projekcijama privatnih konzultantskih tvrtki će ovaj trend potrajati, što znači pad kreditnog rejtinga zemlje, skuplje zaduživanje i veće kamate postojeći dug.

“S podacima koje je INDEC upravo objavio, tehnički smo stupili u recesiju, budući da smo akumulirali dva uzastopna kvartala sezonski prilagođenog pada gospodarskih aktivnosti”, kaže ekonomist Martin Alfie.

Ovo je drugi put da je zemlja ulazi u recesiju od kada je Mauricio Macri u prosincu 2015. preuzeo predsjedništvo. Prva je trajala devet mjeseci, između ožujka i studenog 2016. godine, onda je došlo do izlaska iz recesije, ali ne i znatnog gospodarskog rasta.

Prema Međunarodnom monetarnom fondu, koje sada upravlja financijama zemlje, gospodarstvo Argentine ove godine će zabilježiti recesiju od 2,6%, uz inflaciju od 40,5%.

Vlada “izlaz” vidi u još strožim mjerama štednje

Gornji dom argentinskog parlamenta je 15. studenog za 2019. godinu odobrio proračun štednje, koji “predviđa smanjenje deficita” kako bi se postigla fiskalna ravnoteža o osigurala isplata “pomoći” od 56 milijardi dolara dogovorena s Međunarodnim monetarnim fondom.

Vlada Macrija je meta stalnih kritika zbog uvođenja kontroverznih mjera koje zemlju guran na rub bankrota. I dalje se povećavaju cijene za osnovne usluge i prijevoz i masovno se dijele otkazi.

Prema nekoliko anketa, ove su mjere  Mauricia Macrija učinile jednim od najomraženijih argentinskih predsjednika. Postavlja se pitanje hoće li se imati što spašavati na sljedećim općim izborima 27. listopada iduće godine, kada se u Argentini biraju predsjednik zemlje, članovi Nacionalnog kongresa i guverneri većine provincija.

Nova Argentina – Masovna otpuštanja i kupnja američkog oružja

Argentina – Rezultati povratka u “američko dvorište” – 10 istina

MMF službeno preuzeo nadzor nad Argentinom, bivšim divom koji je ponovo u bankrotu