Beč traži da EU udari u srce američkog digitalnog sektora

Europa se oštro sukobljava s Washingtonom zbog carina i trgovinskih naknada. U tom kontekstu EU planira odrediti poreze za digitalne usluge. Kako god završila inicijativa, Google će se suočiti sa sankcijama.

Austrija, koja će do kraja godine predsjedati Vijećem EU, odlučna je da se u Europi mora uvesti digitalni porez, i to što prije. Vlada u Beču je već imala ima spreman koncept u ladici, kada je 1. srpnja preuzimala predsjedništvo Vijećem EU. Na prvom sastanku ministara financija pod austrijskim vodstvom u Bruxellesu su digitalni porezi već bili na dnevnom redu.

Ako se ne bude mogao postići sporazum o kojem se mnogo govori, budući da se Europljani oko poreznih pitanjima nikada ne mogu složiti, Beč barem u Austriji želi uvesti “Google porez”, koji bi se odnosio na digitalne usluge kao što su internetsko oglašavanje ili iskorištavanje korisničkih podataka. Cilj je zaštititi lokalne medije i načelno unijeti veću pravednost u sustavu oporezivanja.

Ako se o digitalni porez bude uveo na razini EU, on će se uvesti zbog potrebe za zaštitom europskih tehnoloških tvrtki i opće potrebe za većom pravdom u poreznom sustavu za stanovništvo.

Konkretno, to znači da tehnološki div poput Applea ne može plaćati manji porez od pekara na uglu, što je godinama tema odgovornih političara. Ali s predstojećim trgovinskim ratom, digitalni porez može imati potpuno drugu funkciju i može služiti kao oružje u sukobu s Washingtonom. Takva mjera bi za SAD bila prilično bolna, za razliku od carinskih odmazdi EU na maslac od kikirikija ili majice.

Isto tvrdi i jedan je od najcjenjenijih trgovinskih stručnjaka u Njemačkoj, Gabriel Felbermayr, voditelj za svjetsku ekonomiju Instituta Kiel. On je istaknuo da trgovinski deficit Sjedinjenih Država, kojeg toliko mrzi Donald Trump, zapravo nije ništa.

Trump laže – Računajući usluge bilanca s EU je uravnotežena

Stanje tekuće bilance je zapravo uravnoteženo, tvrdi bivša čelnica Centra za vanjsku trgovinu Instituta Ifo u Münchenu u eseju “Handelsblatt”.

Profesor Jens Südekum sa Sveučilišta u Düsseldorfu je izračunao da je trgovinski deficit Sjedinjenih Država u robama nadoknađen viškom u američkim uslugama u Europi vrijednim 50 milijardi dolara i njihovim dohotkom od 100 milijardi dolara.

Američke digitalne tvrtke često prikazuju visoke zarade u njihovim knjigama, osobito u Irskoj i Nizozemskoj, gdje imaju odlične uvjete poslovanja, koje štite intelektualnim vlasništvom.

Upravo tamo bi, prema Gabrielu Felbermayru i Jensu Südekumu, EU trebala početi naplaćivati digitalni porez na mrežne usluge. Dakle, austrijski kancelar i nova vlada u Beču su Bruxellesu dali adut kojim bi mogli spriječiti rastući trgovinski sukob. Naime, uvođenje ovih naknada bi bio prilično bolan udarac Trumpu, iako je teško vjerovati da će on odustati od svoje nakane da ide do kraja, bilo da se radi o Kini, EU ili susjednoj Kanadi ili Meksiku.

Za predsjednika Instituta Ifo u Münchenu, Clemensa Fuesta, oporezivanje prometa velikih digitalnih skupina, kako je predložila Europska komisija u ožujku, “više je od instrumenta trgovinskog rata”. Međutim, Fuest ima malo dobrih riječi kada je riječ o oporezivanju neželjenih tržišnih konkurenata i zalaže se za pravo na tržišno natjecanje.

Do sada je Bruxelles bio vrlo aktivan. Povjerenica Margrete Vestager je zatražila od Irske da od Applea naplati 13 milijardi dolara poreza, Google mora platiti rekordnu novčanu kaznu od 2,4 milijarde eura jer su konkurenti bili u nepovoljnom položaju u internetskom pretraživanju proizvoda.

Uskoro se očekuje sljedeći udarac, ovaj put zbog smartphone sustava Android koji pripada Googleu. Promatrači očekuju da će kazna biti još veća, iako ne u stotinama milijardi dolara.

Ipak, za politiku tržišnog natjecanja poslovni sporovi nisu pogodan instrument. Nezamislivo je da Europska komisija prijeti da će još strože kazniti pojedine tvrtke ili industrije ako Trump ne odustane od svojih carinskih planova.

Naime, porezi ili pristojbe na digitalne usluge i korporativna dobit u Europi, unatoč ogromnoj prodaji i dobiti, daju malo poreza jer nemaju oporeziva sjedište u većini zemalja EU, upozorava Clemens Fuest.

Ipak, austrijski ministar financija Hartwig Löger želi i dalje vršiti pritisak.  On vjeruje da bi se digitalni sektor dugoročno trebao koristiti kao temelj za izravno i profitno orijentirano oporezivanje.

Ali takav zakon tek treba biti usvojen. Kao privremeno rješenje, Europska komisija predlaže fiksni porez od tri posto na promet društvenih mreža, te na postavljanje internetskih oglasa i na trgovanje podacima.

Međutim, ostale države članice EU se također moraju složiti oko ovog prijedloga, ali je Europska unija daleko od toga, unatoč sve većim strahovima od dodatnih američkih carina.

No, tko zna što će nam donijeti sljedećih nekoliko tjedana i hoće li Bruxelles još uvijek misliti kako ima više aduta u rukavu za osvetu od carina na motocikle Harley Davidson i soka od naranče?

Die Welt