Bloomberg i Europska središnja banka tvrde da “euro nema alternative” i svi će ući u eurozonu

“Euro nema alternative!” Ovim bi se riječima ukratko mogle opisati političke rasprave u Hrvatskoj o nužnosti ulaska zemlje u eurozonu, tvrdnja koja je začinjena argumentom da smo tu dužnost na sebe preuzeli potpisivanjem pretpristupnih ugovora tijekom pregovaračkog procesa.

Ali to uopće nije točno i nitko nikoga ne može prisiliti ni na što, samo ako političke elite zemlje odluče da ne žele biti dio kluba u kojem se novac isisava iz ekonomija pojedinih zemalja da bi se favorizirale druge, najviše Njemačka.

Češki premijer Andrej Babiš smatra da ima niz valjanih argumenata koje će upotrijebiti kako bi opravdao oklijevanje Češke da se pridruži zajedničkoj europskoj valutnoj zoni. Babiš je istaknuo i argumente iz nedavnog izvješća njemačkog Centra za europsku politiku (CEP) u kojem  stručnjaci tvrde da su samo Njemačka i Nizozemska imale koristi od ulaska u zonu jedinstvene europske valute, utemeljenu prije 20 godina.

Međutim, Leonid Bershidsky u članku za Bloomberg insistira da Babiš “griješi, ali ne samo zato što su zaključke Centra za europsku politiku osporili mnogi stručnjaci”.

“Ne trebamo euro, a svi oni koji ga podupiru moraju se upoznati s izvješćem njemačkog Centra za europsku politiku koje sadrži analizu i procjenu djelovanja valute na zemlje EU. Navodi se koje su zemlje bile na dobitku nakon usvajanja eura, a koje nisu. Mislim da ćete biti iznenađeni”, rekao Babiš.

Analitički centar CEP je prošlog mjeseca objavio izvješće Alessandra Gasparotta i Matiasa Kullasa o jedinstvenoj europskoj valuti. Stručnjaci su analizirali utjecaj eura na dobrobit sedam zemalja od 1999. do 2017. godine. Stručnjaci su pokušali utvrditi što bi se dogodilo s gospodarstvima sedam zemalja ako ne prihvate euro. U tu svrhu su stručnjaci usporedili dvije skupine zemalja koje su imale jasne i usporedive ekonomske pokazatelje prije ulaska u jedinstvenu europsku valutnu zonu. Razlika je u tome što je jedna skupina zemalja prihvatila euro, a druga nije.

Očito je da je najveća od sedam zemalja u smislu izvoza, kao i najbogatija po nominalnom BDP-u po stanovniku, najviše profitirala od pridruživanja jedinstvenoj europskoj valuti. Međutim, usvajanje eura je imalo i pozitivan učinak na prosperitet Grčke. Međutim, Gasparotti i Kullas tvrde da je euro Grčkoj koristio samo u prvih nekoliko godina od stvaranja jedinstvene europske valutne zone, a onda je zemlja pretrpjela ogromne gubitke. Prema njihovim izračunima, zbog utjecaja eura je grčki BDP u 2017. ostao bez 46,3 milijarde dolara.

Drugi neočekivani zaključak je da je Francuska s jakim izvozno orijentiranim gospodarstvom također pretrpjela velike gubitke zbog eura. Vjerojatno će francuski nacionalisti iz “Nacionalnog okupljanja” Marine Le Pen također koristiti izvješće CEP-a u debatama protiv svojih protivnika.

S druge strane, mnogi njemački ekonomisti, pristaše eura i njegovi protivnici, osporavaju nalaze stručnjaka CEP-a. Istaknuli su da se analiza ne može provesti na temelju ekonomskih trendova koji postoje u zemljama koje nisu prihvatile euro, jer su njihova gospodarstva previše različita od onih zemalja koje su prihvatile euro. Stavovi dobitnika Nobelove nagrade Josepha Stiglitza i njegovih istomišljenika su da je Njemačka imala i još uvijek ima najveće koristi od eura, a da se zemlje južne Europe postale žrtve zajedničke valute. Dakle, ove su analize bile prilično popularne i prije objavljivanja izvješća CEP-a. Ali i pristaše eura iznose niz argumenata u prilog eurozoni.

Prema protivnicima eura, najveći problem je što zemlje koje su usvojile euro više nisu mogle devalvirati svoju valutu u trenutku kada su bile suočene s ekonomskim šokovima, a devalvacija je potrebna kako bi se povećala njihova konkurentnost.

Vjeruje se da su vlade Portugala, Italije ili čak Francuske imale takvu priliku, nisu morale žrtvovati svoj gospodarski rast u korist “bogova” eurozone.

Međutim, predsjednik Europske središnje banke, Mario Draghi, tvrdi da je paneuropska monetarna unija zemljama dala više koristi od onih koje bi zemlje mogla imati od slobode da devalviraju svoje valute.

“Kada izvoz zemlje u velikoj mjeri ovisi o uvezenim resursima, nejasno je koje se koristi mogu postići smanjenjem tečaja”, tvrdi Draghi.

Argument o slobodi devalvacije je posebno jak u zemljama istočne i srednje Europe, kao što su Češka, Mađarska i Poljska. U znatnoj mjeri te zemlje svoj gospodarski rast duguju ulasku u regionalne opskrbne lance, a rast automobilske industrije u tim zemljama je jasan primjer te koristi.

S obzirom na ionako visok stupanj integracije u eurozonu, devalvacija nacionalne valute im neće dati posebne prednosti u smislu konkurentnosti. To se može vidjeti na primjeru Slovačke, koja je usvojila euro, a u istom je lancu opskrbe kao i zemlje koje su odbile pristupiti eurozoni. Tijekom globalne ekonomske krize, plutajući tečaj susjednih zemalja je deprecirao nacionalne valute za oko 30% u usporedbi sa slovačkom krunom vezanom za euro, ali ekonomski pokazatelji tih zemalja nisu postali bolji nego u Slovačkoj.

Dakle, glavne prepreke ulasku u eurozonu čaki nisu toliko ekonomske, iako se izvješće koje je objavio CEP nikako ne može odbaciti, nego političke. U Češkoj se samo 33% građana izjasnilo za ulazak u eurozonu. U Rumunjskoj ta brojka iznosi 69%, u Mađarskoj  59%, dok je u Poljskoj pristaša eura oko 48%.

Češka čvrsto  drži ostatak svog suvereniteta i Babiš to mora reći izravno. S obzirom na činjenicu da se cjelokupno europsko gospodarstvo nastavlja kretati putem sve većih integracija, širenje eurozone će se predstaviti kao prirodan i neizbježan proces.

U tom smislu, Babiš i ostali političari zemalja istočne i srednje Europe mogu birati između gubitka suvereniteta, čemu se protivi javno mnijenje, i odluke da podrže plan Berlina većoj integraciji EU. U drugom slučaju se govori o političkoj odluci koja bi označila puni kraj političkog suvereniteta zemalja koje još uvijek imaju manevarskog prostora za donošenje samostalnih odluka.

Hrvatska žuri u eurozonu iako je euro devastirao sve osim Njemačke i Nizozemske

CEP- Studien/20 Jahre Euro PDF